Iako zvuči nevjerojatno, sushi postoji od drugog stoljeća naše ere, naravno ne u obliku kakav je danas. Prvi put spominje u Kini kao metoda konzerviranja hrane – riba se umatala u fermentiranu rižu kako bi dulje ostala jestiva. Ta vrsta sushija bila je poznata kao narezushi. Iako je rođen u Kini, sushi kakvog danas poznajemo stasao je u neodoljiv zalogaj ipak u Japanu u koje se jela istovremeno i riba i riža. Početkom 17. stoljeća uvedena je riža s octom, za razliku od fermentirane riže čime je stvoren zalogaj koji se može odmah jesti. Početkom 19. stoljeća čovjek Hanaya Yohei napravio je velike izmjene u proizvodnji i prezentaciji toliko omiljenog jela. Protivnik umatanja ribe u rižu, Hanaya Yohei stavio je ribu preko začinjene riže, što danas nazivamo nigiri. U to se vrijeme na sushi gledalo kao na “brzu hranu”.
Kako je sushi predstavljan diljem svijeta, evoluirao je i transformirao se u profinjenije gastronomsko iskustvo, pod utjecajem različitih kultura i ideja. Fusion sushi, na primjer, rezultat je zapadnjačkih utjecaja, kombinirajući tradiciju iz više kuhinja. Danas, kad je riječ o sushiju zapravo je riječ o Maki, Sashimi, Nigiri, Tekkamaki, Norimaki i Uramaki vrstama sushija u kojima se najčešće koriste losos, tuna, skuša i snapper.
Danas, 18. lipnja obilježava se Međunarodni dan sushija, s ciljem povećanja svijesti o istinama i mitovima koji okružuju sushi i njegovo podrijetlo. Prije nego li naručite svoj sushi danas (preporuka je Ginger sushi) evo još nekih zanimljivosti: sushi se može jesti rukama (osim sashimija), o bontonu nikad ga ne polijevate soja sosom (umočite ga), uvijek naručite neparan broj sushija.
Foto: Pexels
