Oscar Wilde osuđen je u Engleskoj 25. svibnja 1895. na dvije godine teškog rada zbog “nepristojnih radnji s muškarcima”. Američki predsjednik John F. Kennedy najavio je na taj dan 1961. let na Mjesec, što se i ostvarilo osam godina kasnije. U bivšoj državi slavio se Dan mladosti kao rođendan Josipa Broza Tita koji je, uzgred, rođen 4. svibnja. Svake se godine 25. svibnja slave i Dan bez plastike te Dan vidri, a ove ćemo proslaviti i Dan chardonnaya.
Riječ je o vinskom “svetku” posvećenom najslavnijoj bijeloj sorti vinove loze na svijetu koji nije određen fiksnim datumom nego je riječ o četvrtku prije posljednjeg ponedjeljka u svibnju. Zašto? Bez posebnog razloga, osim što se grupa američkih vinoljubaca na taj dan sastala da proslavi pobjedu američkih vina nad francuskima na Pariškoj presudi 1976. Kušajući pobjedničko bijelo vino Chardonnay 1973. kalifornijske vinarije Montelena, u kojoj je glavni enolog bio naš Miljenko Mike Grgich, vjerojatno i ne baš samo kušajući, dogovorili su se kako će slaviti tu sortu u četvrtak nakon posljednjeg svibanjskog ponedjeljka.
Chardonnay raste na 4,5 posto svih svjetskih vinograda. To je 328.500 hektara, odnosno gotovo poput polovice ukupne francuske površine zasađene vinovom lozom. U Hrvatskoj je šesti na listi najrasprostranjenijih sorata s 568.45 hektara. To baš i nije puno. Najveće vinarije Belje i Laguna imaju svaka pojedinačno više od 600 hektara vinograda na kojima raste i chardonnay. Ispred njega kod nas su graševina, malvazija istarska, plavac mali, merlot i cabernet sauvignon, a u svijetu su na većim površinama nego chardonnay posađeni francuske crne sorte cabernet sauvignon i merlot te španjolske tempranillo (crni) i airen (bijela). Najznačajnija je bijela sorta u Champagnei i Burgundiji te Kaliforniji.
Svjetsku je popularnost je stekao 80-ih godina prošlog stoljeća zahvaljujući ženama. Poslovnim ženama koje su tad počele u značajnijem broju ulaziti u uprave najvećih globalnih kompanija. Puno su putovale i uživale u vinima čekajući u zračnim lukama, a naziv chardonnay zvučao je “nobl”: Glass of chard, please…
Proširilo se to i na sve restorane i barove. Trgovci vinima prepoznali su trend pa naručivali sve više jeftinih chardonnaya tako da je kvaliteta počela padati. Postao je dosadan pa je prije dvadesetak godina “iskovana” kratica ABC: anything but chardonnay, odnosno bilo što, samo ne “šardone”. Primat u zračnim lukama preuzeo je sauvignon, prošao isti put pa mjesto prepustio sivom pinotu, vidimo što i njega čeka, ali chardonnay je počeo vraćati slavu.
Najbolja vina daje tehnologijom “sur lie”, odnosno njegom u bačvama na finom talogu, a to su zdravi vinski kvasci. U prošlosti su ga zvali i clevner ili clävner, gamay blanc, weis edler, melon d’Arbois, auxerrois…, a hvalimo se i da je naše gore list. Roditelji su mu crni pinot i belina starohrvatska, što je hrvatski naziv sorte koju Francuzi zovu gouias blanc, a Nijemci heunisch weiß. Najpoznatiji svjetski znanstveni časopis Science objavio je 1999. kako su te crni pinot i ova belina tata i mama 16 francuskih sorata, a daljnjim istraživanjima dokazano je i kako naša “Zagorka” s drugim partnerima širom svijeta ima više od 80 potomaka. Neki od njih su i svjetski poznati rizling, frankovka te moslavac ili furmint.
U slavu te beline i njezina slavnog djeteta, a za uživanje 25. svibnja, ovom prilikom iz Bregovite Hrvatske preporučujemo dobar zagorski chardonnay te još po jedan iz ostalih hrvatskih vinogradarskih regija Slavonije i Podunavlja, Istre i Kvarnera te Dalmacije.
Chardonnay Sur lie ekološke vinarije Kopjar iz mjestašca Pece na padinama Ivančice. Na finom talogu odležava godinu dana, a potom još najmanje dvije u bocama. Vino puno i zrelo, bogatih aroma i slasnog okusa obogaćenog posebnom svježinom koju daje njegovanja na talogu. Primjereno je jelima od najbolje bijele ribe s bijelim umacima na bazi vrhnja, ali i pečenju od teletine, na primjer. Lijepo je s njime i uživati u dobrom, intimnijem društvu. Butelja je oko 16 eura.
Chardonnay Sur lie istarske vinarije Pilato iz Vižinade bio je najbolje vino od te sorte na ovogodišnjem ocjenjivanju Vinistra. Zlatnu medalju osvojio je i lani, što ukazuje na pouzdanost vina, odnosno da se ne treba plašiti naručiti ga u restoranu ili kupiti za uživanje kod kuće. Aromom isprva dominira tropsko voće karakteristično za sortu, a postepeno se pojavljuju začini pa zrelo naše voće. Okus je pun, dug i mineralan, odnosno ugodno slankast i osvježavajuć. Stoji oko 12 eura.
Kad ne znaš što bi, uzmeš Krauthakerov Chardonnay Rosenberg. Nije šala. Kutjevački vinski mag Vlado Krauthaker desetljećima zadržava približno istu kvalitetu chardonnaya od grožđa s vinogradarskog položaja čije ime vino nosi. Kremastog je i zaobljenog, toplog okusa, čvrstog tijela i živahno u ustima pa lijepo osvježava. Pristaje slavonskim narescima, kao i brojnim jelima od slatkovodne i morske ribe te svjetlijeg mesa, a stoji oko 17 eura.
Uravnoteženo vino finog herbalnog te istodobno voćnog mirisa je CH, chardonnay vinarije Prović iz Opuzena. Tako su ocjenjivači Vinskih zvijezda još 2017. opisali berbu 2015. te dodali kako je vino svježe, ali puno, sočno i kremozno. Preporučili su ga uz bijelu ribu i jela od bijelog mesa s povrćem. Bio je to tada najjužniji hrvatski chardonnay i jedno od najljepših iznenađenja za ocjenjivače. Kvalitetu drži i danas, a CH2018 stoji oko 14 eura.
Piše: Ivo Kozarčanin – Bakhov sin
