Više nije rezerviran samo za maslac i jutarnju kavu. Danas se puni kremama, voćem, sladoledom, pistacijom, čokoladom, pa čak i pretvara u raskošne sendviče koji osvajaju društvene mreže i gastro scene najvećih svjetskih gradova.

Od Dubaija i Pariza do Zagreba i Ljubljane, pekarnice i slastičarnice predstavljaju nova, kreativna lica ovog kultnog peciva, dok hashtagovi vezani uz croissant na društvenim mrežama broje milijune pregleda.

Kratka povijest croissanta: kako je nastalo najpoznatije pecivo na svijetu?

Iako ga danas gotovo svi povezuju s Francuskom, priča o croissantu zapravo počinje u Austriji. Njegov prethodnik bio je Kipferl, tradicionalno pecivo u obliku polumjeseca koje se u Beču pripremalo stoljećima prije nego što je stiglo u Francusku.

Tek tijekom 19. stoljeća francuski su pekari razvili recept kakav danas poznajemo. Uvođenjem lisnatog tijesta bogatog maslacem nastao je croissant koji je ubrzo postao nezaobilazan dio francuske gastronomske kulture.

Danas se smatra jednim od najpoznatijih pekarskih proizvoda na svijetu, a njegova popularnost ne pokazuje znakove usporavanja. Naprotiv, upravo sada prolazi kroz jednu od najuzbudljivijih faza svoje povijesti.

Punjeni croissant postao je najveći trend među ljubiteljima slastica

Ako postoji jedan trend koji je potpuno promijenio percepciju croissanta, onda su to raskošna punjenja.

Klasični croissant više nije samo dodatak doručku. Pretvorio se u desert koji konkurira tortama i kolačima.

Pekarnice diljem svijeta pune ga kremama od pistacije, vanilije, lješnjaka, čokolade, karamele i mascarponea, dok svježe voće poput jagoda, malina, borovnica i manga dodatno podiže cijelo iskustvo.

Posebnu popularnost stekli su croissanti punjeni pistacijom. Ovaj trend dodatno je potaknut globalnom popularnošću pistacija deserata i viralnih recepata koji posljednjih godina dominiraju društvenim mrežama.

Rezultat je pecivo koje izgleda spektakularno, bogato je okusima i idealno za fotografiranje, što ga čini savršenim proizvodom za generaciju koja jede i očima.

Croissant kao sendvič? Trend koji osvaja ljubitelje bruncha

Još jedan razlog zašto croissant proživljava novu renesansu krije se u njegovoj svestranosti.

Sve veći broj restorana, bistroa i brunch lokala koristi croissant kao alternativu klasičnom kruhu za sendviče. Njegova maslačna tekstura i hrskava korica savršena su podloga za različite kombinacije sastojaka.

Najpopularnije verzije uključuju:

• pršut i sir
• dimljeni losos i krem sir
• puretinu i avokado
• burratu i rajčice
• jaja i hrskavu slaninu
• piletinu i pesto

Upravo zbog toga croissant danas više nije samo slatki zalogaj. Postao je ozbiljan gastronomski proizvod koji jednako dobro funkcionira za doručak, brunch, ručak ili laganu večeru.

Zašto je croissant idealna baza za moderne gastro kreacije?

Tajna njegove popularnosti leži u teksturi. Lisnato tijesto s desecima tankih slojeva pruža idealnu ravnotežu između hrskavosti i mekoće.

Upravo zato podjednako dobro pristaje slatkim i slanim nadjevima. Osim toga, neutralan okus maslaca omogućuje kreativnost bez granica.

Dok čokolada i voće naglašavaju njegovu slatku stranu, sirevi, mesni proizvodi i povrće pretvaraju ga u sofisticirani gourmet sendvič.

Društvene mreže stvorile su novu generaciju croissanta

Velik dio današnje popularnosti croissanta povezan je s Instagramom, TikTokom i Pinterestom.

Fotografije raskošno punjenih Croissanta, rezovi iz kojih izlaze kreme, voće ili rastopljena čokolada te kreativne verzije u obliku kocki, rolica i spiralnih varijacija postale su viralni sadržaj.

Trendovi poput “cube croissanta“, “croissant waffle” ili “crookieja” (kombinacije croissanta i keksa) pokazali su koliko su potrošači spremni prihvatiti inovacije kada je riječ o ovom kultnom pecivu.

Danas više nije dovoljno napraviti dobar croissant. Potrebno ga je pretvoriti u iskustvo koje izgleda jednako dobro koliko i ima okus.

Foto: Pexels

Objava Od francuske ikone do viralnog gastro hita: zašto svi pričaju o novim verzijama croissanta? pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Tijekom posjeta u interaktivnom razgledu imate priliku vidjeti cijeli proces – od pripreme sjemenki do završnog prešanja i punjenja u boce. Dok slušate o proizvodnji, čut ćete i zanimljivosti o ovom ulju – za samo jednu litru ovog tamnozelenog, aromatičnog ulja potrebno je čak 33 bundeve, odnosno nekoliko kilograma pažljivo osušenih koštica. Uz to saznat ćete kako se bućino ulje smatra vrijednom namirnicom koja sadrži nezasićene masne kiseline, vitamin E, fitosterole i antioksidanse koji mogu pridonijeti zdravlju srca i krvnih žila te zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Također se često povezuje s potporom zdravlju prostate i mokraćnog sustava, a na ovom mjestu kvalitetno bučino ulje često nazivaju i “Prleška viagra”, zbog visokog udjela cinka i pozitivnog učinka na zdravlje.

Kako izgleda razgled Jeruzalem SAT uljare?

Posjet Jeruzalemskoj oljarni jedinstveno je iskustvo koje traje približno sat vremena i vodi vas kroz svijet buče, bučinih sjemenki i vrhunskog bučinog ulja. Već pri dolasku u dvorište uljare dočekat će vas prepoznatljivi mirisi svježe prženih sjemenki i bučinog ulja koji stvaraju posebnu atmosferu i bude znatiželju za sve što slijedi. Budući da proizvodni proces nije moguće pratiti uživo, obilazak započinje kratkim prezentacijskim filmom koji prikazuje cijeli put – od uzgoja bundeva na poljima, preko berbe i prerade sjemenki, pa sve do dobivanja prepoznatljivog tamnog i aromatičnog bučinog ulja.
Na zanimljiv i pristupačan način upoznat ćete tradiciju uljarstva, postupke proizvodnje te posebnosti koje ovo ulje čine jednim od najcjenjenijih proizvoda regije.

Nakon uvodnog dijela slijedi ono što mnogi posjetitelji smatraju vrhuncem posjeta – degustacija. Program započinje gutljajem kremastog likera od bundeve, a zatim se nastavlja kušanjem različitih vrsta ulja, sušenih i prženih bučinih sjemenki, slatkih i slanih namaza od bundeve, svježeg sira s bučinim uljem te domaćih kolača i rolada od bundeve. Ovisno o odabranom paketu degustacije, posjetitelji mogu kušati i tradicionalno prlečko jelo – meso iz tünke, vrhunska lokalna vina ili sladoled od vanilije preliven bučinim uljem, spoj koji iznenađuje i najzahtjevnija nepca. Kako bi iskustvo nastavili i kod kuće, svaki posjetitelj može pronaći inspiraciju u knjižici recepata s idejama za pripremu ukusnih jela i slastica od bundeve. Ovaj obilazak savršen je spoj tradicije, okusa i lokalne gastronomije te pruža nezaboravno kulinarsko putovanje za sve generacije.

