Ako je neki kulturni event sinonim za ljeto u Zagrebu, onda je to Histrionsko ljeto na Opatovini. E pa dragi naši- pripremite se za ljetni izlazak i uživanje u predstavi na otvorenom jer sve počinje 7.7. u 21:00 sat!
Svečano otvaranje bit će u znaku predstave Evropa za nas ima štrik u režiji Zlatka Viteza opisan kao halucinantni galgenkabaret koji je još jedan od pokušaja da se kajkavski jezik pretočen u genijalne ”BALADE PETRICE KEREMPUHA”, Miroslava Krleže oživi na histrionskoj pozornici. Upravo on se gotovo cijeli svoj kazališni život bavi djelom Miroslava Krleže i kao glumac i kao redatelj i kao dramaturg. Po prvi puta Zlatko Vitez preuzima sve tri uloge na sebe i na sceni Histriona će nastupiti sam.
Kada smo ga upitali: ”Zašto se na to odlučio?” odgovorio je: ”Ne trebam posrednike između Krleže i sebe!”
Dan kasnije, na Histrionskoj pozornici će biti izvedena predstava Stoka sitnog zuba (do 14.8 u 21, a do 17.8.-4.9. u 20 sati) koja je ujedno i nastavak izuzetno uspješne Škrabeove suradnje sa Zlatkom Vitezom i Histrionima (46 godina, 18 premijera) te niza velikih opatovinskih uspješnica („Ljubica“, „Idu svati“, „Muke po Iveku“, „Francekova teta“, „Fine strine s Opatovine“).

Junaci „Stoke sitnog zuba“ ljudi su koji nas okružuju i koje svakodnevno susrećemo, ali ih autor suptilno stavlja pod svoju ironijsku, grotesknu i parodijsku lupu. Priča je to o malograđanskoj, prigradskoj hrvatskoj sredini. Pred histrionskim gledateljima otkrit će se galerija zanimljivih karaktera iz gradića Horvatovca, predgrađa hrvatske metropole. Ruku pod ruku defiliraju vlastodršci i oporbenjaci, pripadnice i pripadnici svih mogućih smjerova šarolike hrvatske političke scene, lokalni osobenjaci i boemi, starosjedioci i dotepenci, europski komesari i nositelji plinskih boca, ljepotice i zvijeri.
„Stoka sitnog zuba“ obiluje neobičnim zapletima i raspletima, ljubavnim spletkama i kriminalnim radnjama, prožimanjem velegrada i malog mjesta, gradskog i seoskog mentaliteta, glazbenim i glumačkim natjecanjima („kazalište u kazalištu“), tučnjavama (povijesni šakački dvoboj „crne“ i „crvene“ dame), šokantnim obratima i zamjenama identiteta. Tekst i predstava ne propuštaju nijedan mogući satirički ubod, usmjeren prema aktualnoj hrvatskoj situaciji i svakidašnjim problemima (korupcija, nepotizam, pronevjere, prijevare, netrpeljivost, medijska prepucavanja, odnos s Europom, afere svih mogućih boja).
Učmalost i predvidivost horvatovečke močvare prekida najava dolaska tajanstvenog, visoko pozicioniranog dužnosnika iz metropole, kojeg je horvatovečki općinski načelnik upoznao za boravka u metropoli i pobratio se s njim u opskurnom noćnom klubu. Tu se Škrabe kreće tragovima svojih omiljenih pisaca i komediografskih uzora, Gogolja („Revizor“) i Zagorke („Jalnuševčani“). Tko je zapravo zagonetni USKOK koji iznenada dolazi u Horvatovec? Sve završava senzacionalnim obratom.
Virtuozni, raspjevani komad „Stoka sitnog zuba“, u dva dijela, s 9 glumaca i 11 karaktera, Nino Škrabe, majstor dijaloga, jezika i karakterizacije likova, prilagodio je atraktivnoj histrionskoj pozornici na Opatovini. Komad je režirao Zoran Mužić, najizvođeniji histrionski redatelj, pa se po drugi put (nakon „Finih strina“) na Opatovini susreću njihov najizvođeniji redatelj i najizvođeniji pisac, te velikani hrvatskoj pučkog glumišta, na čelu s dokazanim histrionskim prvacima, Damirom Lončarom, Davorom Svedružićem i Tomislavom Martićem. I opet će se u toplim zagrebačkim ljetnim večerima, pod srebrom mjeseca nad Gričem, razlijegati srdačni, gromoglasni smijeh.

