Dvije su domaće cure zagrlile dvojicu lola koji su došli iz daleka, mogli bismo reći o vinskoj ponudi najveće hrvatske vinarije Belje iz Kneževih vinograda u Baranji. Vinska majka na mađarskom znači naziv vinogorja koje i dijelimo sa sjevernim susjedima, a ta je majka rodila princeze graševinu i frankovku. Graševina je najrasprostranjenija hrvatska sorta, praktički je svaki četvrti trs kod nas graševina, a poprilično različita vina daje. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj to su lagana i osvježavajuća vina za relativno brzu potrošnju. Sa slavonskih padina Krndije i Papuka stižu jasna i precizna, relativno “oštra” vina izražene mineralnosti, a za graševine Podunavlja, posebno Baranje, volim reći kako su “blatnjave”: slijevaju se niz grlo polako kao što fino blato velike i čiste rijeke prolazi kroz prste.
Čak i u Baranji pokazuje različita lica. Graševinom Select Belje nudi “jako puno vina za malo para”. Puno ovdje ne znači količinu, butelja je uvijek butelja, nego ogroman izbor jela za samo četiri eura. Fino pristaje riječnoj i sitnoj morskoj ribi, posebno gavunima, jednostavnijim školjkama poput dagnji, bijelome mesu pripremljenom na različite načine, od paniranog do “roštiljanog” pa i svinjetini, carskome mesu i vratini. Ljeti će zaokružiti i doživljaj uz odojka s ražnja. Zatvorena je navojnim čepom što je praktično za izlete. Prvenstveno zato što ne treba vadičep, koji često ostane u kući na stolu prije polaska u prirodu, a i otvoreno je vino lako ponovno zatvoriti da se negdje u travi ne prevrne i prolije.
Premium graševina ima krasne arome citrusa i zelene jabuke te plemenit i pun okus kojim dominiraju mineralnost, odnosno lagana ugodna slanost, fina bademasta gorčina i nježna kamilica kao začin. I to vino ima prijateljsku cijenu, “ispod” sedam eura. Goldberg je, pak, linija najplemenitijih beljskih vina, od grožđa probranog s ponajboljih baranjskih vinograda i u pravilu obranih kasnije, kad se sok i prirodni sladori koncentriraju u bobici pa daju iznimno puna, često i polusuha vina za posebne prilike. Eh, to je već kapljica i za pečenu patku, ozbiljnije odreske, ali i ne preslatke savijače od maka ili oraha. I cijena je ozbiljna, oko 20 eura, ali ipak je riječ o vinu za posebne prilike.
I frankovku imaju u linijama select i premium, a u potonjoj čak i više berbi koje su osvajale najsjajnija svjetska priznanja. Ove je godine Premium Frankovka 2009. donijela zlato s njemačkih ocjenjivanja Berlin Wine Trophy i Mundus Vini. Lani je Frankovka Premium 2012. osvojila 95 bodova i platinastu medalju te podijelila prvo mjesto na specijaliziranom ocjenjivanju vina od te sorte Kékfrankos Grand Tasting u mađarskom Harkanju. Njezina vršnjakinja, također beljska Frankovka Goldberg, bila je zlatna s 91 bodom. Istim su se priznanjem okitile i Frankovka Belje 2009. te puno mlađa iz berbe 2019. Pokazuje to da se podjednako može uživati u dobrim frankovkama kad su relativno svježe i kad su sasvim zrele.
Proscima beljskih princeza mogu se nazvati vina od francuskih sorata merlot i cabernet sauvignon.
Zlatnu medalju i titulu regionalnog prvaka još je na Decanterovu ocjenjivanju 2010. osvojio je odličan Merlot 2008. Pet zvjezdica i titulu najboljeg hrvatskog vina Cabernet sauvignon 2009. dobio je 2015. na Vinskim zvijezdama, tada najopsežnijem i najstrožem ocjenjivanju u Hrvatskoj. Godinu potom pozlatio se i na njemačkom ocjenjivanju Mundus Vini. Puno su zlatnih medalja osvajali beljski crnjaci u Bergamu, na svojevrsnom svjetskom prvenstvu vina od merlota i cabernet sauvignona, a i lani su vinu Cabernet sauvignon Premium 2019. ocjenjivači dodijelili zlato s 91,5 bodova od 100.
Vina Belje imaju 650 hektara vinograda na ponajboljim baranjskim položajima. Grožđe raste iz zemlje za čiju kvalitetu je, prema legendi, zaslužna i Afrika. Navodno su topli vjetrovi dizali pijesak iz Sahare i nosili ga preko Sredozemnog mora. Nad Baranjom su se sudarali s hladnim zapusima sa sjevera te prosipali pijesak pa je nastala Banska kosa ili Banovo brdo na čijim su južnim padinama danas vinogradi. Vina Belje imaju dva podruma. Podno loza je “svemirski brod”, vinarija otvorena 2011. Znali smo se šaliti da sok istisnut prešom iz grožđa ulazi u sustav i iz njega izlazi ravno u bocu. Nije baš tako, naravno, ali moderna tehnologija omogućuje dobar nadzor nad složenim procesima tijekom vinifikacije, a blizina trsova i podruma važna kako bi se grožđe preradilo što brže nakon berbe i štetni utjecaji zraka, topline i mikroorganizama bili što manji. Ima Belje i atrakciju za one koji više vole tradiciju. Stari podrum u središtu Kneževih vinograda obnovljen je ciglom zgrade srušene u Beču, a osim kušanjima i prodaji, namijenjen je i odležavanju vina u drvenim bačvama. Tamo je i jedna od najvećih vinskih arhiva u Hrvatskoj. U njoj je više od 20.000 boca, a najstarija je iz 1949. Hrvatske vinske arhive nemaju vina otprije Drugog svjetskog rata jer su boce u borbama uništene. Nisu popijene nego su u njih ulazili konjima i razbijali.
Piše: Ivo Kozarčanin – Bakhov sin, foto: Nikola Zoko