Tradicija koja traje generacijama

Tradicija Jeruzalem SAT uljare i mješaonice u Središču ob Dravi seže još u 1919. godinu, kada je na ovom području započela proizvodnja bučinog ulja. O bogatoj povijesti svjedoče zapisi Središke kronike, a prvi poznati proizvođači bili su članovi obitelji Vargazon. Već 1927. godine osnovana je Uljara Središče, među čijim je osnivačima bila i Helena Vargazon. Danas tradiciju nastavlja Jeruzalem SAT uljara i mješaonica Središče d.o.o., koja djeluje na istoj lokaciji i ostaje vjerna vrijednostima kvalitete, znanja i predanosti.
Više od jednog stoljeća iskustva omogućilo je očuvanje tradicionalnog načina proizvodnje štajersko-prekmurskog bučinog ulja. Ulje se proizvodi prema recepturi predaka, prirodnim postupcima i od pažljivo odabranih bučinih sjemenki koje dolaze s najsunčanijih polja Prlekije i Prekmurja. Zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti, štajersko-prekmursko bučino ulje nosi oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla te se ubraja među najcjenjenije slovenske prehrambene proizvode.

Ono što Jeruzalem SAT uljaru razlikuje od modernih industrijskih pogona jest snažna povezanost s tradicijom. Svaka boca ulja rezultat je dugogodišnjeg znanja, ručnog rada i poštovanja prema prirodi.
Proces proizvodnje uključuje pažljivo sušenje sjemenki, kontrolirano mljevenje i lagano prženje kako bi se razvila prepoznatljiva aroma. Nakon toga slijedi prešanje pod visokim tlakom i prirodno taloženje, bez ubrzavanja procesa i bez dodavanja kemikalija, čime se čuvaju prirodna svojstva i vrhunska kvaliteta ulja.
Posjet Jeruzalem SAT uljari nije samo gastronomska postaja, već autentičan doživljaj regije.
Smještena u srcu područja poznatog po vinogradima, vinskim podrumima i prekrasnim vidikovcima, uljara nudi jedinstvenu priču koja spaja vino, bučino ulje i bogatu lokalnu tradiciju.
Ako želite upoznati okuse Prlekije i Prekmurja, doživjeti stoljetnu tradiciju proizvodnje bučinog ulja i uživati u nezaboravnom kulinarskom iskustvu, Jeruzalem SAT mjesto je koje svakako vrijedi posjetiti.

Foto: Nikola Zoko

Objava Znate li što se sve radi od bučinih sjemenki? Krenite u interaktivni posjet oljarni Jeruzalem SAT pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

1. Lokacija odlučuje sve – birajte pametno, ne samo lijepo

Prvi i najvažniji korak uspješnog piknika je odabir lokacije. Ljetni piknik nije samo pitanje estetike, nego i praktičnosti. Iako je primamljivo odabrati otvoreno sunčano mjesto, važno je osigurati i prirodni hlad.

Idealne lokacije su:

• parkovi s velikim krošnjama drveća
• proplanci uz rijeke ili jezera
• obale mora s prirodnim zaklonom od vjetra

Bez hlada i zaštite od sunca, piknik vrlo brzo gubi svoju čar.

2. Hrana mora biti jednostavna i otporna na toplinu

Ljetni piknik nije trenutak za komplicirana jela koja se brzo kvare ili gube oblik. Ključ je u jednostavnoj, svježoj i laganoj hrani.

Najbolji izbor su:

• svježe voće poput lubenice, grožđa i bobičastog voća
• sendviči s jednostavnim sastojcima
• salate bez teških umaka
• orašasti plodovi i lagani snackovi

Hrana mora biti praktična za konzumaciju i otporna na visoke temperature.

3. Piće je jednako važno kao i hrana

Na ljetnom pikniku hidratacija je ključna. Vrućine brzo iscrpljuju organizam, pa je važno imati dovoljno tekućine.

Preporučuje se:

• voda s limunom ili mentom
• lagani domaći ledeni čajevi
• prirodni sokovi bez dodatnog šećera

Pića je najbolje držati u termo bocama ili rashladnim torbama kako bi ostala svježa što duže.

4. Oprema čini razliku između kaosa i uživanja

Dobar piknik nije moguć bez osnovne opreme. Čak i najljepša lokacija gubi čar ako niste pripremljeni.

Obavezno ponesite:

• deku ili vodonepropusnu podlogu
• rashladnu torbu
• papirnate ili višekratne tanjure i čaše
• vlažne maramice i vrećice za otpad

Dobra organizacija osigurava opušteno iskustvo bez stresa.

5. Atmosfera je ono što piknik čini posebnim

Na kraju, ono što piknik razlikuje od običnog obroka na otvorenom je atmosfera. Ljeto prirodno potiče opuštanje, ali detalji čine razliku.

Mali dodaci koji podižu doživljaj:

• lagana glazba u pozadini
• društvene igre ili karte
• svijeće ili lampice za večernji ugođaj
• spontani trenuci bez plana

Piknik nije samo hrana – to je iskustvo dijeljenja vremena s ljudima i prirodom.

Savršen ljetni trenutak bez stresa

Ljetni piknik može biti jednostavan, ali nezaboravan ako se poštuje nekoliko osnovnih pravila. Prava lokacija, lagana hrana, dovoljno pića i dobra organizacija čine razliku između kaotičnog izleta i savršenog dana na otvorenom.

Foto: Pexels

Objava Idete na ljetni piknik? Ovih 5 pravila morate znati ako želite savršen dan bez stresa i neugodnih iznenađenja pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Gostišče Taverna nije samo restoran, već objekt koji nosi priču o lokalnoj tradiciji i načinu života u vinogradarskim krajevima. Objekt je nastao na temeljima stare seoske kuće i imanja koje je kroz generacije bilo povezano s vinogradarstvom i obradom zemlje. Kao i mnoge kuće u ovom dijelu Slovenije, prostor je bio dio tipične ruralne arhitekture, gdje su se život, rad i proizvodnja vina ispreplitali u istom dvorištu. Tijekom godina objekt je obnovljen i prenamijenjen u ugostiteljski prostor koji zadržava duh tradicije, ali ga kombinira s modernim gastronomskim pristupom. Kameni i drveni elementi interijera, rustikalni detalji i prirodni materijali čuvaju autentičnost prostora, dok suvremena kuhinja i usluga podižu doživljaj na visoku razinu. Danas Taverna predstavlja spoj prošlosti i sadašnjosti – mjesto gdje se tradicija ne interpretira, nego živi.

