Život je prekratak da bismo pili loša vina, toliko je puta rečena i/li napisana izreka da se više ne zna tko ju je smislio, ali apsolutno je istinita. Izbor vina je gotovo neograničen. Na godinu se širom svijeta proizvede između 260 i 270 milijuna hektolitara vina. Kako je jučer oko podneva prema stranici worldometers.info na Zemlji bilo oko 8,14 milijardi stanovnika, svakome od nas u prosjeku pripada 3,37 litara. Tu su uračunati i brojni Zemljani koji ne piju alkohol bilo iz kojih razloga te oni koji piju druga pića pa na nas vinske ljude otpada puno više. Toliko da doista možemo piti samo dobra vina. I hvaliti ih, kao što su mnogi činili u posljednjih 200-tinjak godina. Podsjetimo se ovom prilikom na sedam mudrosti koje je o vinu reklo šestero poznatih, da ne kažemo slavnih ljudi te sedmi anonimac: za svaki dan u tjednu po jednu s hrvatskim vinom koje odgovara duhu te izreke.
Ponedjeljak: iz Ponikvi nedaleko od Stona
Daj mi vina da me opere od mrlja koje nanosi vrijeme, rekao je Ralph Waldo Emerson, američki filozof, esejist i pjesnik (1803. – 1882.). Vrijeme doista stvara mrlje. Ne na koži, ali na duši. A Stagnum 2007. Frane Miloša iz Ponikvi nedaleko od Stona svaku mrlju može isprati. Frano je godinama drobio i selio kamen kako bi 7,5 hektara pripremio za sadnju vinograda. Potom je 10 godina loze “školovao” za prvu berbu, a i svoje najbolje vino Stagnum njeguje 10 godina, šest u bačvi i četiri u boci. Trenutačno je u prodaji 2012., do lani je bila 2011., a 2007. i dalje je senzacionalno vino, nevjerojatnih aroma crnog voća, suhe šljive i smokve, duhana, kože, zemlje…
Recentne berbe Stagnuma, to je stari naziv Stona, stoje 65 eura. Ovaj, po godinama arhivski, po duhu u najboljim godinama, otprilike je tri puta skuplji. Ali čisti mrlje, ili barem stvara dojam da ih na duši nema.
Utorak
Penicilin liječi, ali vino ljude čini sretnim, rekao je škotski biolog Alexander Fleming (1881. – 1955.) koji je izumio i danas najpoznatiji antibiotik. Sretnim će svakoga učiniti Muškat momjanski Amfora Marina Markežića Kabole. Ima prekrasan nježan muškatni miris, a muškati su jedine sorte čija vina mirišu po grožđu, zaogrnut zrelim notama duge maceracije te cvjetnim mirisima. Punog je, ali nimalo teškog okusa, sasvim suhog okusa koji vrlo dugo traje. Kabola, to je nadimak obitelji Markežić, prvi je u Hrvatskoj odnjegovao vino u amfori. Bila je to Malvazija 2003. Poslije je u glinenoj posudi mjesecima macerirao i teran, a lani je i muškatom je ugodno iznenadio zato što duga vinifikacija nije “uništila” u stvari vrlo delikatnu sorte. Butelja Muškata Amfora stoji oko 65 eura.
Srijeda
Ljudi su poput vina. Neki su s vremenom sve bolji, a neki se pretvore u ocat, rekao je Papa Ivan XXIII (1881. – 1963.), omiljen i jednostavan vjerski poglavar kojeg su zvali i Ivan Dobri. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je 2000. blaženim, a 27. travnja 2014. papa Franjo ga je, zajedno s papom Ivanom Pavlom II., proglasio svetim. Vjerojatno svatko ima svoje mišljenje o tome koliko ljudi s vremenom postaju bolji, ali s traženjem takvih vina manje je problema. Jedno od njih je i Zlatan plavac Grand Cru 2011., remek-djelo nažalost pokojnog Zlatana Plenkovića iz Svete Nedjelje na Hvaru. Riječ je o još jednom gotovo bezvremenskom plavcu koji pristaje pašticadi, jelima od divljači, velikoj plavoj ribi, tamnim mesima s težim umacima i tvrdim sirevima. U Vrutku se može kupiti u magnumu, a veliko vino u toj velikoj 1,5 litarskoj boci stoji 61,05 eura.
