Ožujak je mjesec kamenica. Iako su fine u svako doba godine, meso tih školjaka je na prijelazu zime u proljeće puno joda, selena, cinka i kroma i baš je tad, a to je sad, najbolje vrijeme za uživanje u njezinu okusu. Malostonska kamenica proslavila je poluotok Pelješac i uvrstila ga na gastronomsku kartu svijeta. Upisana je 2020. u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije, a Turistička zajednica općine Ston u subotu 18. ožujka 2023. organizirala je Dan malostonske kamenice. Na toj Festi u Brijesti, mjestu iz kojeg Pelješki most s poluotoka vodi ka Komarni na kopnu, uživanje u svježoj deliciji tek izvađenoj iz mora omogućili su uzgajivači Obrt Štica, AP Brijesta, Božović, Dagnja, Braća Lazić te Obrt Petra. S nekoliko kapi limunova soka, kako je domaćini preporučuju, pokazala je dio čari života na Pelješcu. Ne može se tamo ni bez vina pa su u Brijesti svoja ponudili vinari Marlais te Željko i Josip Ledinić iz Ponikava, PZ Putniković, Pelješki vrhovi i Bezek iz Janjine, Matuško, Boris Violić i Matković iz Potomja te Violić i Jurović iz Kune Pelješke.
Već je iz ove liste vinarija jasno da ne treba daleko ići po vino primjereno svježim kamenicama, a mimo nje na samom Pelješcu svakako treba potražiti Rukatac Stalagmit velikog Frane Miloša. Grožđe je s kamena na najvišem dijelu Ponikvi, vinogradarskog položaja koji je 2021. kao 17. u Hrvatskoj dobio zaštićenu oznaku izvornosti. Sastav tla osjeti se već u mirisu po jedinstvenoj mineralnosti koju vuče iz vapnenačkih stijena. U okusu se prvo prepoznaje vinogradarska breskva, a potom mineralna svježina, puno dublja od one koju daju samo fine kiseline. Ma koliko da se vino brzo proguta, usta se polako pune ljepotom koja iznimno dugo traje i završava ponovno prekrasnom mineralnošću. Rukatac je ime dobio po obliku grozda koji podsjeća na ruku, a to je korčulanski naziv za sortu koja se u drugim dijelovima Dalmacije naziva maraštinom. Spada u veliku obitelj malvazija kojih na Mediteranu te nekim atlantskim otocima ima 50-ak, a tako su nazvane prema luci Monemvasia na poluotoku Peloponez iz koje su isplovljavali brodovi puni vina. U Toskani je zovu malvasia del Chianti, a nema veze s malvazijom istarskom bijelom.
Ima, međutim, istarskih malvazija koje odlično pristaju kamenicama. Posebna među njima svakako je jantarno vino Simfonija 2016. rovinjske vinarije Dobravac. Grožđe je macerirano mjesec dana, a vino je nakon fermentacije četiri godine odležalo u velikoj drvenoj bačvi i danas je raskošnog, punog, ali sasvim suhog okusa. Sličnu istarsku malvaziju radi i obitelj Ipša iz mjesta Ipši nedaleko od Livada. Prepoznati su po odličnim maslinovim uljima, a slavu sad stječu i odličnim jantarnim vinima.
Malvasija dubrovačka treća je naša sorta čiji naziv ima isti “korijen”, a osim u okolici predivnoga Grada, ima je u Italiji i Španjolskoj gdje je zovu malvasia delle Lipari, malvasia di Sardegna, Greco di Gerace i malvasia de Sitges. Uz svježe kamenice za svaku je preporuku malvasija Tezoro selekcija 2018. iz magnum boce čija je zapremnina 1,5 litara. Tezoro je stara dubrovačka riječ za obiteljsko blago, a Andro i Petar Crvik iz konavoskog mjestašca Komaji dubrovačkoj su malvasiji za ovo vino dodali i 15 posto “druge malvazije”, odnosno maraštine.
Inače, Dubrovčani su do pandemije nekoliko godina u sklopu Dubrovnik FestiWinea birali i vino koje najbolje pristaje svježim kamenicama, a tu je titulu u proljeće 2019. posljednji ponio Chardonnay Quattro vinarije Volarević s Komarne, mjesta na kopnu preko puta Brijeste. Grožđe za ovo osvježavajuće vino nije s tog najmlađeg hrvatskog vinogorja, nego iz doline Neretve, a osim chardonnaya u Quattru ima i rkacitelija, smederevke te ugni blanca.
Svježi chardonnay bez jačeg utjecaja drveta školski je primjer mirnog vina koje pristaje kamenicama, kao i mineralnija vina od sauvignona kakva stižu iz Sjeverozapadne Hrvatske. Teško je tu preskočiti sauvignon plešivičke obitelji Korak. Teško zbog iznimne kvalitete vina, ali i zbog položaja na kojem je vinograd, a zove se – Kamenice. Vino je kraće vrijeme odnjegovano u velikim drvenim bačvama što je omogućilo da se mineralnost i pikantnost terroira lagano zaogrne kremoznošću i sočnošću.
Suha vina muškatnih sorata također su dobri “prijatelji” oštrigama, a za svaku su preporuku Muscat blanc iločke vinarije Trs te ružičasta Rossella vinarije Poletti iz Markovca pokraj Višnjana od relativno rijetke sorte muškat ruža.
I za kraj, govore mnogi kako je uživanje u kamenicama dobro i za zdravlje: ženama poboljšava stanje kože uklanjajući fine bore, a i kosa im postaje zdravija i brže raste, dok muškarcima povećava snagu i libido. Potonje je, svakako, dobro i za žene.