Prleška kuhinja – srce jelovnika Taverne

Kuhinja Taverne temelji se na tradicionalnoj prleškoj gastronomiji, jednoj od najprepoznatljivijih regionalnih kuhinja Slovenije. Radi se o jednostavnoj, ali bogatoj kuhinji koja koristi lokalne i sezonske namirnice, pripremljene na način koji se prenosi generacijama i o kojoj često svojim gostima priča vlasnik gostišča Dino Kruhoberec.

Među najpoznatijim jelima koja se povezuju s Tavernom i širim područjem Jeruzalema nalaze se tradicionalni specijaliteti poput „tünke“ – mesa konzerviranog u masti, koje se poslužuje narezano uz kruh ili priloge. Tu je i „postržjača“, jednostavno, ali vrlo cijenjeno tijesto koje se tradicionalno priprema u ruralnim kućanstvima. Često se poslužuje kao predjelo ili uz glavna jela. Jelovnik se mijenja ovisno o godišnjem dobu, ali uvijek ostaje vjeran regionalnoj kulinarskoj baštini. U ponudi se najčešće mogu pronaći i domaće izdašne juhe pripremljene po starinskim receptima, jela od divljači, posebno u jesenskim mjesecima, tradicionalni „žganci“ posluženi kao prilog od kukuruznog brašna, konjetina te razne vrste „štruklji“ punjenih sirom, orasima ili voćem. Jedna od karakteristika Taverne je obilnost porcija. Hrana je pripremljena u duhu tradicionalnih gostionica, gdje se jelo dijeli, kuša i doživljava u društvu. Zbog toga mnogi gosti preporučuju dijeljenje jela kako bi se mogao isprobati što širi spektar okusa – od toplih predjela do glavnih mesnih specijaliteta. Posebno mjesto u gastronomiji zauzima bučino ulje, koje se u ovom dijelu Slovenije smatra gotovo obaveznim dodatkom salatama i hladnim predjelima. Njegov intenzivan, orašasti okus daje jelima karakterističnu regionalnu notu. Taverna je neraskidivo povezana s vinskom pričom Jeruzalemskih gorica, jedne od najpoznatijih vinskih regija u Sloveniji. Ovaj kraj poznat je po iznimno povoljnim klimatskim uvjetima za uzgoj vinove loze, što rezultira vinima visoke kvalitete i prepoznatljivog karaktera. U vinskoj ponudi dominiraju bijele sorte, među kojima se ističu laški rizling, sauvignon i chardonnay, koje se savršeno upotpunjuju uz hranu, stavljajući točku na „i“ svim doživljajima ove gastro adrese.

Snivanje u vinogradima!

A ako želite provesti vikend na ovom mjestu, Gostišče Taverna nudi i smještaj i buđenje u vinogradu! U sklopu gostišča nalazi se 9 dvokrevetnih soba i jedna veća soba s tri ležaja, što omogućuje smještaj i parovima i manjim grupama gostiju. Sve sobe uređene su u toplom, rustikalnom stilu koji prati duh cijelog objekta – kombinacija drva, prirodnih materijala i jednostavnog, ali udobnog dizajna. Noćenje u Taverni nije klasičan hotelski boravak, već produžetak gastronomskog i vinskog iskustva. Gosti često večeraju u restoranu, kušaju lokalna vina iz Jeruzalemskih gorica i zatim ostaju prespavati kako bi doživjeli potpuni ugođaj regije. Ujutro se poslužuje doručak u duhu lokalne kuhinje, s naglaskom na domaće i sezonske proizvode. Noćenje u Taverni idealno je i za istraživanje okolice. Jeruzalemske gorice nude vinske ceste, vidikovce, crkvice na brežuljcima i brojne lokalne vinske podrume, a za one željne adrenalina vinske ceste postaju staze koje možete svladati biciklom i krenuti u istraživanje lokalnih mjestašaca i gradova.

Foto: Nikola Zoko

Objava Gostišče Taverna Jeruzalem: Restoran uz vinograde koji Hrvati obožavaju (bez vinjete!) pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Domaćin večeri bio je restoran Pri staroj vuri, smješten u vili Šojki iz 19. stoljeća, okruženoj zelenilom i parkom. Uređen u starinskom duhu te ukrašen etnografskim predmetima i satovima, restoran njeguje tradiciju samoborske kuhinje. Odnedavno ga vodi Domagoj Vujnović, mladi ugostitelj s međunarodnim iskustvom koji je tradicionalnim jelima dao suvremeniji gastronomski pečat.

‘Želimo restoranu vratiti staru slavu, držeći se tradicije, kulture i povijesti. Malo smo osuvremenili kuhinju, ali bez namjere da je pretvaramo u fine dining. Lokalni specijaliteti bit će i dalje temelj naše kuhinje, ali pripremljeni i prezentirani na moderniji način’, rekao je Domagoj Vujnović.

Prije početka večere, uzvanici su imali priliku kušati nadaleko poznati samoborski Bermet Philipecz, najprepoznatljivije piće ovoga kraja. Njegova bogata aromatika, spoj vina, začina i bilja te karakteristična gorčina i slatkoća pokazali su se kao idealan uvod u eno-gastronomsku večer. Bermet je još jednom potvrdio zašto već desetljećima predstavlja nezaobilazan dio samoborske tradicije i identiteta.

Predstavio ga je Antun Filipec, pripadnik sedme generacije poznate samoborske obitelji koja više od dva stoljeća proizvodi Bermet, svojevrsni zaštitni znak Samobora. Bermet je aromatizirano gorko-slatko vino od biranih sorti grožđa iz Samoborskog gorja, pelina, južnog voća i sastojaka koje obitelj Filipec čuva kao najstrožu tajnu. Uživa se kao aperitiv ili dižestiv, a s obzirom na popularnost spritzeva, Antun je osmislio osvježavajući koktel Bermet Spritz od Bermeta, pjenušca Joco i tonika. Pije se dobro ohlađen s ledom, dok se u dižestiv varijanti preporučuje ohlađen na 14° C, bez leda ili limuna.

Obitelj Filipec, pod brendom Philipecz, kako se nekad pisalo njihovo prezime, proizvodi i Samoborsku muštardu, vrstu senfa, koja se priprema od tučene gorušice, u koju se ukuhava posebno pripremljen pekmez od grožđa. Osim toga, njihov vinski podrum može se pohvaliti s vrsnim vinima: Cuvée Roko Prestige, Rosé Tia, Sivi pinot, Graševina, Frankovka, Cabernet sauvignon i već spomenuti pjenušac Joco.

Uz domaći kruh poslužen je izbor ekstra djevičanskih maslinovih ulja Pavletić Cunj koja su se istaknula svježinom, voćnim karakterom i skladnom pikantnošću. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Krbavčić smješteno je na samom sjeveru Istre, pokraj Buzeta. Nikolina Krbavčić Ratoša predstavila je ulja – Ena (leccino), Lana (istarska bjelica) i Selekcija (istarska bjelica, leccino i pendolino).

Obiteljski maslinik od 400 stabala u selu Cunj jedina je maslinarska oaza u tom dijelu Istre, gdje se susreću mediteranska blagost i oštra planinska klima, stvarajući savršene uvjete za vrhunsko maslinovo ulje. Note mediteranskog bilja i zelene masline lijepo su došle do izražaja već na početku večeri, pokazujući koliko kvalitetno maslinovo ulje može obogatiti gastronomski doživljaj.