Četvrtak
Godine su samo broj. Potpuno je irelevantno koliko ih imate. Osim, naravno, ako niste boca vina, rekla je slavna glumica Joan Collins poznata ponajviše po zločestim ulogama. I ovom izjavom kao da je htjela biti zločesta prema drugim ljudima, no ispala je prema vinu. Barem prema vinima poput
arhivske Graševine 1963. vinarije Kutjevo koja doista ničim ne pokazuje da ove godine puni 60-u. Senzacionalno je vino ne zato što će uskoro u sedmo desetljeće, nego je jednostavno senzacionalno. Nije, naravno, za suhomesnate proizvode, pečenog piceka ili smuđa orly, kao graševine recentnih berbi, nego za kušanje i kontemplaciju u biranom društvu. I ne moraju to biti vinoljupci, pobudit će lijepe ideje i u intimnom društvu. Vjerojatno je može još i kupiti u Kutjevu, a boca od 0,7 litara, u njezino se vrijeme nisu koristile današnje od 0,75, donedavno je stajala 200 eura.
Petak
Prihvati sve što ti život nudi i pokušaj piti iz svake čaše. Sva vina treba kušati. Neka samo srknuti, a neka ispiti do kraja, rekao je Paulo Coelho, brazilski pisac čiji je roman Alkemičar preveden na 71 jezik čime je svrstan među Guinnessove rekorde kao knjiga živućeg autora prevedena na najviše jezika. Tko kuša Bijeli pinot 2006. međimurske obiteljske vinarije Dvanajščak-Kozol, sigurno će ga ispiti do kraja, samo ako ga pronađe. Prije otprilike dvije godine kupio sam šest boca i posljednju otvorio nedavno u dobrom vinskom društvu te odmah javio Tei Dvanajščak Vuković kako je vino izazvalo nepodijeljeno oduševljenje. “Imam možda još koju”, odgovorila je. Danas mi može biti samo žao što nisam kupio sve što je imala pa da još koji put imam priliku uživati u njemu dugo i polako, a ne samo – srknuti ga.
Subota
Ona neka zadrži planinsku kuću i Rolls Royce, ja ću Montrachet, tako je dijelio imovinu neimenovani bračni par prema članku objavljenom u američkom poslovnom časopisu Forbes 6. svibnja 1996. . Ova priča je započinje Napoleonovom izjavom o ljubavi prema crnom burgundijskom vinu pa je red da završi bijelim sa slavnog položaja u burgundijskoj podregiji Côte de Beaune. Bijelo iz Burgundije, među ponajboljim svjetskim vinima znači samo chardonnay, a odlično hrvatsko vino od te sorte, proizvedeno burgundijskom tehnologijom sur lie, odnosno godinom dana njege na finom talogu, pa još godinom odležavanja u velikoj bačvi, radi plešivička vinarija Korak. Grožđe je s odličnog položaja Laškovec, a tehnologija vinu daje posebnu svježinu i punoću te dugovječnost. Staro je pravilo da vino koje se dulje radi dulje i živi. Miriše na maslac, lješnjake, voće, dubokog je i kompleksnog okusa, zrelog i svježeg istovremeno, iznimno ugodno slankastog. Berba 2018. još će pet godina biti na vrhuncu, a butelja stoji oko 20 eura.
Nedjelja
Ništa ne čini budućnost tako ružičastom kao razmišljanje o njoj kroz čašu Chambertina, rekao je francuski car i osvajač Napoleon Bonaparte (1769. – 1821.). Chambertin je apelacija u burgundijskoj podregiji Côte de Nuits, u kojoj je dominantna sorta crni pinot. Butelje tamošnjih vina s najboljim omjerom cijene i kvalitete stoje stotinjak eura i desetak su puta skuplje od Enjingijeva Crnog pinota 2009. koji je u Vrutku 10,48 eura. To gusto i bogato vino u odličnoj je formi, a da će takvo biti i dalje dokazuje i fenomenalna berba 2002. koja nikad nije ni bila u prodaji, a tko god ju je kušao oduševio se. Riječ je o posebnom izričaju sorte, zagasite rubinskocrvene boje te izraženih aroma crne višnje i kupine. Nije to crni pinot na kakve su nas naviknuli u Burgundiji, s time se i Enjingi slaže pa kaže: Napravili bi i oni u Burgundiji ovakav kakvog imam ja, samo kad bi znali i mogli.
Eto, sedam beskompromisnih hrvatskih vina uz sedam beskompromisnih mudrosti. Ne može drukčije zato što kompromisi možda jesu za veze, ali za vino doista nisu.
Kompromisi su za veze, vino nije
Piše: Ivo Kozarčanin – Bakhov sin