Kušalo se i bučino ulje OPG-a Hukavec iz Šašinovca kod Sesveta, proizvedeno od pažljivo prerađenih sjemenki domaćih buča. Supružnici Renata i Dražen Hukavec bave se proizvodnjom bučina ulja već 11 godina, a u tome im pomažu i njihove kćeri. Buču uzgajaju na površini od 15 hektara, a godišnje proizvedu od 2500 do 3000 litara ulja. Uz toplo i hladno prešano bučino ulje, u ponudi imaju slane i čokoladirane bučine koštice te brašno od bučinih koštica. Na 8. međunarodnoj izložbi bučinih ulja Alpe – Adria u Varaždinu, u dosad najvećoj konkurenciji, djevičansko bučino ulje OPG-a Hukavec proglašeno je šampionom. Njegova izražena orašasta aroma, puna tekstura i prepoznatljiv miris odlično su se uklopili uz domaći kruh te dodatno naglasili kontinentalni karakter večeri.

Prvi slijed donio je Suhomesnate delicije iz samoborskog kraja proizvođača Igomat uz pjenušac Turn Premium Extra Brut vinarije Klet Krško. Od tradicionalnih mesnih proizvoda kušale su se samoborska salama s bučinim sjemenkama, samoborska salama s orasima i klasična samoborska salama. Fino rezani naresci bogatih aroma i ugodne slanosti izvrsno su se povezali s elegantnim pjenušcem živih kiselina i sitnih perlica. Turn Premium Extra Brut unio je potrebnu svježinu i razigranost te na najbolji način otvorio večeru. Proizveden je od sorte kraljevina, klasičnom metodom; godinu dana odležavao je u inox tankovima i još dvije godine u boci prije puštanja na tržište. Enolog Gašper Repše spomenuo je da Klet Krško okuplja oko 200 vinogradarskih obitelji koje obrađuju 200 hektara vinograda u regiji Dolenjska nadomak granice s Hrvatskom. Njihova vina polako ulaze na hrvatsko tržište, a prvo su počeli s plasmanom Cvičeka, kojeg su internacionalno zaštitili. Sjedište im je u Krškom, a podrum se nalazi u povijesnoj vinskoj kleti dvorca Šrajbarski Turn iz 18. stoljeća, po kojem je i nazvana njihova premium linija Turn s ambicioznijim vinima i pjenušcima.

Slijedio je Rižoto s tikvicama i cvijetom tikvice uz Pinot blanc 2023 Dvorca Maruševec. Nježni okusi tikvica i kremozna tekstura rižota vrlo su se skladno povezali sa svježim i elegantnim vinom koje je donijelo note tropskog voća i ugodnu mineralnost. Pinot blanc dodatno je naglasio profinjenost jela, stvarajući uravnotežen i elegantan pairing. Enologinja Marija Martinez naglasila je kako je njihov Pinot blanc intenzivnije, blago slamnate boje, koju je dobio odležavanjem, ali je sačuvao svježinu. Pravo proljetno vino uz proljetni rižoto! Dvorac Maruševec udaljen je 15 km od Varaždina, okružen je impresivnim perivojem i vrlo poželjan za organizaciju evenata i vjenčanja. Kompleks danas djeluje kao Maruševec Estate. U vlasništvu je slovenske linije plemićke obitelji Pongratz-Lippitt, a osim turističkih sadržaja, ima šumu, farmu turopoljskih svinja i vinariju s desetak etiketa. Zbog svoje barokne arhitekture i očuvanog ambijenta Dvorac Maruševec često je korišten kao filmska kulisa. Tu su snimane neke scene iz ‘Glembajevih’, a nedavno i igrano-dokumentarni film ‘Zrinski’.

U sklopu večeri predstavljena je i aplikacija Taplito, suvremeno digitalno rješenje namijenjeno ugostiteljstvu, o kojoj su govorili Sandro Kalaica i Valentino Dujić. Riječ je o hrvatskoj B2B platformi koja gostima omogućuje pregled menija, naručivanje i plaćanje putem QR koda, kako su naglasili, bez instalacije aplikacije. Sustav je povezan s Remaris blagajnom, radi direktno u mobilnom pregledniku (Safari, Chrome), a namijenjen je restoranima, kafićima i barovima koji će njegovim korištenjem postići brzu i učinkovitu uslugu. Predstavljanje platforme Taplito pokazalo je kako digitalni alati sve više postaju važan dio modernog ugostiteljstva.

Treći slijed bila je Pastrva u kukuruznom brašnu uz Jakobović Vetovo Cuvée 2024. Hrskava korica i sočno riblje meso fino su se spojili s vinom koje karakteriziraju svježina, voćnost i ugodna punoća. Vetovo Cuvée pokazao je dovoljno karaktera da prati aromatičnost jela, a istodobno je sačuvao lakoću koja je dodatno naglasila kvalitetu pastrve. Vino je predstavila Maja Jakobović, koja je u obitelji zadužena za marketinški dio posla dok su braća Filip i Nino u vinogradu i vinariji. Iza njih je stoljetna tradicija, a suvremenu vinariju osnovao je njihov otac Branko Jakobović, pa posluju pod etiketom B. Jakobović. Vetovo Cuvée kupaža od četiri sorte (graševina, chardonnay, pinot sivi i rajnski rizling) nazvana je po njihovu mjestu u Kutjevačkom vinogorju, koje se smatra među boljim položajima. Svaka od tih sorti u boci je dala svoje najbolje osobine, osebujan bouquet te mješavinu svježih voćnih mirisa i aroma. Vino u čaši djeluje bliže punijem polusuhom nego suhom stilu, upravo zbog izražene voćnosti i zaobljenosti.

Paprikaš od divljači s knedlima uz Petrač Karizmu 2022. bili su zaista poseban pairing, pa nije čudno što su ga prisutni novinari, uzvanici na 33. Vinu uz žlicu, proglasili najboljim. Bogato, aromatično i dugo kuhano meso srne i divlje svinje tražilo je vino izraženijeg karaktera, a Karizma se pokazala kao izvrstan izbor. Zrele voćne note, dobra struktura i skladni tanini vrlo su se lijepo povezali s intenzitetom jela. Karizma je perjanica vinarije Petrač s Hršak brega kod Krapinskih Toplica i spada među najuspjelija crna vina Zagorja. Nenad Trifunović, popularni bloger Vinopija, govoreći o Karizmi spomenuo je kako je to ponajbolji hrvatski bordoški blend, a posebno je zanimljivo što je iz Zagorja, gdje prije Petrača, nitko nije ozbiljnije uzgajao kvalitetne crne sorte. Riječ je o kupaži od 70 % cabernet sauvignona i 30 % merlota dozrelih u hrastovim bačvama, što vinu daje dodatnu kompleksnost i zaokruženost. Na mirisu dominiraju crni ribiz, borovnica i džem od šljiva, uz fine note vanilije. ‘Sve u svemu, vrlo pitko, seriozno vino, klasični Bordeaux’, dodao je na kraju Trifunović.

On je predstavio i zadnje vino večeri Josić Rosé Dea Pannonium 2025 koje je posluženo uz nezaobilaznu Samoborsku kremšnitu. Lagana krema i prhko lisnato tijesto odlično su se nadopunili s voćnim karakterom roséa, u kojem dominiraju note jagode, maline i crvenog bobičastog voća. Svježina vina spriječila je da završetak večere bude pretežak, pa je ovaj pairing donio karakteristični samoborski završetak gastronomske priče. ‘Ovo je vino apsolutni hit, najbolje je prodavano Josićevo vino i najpopularniji rosé u Hrvatskoj’, napomenuo je Trifunović. ‘Ako bi me netko pitao kako napraviti najuspješnije vino na tržištu, preporučio bih mu da to bude slatkasti rosé koji se sviđa ženama. No, kako se to radi, trebalo bi pitati vinara Damira Josića, jer su nešto slično mnogi pokušavali, ali im nije uspjelo. Njegov Rosé sastoji se od četiri sorte – cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah i merlot – u kojima su izvrsno balansirane slatkoća i kiseline’. Dodajmo da je u kreaciji ovog pairinga aktivno sudjelovao Damir Josić, koji se školovao u renomiranoj talijanskoj gastronomskoj školi ALMA. Pred dogovor za sudjelovanje na ovom eventu, poslali smo mu recept za Samoborsku kremšnitu, koju je napravio u svom restoranu u baranjskom Zmajevcu, kušao uz Rosé i ugodno se iznenadio spojenim okusima. Možda se nakon ovog iskustva i Samoborska kremšnita nađe na jelovniku među slasticama u njegovu restoranu.

Eno-gastro projekt Vino uz žlicu, čiji su organizatori Renata Cisar i Mustafa Topčagić, uspješno je priveo kraju svoje 33. izdanje uz dobro raspoloženje i druženje u opuštenom, rustikalnom ambijentu. Restoran Pri staroj vuri bio je sjajan domaćin, potvrdivši da je pravi izbor za uživanje u vrhunskim gastronomskim delicijama i vinima, što je i više nego dovoljan razlog za povratak u ovu samoborsku oazu.

FAMA / Foto: Nikola Zoko

Objava U restoranu Pri staroj vuri u Samoboru održano 33. Vino uz žlicu pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Nismo, naravno, sami pecali pastrve, ali gljive su bile doista svjež ulov, očekivan u ovo vrijeme kad se sunce i kiša neprestano izmjenjuju. Svjež je bio i dio povrća, a nešto smo voća također morali kupiti. Vina su pripremili domaćini, enolog vinarije Igor Horvat i voditelj prodaje Nenad Zof. Prema vinima smo i slagali jelovnik pa je pjenušcu Bregh Blanc de Blancs pridružena dimljena pastrva, svježu Graševinu pratili su šunka i naresci, a zreli Chardonnay Sur lie, odnjegovan na finom talogu, bio je podloga jelima od gljiva.

Crnjake Karizma i Enigma ponudili smo u zajedno, uz steak. Ideja je bila da se kuša pristaje li bolje crvenome mesu zrela Karizma od cabernet sauvignona i merlota, ili zrelija Enigma iz 2019. u kojoj je dvjema najvažnijim bordoškim crnim sortama pridružena i treća: cabernet franc. Tu su, naravno, gosti bili podijeljeni, ali da je vino bilo samo jedno, sigurno se ne bi žalili, bez obzira koje je.

Pjenušac Bregh Rose, također od cabernet sauvignona i merlota, bio je društvo hrskavcu. A treba znati da je vinarija Petrač pri osnivanju imala problem sa sadnjom bordoških sorata.

Cabernet sauvignon i merlot nisu bile preporučene sorte u Hrvatskom Zagorju. Mogle su se saditi, ali vino od njih je, prema tadašnjim propisima, moralo nositi oznaku stolno, bez obzira koliko je fino ili nije. Danas više nije tako. A ručak, koji se pomalo približavao i večeri, nastavljen je vinskim iznenađenjem. Bio je to Traminac 1998. sačuvan za Premium Anser foie gras na bazi naranče te rustikalnu kombinaciju s crnim trubama. Vino iz prošlog tisućljeća sasvim lijepo putuje kroz vrijeme. Puno je, naravno tercijarnih nota, ali još se iskazuje kao zrelo, bez naznaka starosti i zaokružilo je lijep dan u srcu Hrvatskog zagorja.

Imanje Petrač prostire se na 55 hektara i obuhvaća šumu i livade kojima šeću ovce, koze, goveda crveni angusi, magarci, svinje, jeleni… Vinograda je 16 hektara, a u njima, osim spomenutih sorata, ima i malo rizlinga. Nove su sorte bordoški mali zeleni, a u stvarnosti crni petit verdot te također crni tempranillo sa sjevera Španjolske, ali vina od njih još nema. Planiraju saditi i još rizlinga, a trenutačno napune oko 80.000 butelja mirnih vina na godinu i desetak tisuća pjenušaca. Ponajbolja vina pune i u magnume, boce od litre i pol, u kojima vina mirnije i ljepše zriju pa su drage kolekcionarima. Vinarija Petrač nema ugostiteljski objekt, nego kušaonicu i terasu za prijateljska druženja.

Objava Terroir na tanjuru i u čaši! Vinarija Petrač bila je domaćin prvog druženja s vinima i hranom iz istoga kraja pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Kultura termi od rimskih vremena
Kupališni turizam u Hrvatskom zagorju potječe od vremena Rimljana, a razvio se na brojnim termalnim izvorima smještenima uz rasjede Medvednice, Ivanščice i okolnih zagorskih gora. Prvi stručni opisi današnjih toplica pojavljuju se već 1777. godine. Austrijski liječnik i prirodoslovac Heinrich Johann Nepomuk von Crantz vodio je bilješke o liječenjima u tadašnjim “Smerdečim toplicama” – današnjim Termama Tuhelj – koje su ovo, ne baš privlačno ime, dobile prema karakterističnom mirisu sumporovodika.

Kupališta su najsnažniji generator turizma ove regije i razlog zbog kojeg u Zagorje, osim Hrvata, dolaze turisti iz Slovenije, Poljske, Austrije, Njemačke i Italije. „Strani gosti čine oko 50% naših posjetitelja. U 2025. županija je ostvarila visokih 468.000 noćenja, a u ovoj se godini očekuje da ćemo premašiti pola milijuna.“ – ponosna je Sanja Škrinjar iz Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije.

Osvježiti se možeš u Krapinskim i Stubičkim toplicama, u termama Jezerčica te naravno u Termama Tuhelj, najznačajnijem kupališnom odredištu županije. Tuhelj kontinuirano ulaže u poboljšanje korisničkog iskustva, pa je upravo u tijeku djelomična renovacija koja obuhvaća unutarnji bazen i Svijet sauna. Vanjski bazeni i ostali sadržaji istovremeno rade punom parom, pa su gosti tijekom ljeta više nego dobrodošli uživati u brojnim zabavnim sadržajima.

Misteriji, legende i priče iz povijesti
Kulturni segment druga je najveća okosnica zagorskog turizma, koje je ponosno na baštinu od čak 24 dvoraca. Najposjećeniji među njima su Veliki Tabor, Miljana i Bežanec. Nedavno restauriran Veliki Tabor – poznat po legendi o Veroniki Desinićkoj i Fridriku II. Celjskom koji su se vjenčali protivno volji Fridrikovog osvetoljubivog oca, pa tako i nastradali – sagrađen je sredinom 15. stoljeća. Dvorac se prvobitno koristio isključivo za stanovanje, no u 16. stoljeću dodatno se utvrđuje zbog zaštite od Osmanlija. Danas je domaćin poznatog Tabor film festivala te drugih kulturnih manifestacija, a dostupan je i za razgled uz stručno vodstvo.

Tu su i zagorski muzeji, među kojima se ističe višestruko nagrađivani Muzej Krapinskog neandertalca. Smješten je neposredno uz lokalitet Hušnjakovo, jedno od najvažnijih nalazišta neandertalaca u svijetu, gdje je Dragutin Gorjanović-Kramberger 1899. godine otkrio najveću i najbogatiju zbirku ostataka neandertalaca ikada pronađenu na jednom mjestu. Muzej kroz suvremene multimedijalne postave prikazuje evoluciju života, svakodnevicu neandertalaca i rekonstrukciju njihova okoliša prije približno 125.000 godina.

Ako pak više voliš istraživati povijest vina, tada se trebaš uputiti u mjestašce Radoboj. U tamošnjem muzeju Radboa nalazi se prikaz okamine najstarijeg lista loze u Europi, stare 12 do 14 milijuna godina. Nedaleko muzeja, u Hiži vinove loze, možeš s pomoću VR-a iskusiti kako izgleda život jedne bobice grožđa te proučiti obiteljsko stablo „zagorskog Casanove“, odnosno autohtone sorte Starohrvatske beline. Ona je roditelj preko 80 važnih svjetskih sorata vinove loze, među kojima je i chardonnay – najzastupljenija bijela sorta na svijetu.

Aktivan odmor i vrhunska klopa
Brojne šetnice i planinarske staze, kao i biciklistički putevi pozvat će te na pokret. Ivanščica, Strahinjčica i Ravna gora najpoznatija su planinarska odredišta. Njihove šume, vidikovci i označene staze omogućuju ti oslobađanje od nakupljenog stresa i meditaciju u pokretu. Posljednjih je godina razvijena i mreža Zagorje Outdoor, sastavljena od više stotina kilometara biciklističkih ruta kroz vinograde, brežuljke i povijesne lokalitete.

A nakon rekreacije valja nešto i pojesti. Na tvom zagorskom meniju svakako se trebaju naći štrukli, purica z mlincima i bagremov med – tri proizvoda koji nose oznaku zaštite zemljopisnog porijekla. A gdje jesti? Svakako tamo gdje ima i dobrog vina…

Najpoznatije zagorsko gastro odredište je svakako Vuglec-breg. Nastalo mjestu starog zaseoka, ovo imanje spojilo je tradicijsku arhitekturu, vinograde i suvremenu gastronomiju u neodoljivi paket hedonizma. Poseban užitak panoramski je pogled na valovite brežuljke, a ne smiješ preskočiti ni vlastita vina koja prate autohtone specijalitete.

Među popularnim enogastro adresama nalazi se i Bolfan Vinski Vrh, pionir ekološkog vinogradarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Smješten visoko iznad vinograda Hrašćine, Bolfan je poznat po nagrađivanim vinima, ali i po filozofiji održivosti koja koja se ovdje odražava u svakom detalju – od vinograda do tanjura.

Nedaleko Kumrovca, smjestio se obiteljski restoran Zelenjak-Ventek. Obiteljska tradicija ovdje traje još od 1938. godine, a spoj prirodnog ambijenta Zelenjaka, estetičkog interijera, domaće kuhinje i vinske karte koju je odnedavno obogatila iskusna enologinja Mare Miošić, čini ovo mjesto naprosto neodoljivim. U blizini restorana nalazi se i spomenik Hrvatskoj himni – jedini spomenik himni u svijetu!

Autohtone sorte i vrhunski pjenušci
Kad je riječ o vinu, Hrvatsko zagorje posljednjih je godina pronašlo svoju nišu i pretvorilo je u ozbiljnu razvojnu strategiju. Upravo je to razlog zašto ovaj kraj posvećuje velik broj iskusnih ljubitelja vina. Fokusiranjem na proizvodnju pjenušaca te revitalizaciju gotovo zaboravljenih autohtonih sorti, ova se regija uspješno izdvojila na vrlo konkurentnoj karti hrvatskih vinskih destinacija.

Rezultat je vinska scena koja istovremeno poštuje tradiciju i prati suvremene trendove, nudeći vina koja odgovaraju današnjim potrošačkim navikama, ali i autentične priče ukorijenjene u lokalni terroir.
Posebnu pozornost privlače pjenušci, koji su danas zaštitni znak Zagorja – gotovo da nema ozbiljnije vinarije koja u svojoj ponudi nema barem jednu pjenušavu etiketu, a mnoge ih imaju i po nekoliko. Od Vuglec Brega i Bolfana, preko Kopjara i Petrača, pa sve do manjih obiteljskih proizvođača, pjenušci nastali tradicionalnom metodom sve se češće nameću kao odgovor na potražnju za svježim, elegantnim i gastronomski svestranim vinima.

Jednako važnu sastavnicu zagorske vinske priče čine autohtone sorte, čija se revitalizacija odvija u vinariji Vitus. Predvođena već spomenutom starohrvatskom belinom, regija posljednjih godina intenzivno radi na očuvanju i povratku gotovo izgubljenog vinskog nasljeđa. Uz belinu, revitaliziraju se i sorte poput dišeče ranine, volovine crvene, kosovine modre i beline svetokriške, a upravo njihova kombinacija s proizvodnjom pjenušaca otvara prostor za stvaranje vina koja se ne mogu proizvesti nigdje drugdje. U vremenu kada tržište sve više traži autentičnost i podrijetlo, ovakva vina mogla bi postati najvrjedniji kapital zagorskog turizma.

Tekst: Irena Lučić, diWine_project
Foto: Tonka Hohnjec i promo

Objava Praznici u Zagorju: termalne oaze, dvorci i pjenušci među zelenim bregima pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Ana Grgić Tomić: “Svaki tanjur zamišljen je kao susret poznatog i novog”
Chefica Ana Grgić Tomić poznata je po tome što ne slijedi trendove, već ih suptilno stvara. Njezina nova kolekcija ljetnih jela inspirirana je hrvatskim vrtovima, obalom, otocima i kontinentalnim krajolicima.

„Ove sezone željela sam kreirati jelovnik koji iznenađuje neočekivanim spojevima. Od dimljenih školjki sv. Jakova i kardamoma, preko smokve i ružmarina u rižotu, pa sve do hlapa pečenog na otvorenoj vatri – svaki tanjur zamišljen je kao susret poznatog i novog, tradicije i suvremene tehnike“, ističe Ana Grgić Tomić.

Predjela koja osvajaju već na prvi zalogaj
Novi ljetni jelovnik otvara niz sofisticiranih kreacija koje savršeno balansiraju eleganciju i intenzitet okusa. Posebnu pažnju privlači tartar od nježno dimljenih školjki sv. Jakova, poslužen uz béarnaise od kardamoma, karameliziranu mrkvu i aromatično ulje od lista mrkve. Tu je i usoljeni gof koji osvaja svježinom vode od rajčice i bosiljka, dok ledeni prah od crnog češnjaka donosi neočekivanu dubinu okusa.

Ljubitelji luksuznih delicija oduševit će se Oscietra kavijarom posluženim uz mousse od cvjetače i bijele čokolade te mlijekom infuziranim dimljenom cvjetačom. Ništa manje impresivna nije ni dimljena jegulja glazirana slatko-citrusnim umakom, servirana uz waffle, mousse od koprive i lemon caviar.

Ljeto na tanjuru: Jadranske delicije i okusi hrvatskih otoka
Sezonske namirnice glavne su zvijezde ovog jelovnika. Na meniju se nalaze jadranske kozice s kremom od bagrema i bijelim šparogama, škampi marinirani medom uz velouté od mladog graška i mente te domaći ravioli punjeni kozjom skutom i tartufima.

Jedno od jela koje će zasigurno obilježiti ovu sezonu je rižoto s pečenim smokvama, ružmarinom i kremom od paškog sira. Zavodljiv, aromatičan i savršeno uravnotežen, spaja mediteransku ležernost i kontinentalnu toplinu na način koji osvaja već pri prvom zalogaju.

„Volim kada gosti prepoznaju namirnicu, ali je dožive na potpuno novi način. Zato se poigravam teksturama, temperaturama i aromama, no uvijek s ciljem da okus ostane u prvom planu“, objašnjava Ana.

Hlap pečen na otvorenoj vatri jedna je od najvećih zvijezda jelovnika
Među glavnim jelima posebno se ističe grdobina poširana u maslinovom ulju sa sokom od divljeg začinskog bilja i pjenom od medvjeđeg luka. No, apsolutna zvijezda ljetne ponude mogao bi postati hlap pečen na otvorenoj vatri, glaziran umakom od slatke paprike i čilija. Poslužuje se uz velouté od ljuske hlapa i kremastu palentu sa šafranom, stvarajući raskošno gastronomsko iskustvo koje utjelovljuje sve ono što ljeto predstavlja – uživanje, opuštenost i dozu luksuza. Ljubitelji snažnijih okusa neće propustiti ni bisque juhu s lagano pečenom triljom i gelom od crnog češnjaka, dok krem juha od pečenog celera s kroketom od guščje jetre i tonkom donosi elegantnu reinterpretaciju dobro poznatih sastojaka.

Deserti koji imaju okus ljeta
Slatki završetak večere potpisuje pastry tim pod vodstvom pastry chefice Mirjane Špoljar. Košarica od meringe s kokosom, mangom i marakujom priziva bezbrižne tropske dane, dok crémeux od čokolade s maslinovim uljem Drobnica i cvijetom soli donosi sofisticiranu verziju omiljenih klasika. Posebno mjesto zauzima crémeux od jagode s pistacijom, bosiljkom i bergamotom, desert koji bi lako mogao postati najpoželjnija slastica ovog ljeta.

Više od večere: iskustvo koje ćete poželjeti ponoviti
Kao i dosad, Zinfandel’s ostaje vjeran održivosti, pažljivom odabiru lokalnih namirnica i poštivanju individualnih prehrambenih potreba gostiju.

„Inspiraciju pronalazimo u hrvatskim proizvođačima, vrtovima, obali i kontinentalnim krajolicima. Svaki tanjur odražava našu želju da gostima pružimo iskustvo koje će pamtiti dugo nakon posljednjeg zalogaja“, zaključuje Ana Grgić Tomić.

I upravo se u tome krije posebnost ljeta na Oleander terasi. Nije riječ samo o vrhunskoj gastronomiji. Riječ je o atmosferi okupanoj zlatnim svjetlom predvečerja, pažljivo odabranim vinima, besprijekornoj usluzi i osjećaju da ste barem nakratko pobjegli od svakodnevice. Ako ovog ljeta tražite najukusniju zagrebačku adresu, pronaći ćete je upravo ovdje – pod oleanderima, uz čašu dobro ohlađenog vina i tanjure koje ćete još dugo pamtiti.

À la carte jelovnik dostupan je svakodnevno od 12.30 sati, osim tijekom posluživanja nedjeljnog bruncha. Restoran je otvoren do 23 sata, a zbog velikog interesa preporučuje se rezervacija unaprijed.

Foto: hotel Esplanade

Objava Ovo je najpoželjnija zagrebačka terasa ljeta: Chefica Ana Grgić Tomić predstavila jelovnik o kojem će svi pričati pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Festivalski lineup sastoji se od top chefova i najzanimljivijih zagrebačkih gastronomskih koncepata. Stižu: Institut za burgere by Mate Janković, Tres Tacos by Mario Mihelj, Street Food by Tom Gretić, Omertà Pizza Contemporanea by Enes Hrnjić, Papoy Munch and Brunch, Jellyfish in Space, Gdje je Jura? by Klepić Juraj, Ginglebells i Mojito Central Bar. Za sve koji ovoga ljeta ostaju u Zagrebu treće izdanje ljetnog Fuliranja donosi najukusniji ljetni bijeg bez pakiranja kofera.

Što se jede: od tacosa i thai curryja do brunch palačinki
Chef Mate Janković donosi poznate burgere od biranih domaćih sastojaka, sočnog mesa i brioche peciva, s umacima koji naglašavaju okus. Chef Mario Mihelj stiže s tri vrste tacosa u kojima se savršeno isprepliću meso, povrće, salsa i svježi začini. Po prvi put na ljetnom Fuliranju gostuje i Tom Gretić, chef koji je postavio temelje hrvatskog fine dininga. Njegov meni vodi posjetitelje u egzotične krajeve: od libanonskog kebaba preko korejske oven fried piletine do Thai Phanaeng curryja s gustom, kremastom teksturom i orašastim, aromatičnim okusima. U Italiju pak teleportiraju pizze Omertà Enesa Hrnjića koji donosi lagano, dugo fermentirano tijesto i promišljene kombinacije okusa. Ponuda obuhvaća šest pizza, od elegantne Belle Mortadelle do pikantne Vendetta Piccante, s nekoliko klasičnih i nekoliko hrabrih autorskih kreacija.

Premijerni nastup na Fuliranju imat će i Papoy Munch and Brunch, popularno zagrebačko mjesto za opuštena jutra i pauze uz dobru kavu i comfort food. Papoy na ljetno Fuliranje donosi puno veselja uz tri vrste slatkih palačinki s bogatim izborom namaza, opciju “složi svoju palačinku”, dvije varijante slanih palačinki te lagane mocktaile savršene za ljeto. Vraćaju se i veterani ljetnog Fuliranja Jellyfish in Space sa svojim mekanim, a istovremeno hrskavim bao bunsima uparenima s pažljivo osmišljenim koktelima. Posebno za ovu prigodu pripremili su i dva nova jela: tacose s kimchijem i pulled porkom te sushi taquitos s tunom.

Omiljeni pastry chef Juraj Klepić priprema ljetne kreacije s osvježavajućim teksturama i potpisom koji svake godine puni redove tako da će Gdje je Jura? opet biti najtraženija adresa za sve kojima je ljeto nezamislivo bez slastica.

Uz bogatu ponudu hrane, Fuliranje Summer Oasis i ove godine stavlja naglasak na čašu u ruci: Ginglebells stižu s kartom klasika i autorskih koktela s naglaskom na spritzeve, gin kombinacije s citrusima i začinskim biljem te lagane, voćne koktele idealne za vruće dane i večernja druženja. Mojito Central Bar zadužen je za raznolik izbor vina, piva i bezalkoholnih pića.

Što se sluša: od retro večeri do slovenske TikTok senzacije
Nikad bogatiji glazbeni i zabavni program ovog ljeta na Strossmayerov trg zove različite generacije i glazbene ukuse. Ljubitelje nostalgije razveselit će Kazeta retro party, dok će kvizoljupci doći na svoje uz ZikaMoo glazbeni kviz. Partyji i klupski programi za koje inače ulaznice planu u tren oka ovdje se događaju pod zvjezdama i posve su besplatni. Prvi takav je Nightlife Sunsets Warmup u organizaciji Nightlife Eventsa koji svake subote u srpnju organizira rooftop partye na Zonaru. Na Fuliranju će svaki od četiri sata nastupa DJ-a Karlowa biti posvećen jednom od četiri ljetna eventa (Avicii Tribute, Tech House Hits, Cro x Intrenational Hits te EDM Summer Hits). U suradnji s Louder! Bookingom na ljetno Fuliranje stižu i dvije posebne glazbene poslastice: 7Seconds tech house party s DJ-ima Discopolis i Hyvan, te koncert Gediusa, slovenske TikTok senzacije koji osvaja regiju viralnim obradama domaćih i stranih hitova.
Tako Strossmayerov trg u prvom tjednu srpnja postaje nezaobilazna adresa za afterwork druženja, opuštene ljetne izlaske i spontane partyje pod zvijezdama, gdje ne morate birati između izvrsnog zalogaja i vrhunskog glazbenog programa.
Rezervirajte datume, okupite ekipu i ostavite kofer za more još malo u ormaru: vidimo se na Summer Fuliranju, tamo gdje ljeto u Zagrebu ima najbolji okus i najbolji ritam.

Novosti svakodnevno potražite na Instagramu, Facebooku i Tik Toku Fuliranja
Lokacija: Trg Josipa Jurja Strossmayera, Zagreb
Trajanje: 29. lipnja do 5. srpnja 2026.
Radno vrijeme: radnim danom 12:00 – 24:00 vikendom 11:00 do 24:00 h
Ulaz: besplatan

Objava Zaboravite more: najukusniji ljetni party je Fuliranje Summer Oasis u Zagrebu pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Kako od običnog stola napraviti efektan “grazing” moment bez stresa

Najveća pogreška kod brzog posluživanja je pokušaj da sve izgleda savršeno simetrično. Umjesto toga, moderna prezentacija hrane sve više ide u smjeru opuštenog, neformalnog rasporeda koji djeluje spontano, ali vizualno privlačno. Stol može biti bilo što – daska za rezanje, veliki tanjur, pladanj ili čak nekoliko manjih posuda grupiranih zajedno. Bitno je da hrana nije “zatvorena” u pravilne porcije, nego da se stvara osjećaj obilja i lakoće.

Grickalice kao baza: tekstura koja otvara stol

Grickalice su idealan početak jer daju strukturu i volumen. Keksići, krekeri, slani štapići ili orašasti plodovi mogu se rasporediti tako da stvaraju prirodan okvir oko ostalih namirnica. Umjesto da stoje u originalnim pakiranjima, bolje ih je prebaciti u manje zdjelice ili ih jednostavno rasuti u “neuredne” skupine. Taj opušteni pristup daje dojam obilja bez previše truda.

Naresci kao središnja točka stola

Naresci su najčešće glavni element ovakvih brzih stolova, ali način na koji ih poslužite potpuno mijenja dojam. Umjesto klasičnog slaganja u pravilne redove, šunka, salame ili sir mogu se lagano presavijati, rolati ili slagati u “cvjetne” oblike. Važno je igrati se visinom i slojevima. Dio nareska može biti složen ravno, dok drugi dio može biti lagano “nabran” kako bi stol dobio dinamičnost. Ako imate više vrsta sira, kombinirajte tvrde i mekše varijante kako biste dobili kontrast tekstura i okusa.

Voće kao prirodna dekoracija i svježi kontrast

Voće je ono što cijeli stol pretvara u vizualno atraktivan moment. Jagode, grožđe, smokve, jabuke ili kriške citrusa ne služe samo kao hrana, nego i kao dekorativni element koji unosi boju.
Najbolji efekt postiže se kada se voće ne reže previše unaprijed, nego se kombinira u većim komadima i manjim akcentima. Cijele jagode ili grozdovi grožđa izgledaju prirodnije i luksuznije nego sitno narezano voće. Kontrast između slanog i slatkog ovdje igra ključnu ulogu i upravo zato voće daje stolu svježinu i balans.

Kako spojiti sve u jednu cjelinu bez pretrpavanja

Najvažnije pravilo ovakvog stola je ravnoteža. Iako ideja izgleda kao “sve na jednom mjestu”, zapravo je riječ o pažljivom rasporedu elemenata koji dišu. Hranu treba grupirati u manje zone koje se međusobno nadopunjuju, umjesto da se sve pomiješa. Tako stol ostaje pregledan, ali bogat. Negativan prostor, odnosno praznine između hrane, jednako je važan kao i sama hrana jer omogućuje da sve izgleda uredno i nenapadno.

Detalji koji podižu dojam bez dodatnog kuhanja

Najveća tajna brzog, ali efektnog stola leži u detaljima koji ne zahtijevaju kuhanje. Masline, mali umaci, med, maslinovo ulje ili čak nekoliko grančica svježeg začinskog bilja mogu potpuno promijeniti dojam. Drvene daske, keramičke zdjelice i jednostavni tanjuri dodatno naglašavaju prirodan, opušten stil posluživanja.

Kada improvizacija postaje stil

Ovakav način posluživanja hrane nije samo rješenje za nenadane goste, nego i stil koji sve više ljudi prihvaća kao dio modernog domaćinstva. Umjesto formalnih obroka, naglasak je na dijeljenju, opuštenosti i vizualnom dojmu. Jer ponekad najbolji stolovi nisu oni koji su planirani satima, nego oni koji nastanu u deset minuta – uz malo mašte i ono što već imate kod kuće.

Foto: Pexels

Objava Kreativnost za stolom: kako od grickalica, nareska i voća napraviti savršen “last minute” stol za nenadane goste pojavila se prvi puta na Modni Almanah.