Puno će se butelja otvarati sljedećih dana pa će ponešto vina ostati neispijeno. Ako je više od polovine boce ostalo, može se zatvoriti plutenim čepom i sačuvati na hladnijem i tamnom mjestu tri do pet dana, ovisno o kakvom je vinu riječ. Svježinu će dulje sačuvati moćnija vina s više tanina i kiselina, a to znači da će delikatni crni pinot prije izgubiti arome i okus nego korpulentni plavac mali. Dan ili dva neće stvoriti problem, štoviše odležanija će se vina možda iskazati i u boljem svjetlu nego netom nakon otvaranja. Otvoreno vino nije dobro čuvati u običnom hladnjaku, zato što će pri niskim temperaturama prije oksidirati. Ako ga je ostalo malo, dobro je pretočiti ga u manju bocu pa ponovno zatvoriti. A ako ga baš ne možemo sačuvati, ima najmanje 10 dobrih načina da iskoristimo vino koje nismo popili.
Zamrznite ostatak vina
Ne znate li sad što ćete s vinom, zamrznite ga. Napunite njime plastičnu posudu za led ili najlonske vrećice i pohranite u zamrzivač, a pokušajte ga držati odvojeno od ostalih namirnica. Odmrznuto vino neće biti fino za popiti, ali lako će biti izvaditi koju kockicu ili kuglicu i iskoristiti ga za kuhanje.
Vinski ocat
Gotovo svaki dom u kojem se posvećuje pozornost hrani ima barem nekoliko kapi finog vinskog octa. To je “sjeme” iz kojeg se lako razvije plemeniti dodatak jelima ako mu se primiješa ostatak dobrog vina. Treba reći kako je vino u stvari poluproizvod. Dobijemo ga fermentacijom soka od grožđa, a kad ga ne bismo zaštitili od ukiseljavanja sam bi se pretvorio u ocat. Nakon što ostane malo vina koje je šteta baciti, lako ga je pretvoriti u dobar ocat samo treba posebno raditi bijeli i crveni. Poslužit će dobro u marinadama, a i svaka će salata s njime biti bolja. Ambiciozniji domaćini radit će i treći ocat od ostataka pjenušavih vina koja i sama imaju poprilično kiselina.
Juhe i variva
Najjednostavniji način da iskoristimo vino koje nismo popili je da njime “popravimo” umake, juhe i variva. Vino u hrani ne služi da bi dalo alkohol, nego joj treba dati dašak svježine, a nje ima dovoljno i u decilitru zaostalom u boci ako smo izbjegli oksidaciju. Duljim kuhanjem će nestati “vinski” okus, ali će umak poprimiti dubinu, a ako se vino primiješa nekoliko minuta prije posluživanja, ostat će ukusna nota koja će se uskladiti s ostalim sastojcima.
Vinaigrette umak i njegove inačice
Bijelo vino elegantnijim će učiniti preljev za salatu ili umak za ribu, piletinu i povrće. Trećina šalice izmiješa se s četvrtinom šalice soka od limuna, žličicom meda, četvrtinom žličice soli i toliko papra, a u smjesu se polako dodaje maslinovo ulje uz stalno miješanje vilicom, pjenjačom ili mikserom. Neposredno prije posluživanja umak se još jednom dobro izmiješa.
Poširane kruške
Crnom vinu koje je ostalo u boci doda se šećer, vanilin šećer, narančin sok i naribana korica, cimet, klinčić i anis pa se zakuha na štednjaku i kuha dok se šećer ne rastopi. Kruške se pažljivo ogule tako da peteljka ostane na njima pa kuhaju u vinu s ostalim sastojcima dok ne omekšaju, obično oko pola sata. Kruške se izvade, a ostatak nastavi kuhati desetak minuta. Nakon što smjesa postane sirupasta, njome se preliju kruške i stave u hladnjak na nekoliko sati. Izvrstan su “prilog” sladoledu.
Zašto ne i breskve, ako se nađu
Mirisne se breskve izvrsno slažu s bosiljkom, izvlače jedna iz drugoga ono najbolje što imaju, a vino im u tome samo može pomoći. Od bijelog vina i bosiljka napravi se fini sirup u kojem se poširaju polovice bresaka. Nakon što se ohlade, oguli im se kora, a prije posluživanja preliju se sirupom.
Marinade za meso i ribu
Bi li vam smetalo pileće meso ljubičaste boje? Ako ne bi, marinirajte ga u crnom vinu koje niste popili, a uskladite boje ako vam je izgled jela barem približno važan poput mirisa i okusa. Divljač, junetinu, govedinu pa i plavu ribu oplemenite odležavanjem u crnom vinu, piletinu ili puretinu prepustite ružičastom ili bijelom, a za oradu i brancina sačuvajte ostatke bijeloga.
Samu marinadu lako je napraviti. Šalica vina izmiješa se s dvije žlice maslinova ulja, tanko narezanim lukom, protisnutim češnjem češnjaka, pola žličice mljevenog ili sitno narezanog đumbira, lovorovim listom i narančinom koricom pa u smjesu stave meso ili riba. Treba paziti na vrijeme jer se riba može raspasti marinira li se dulje od 30 minuta, a jača mesa bez problema će “preživjeti” noć. Od ostataka marinade može se ukuhati u umak kojim će se poslije preliti gotovo jelo.
Kuhano vino
Nekoliko dana u neprimjerenim uvjetima neće vino toliko pokvariti da ga se ne može jednostavno skuhati: Razrijedi se s vodom, zasladi, začini klinčićem i cimetom i eto mirisnog “zimskog čaja”.
Vinski kokteli
Crno vino, žestica poput dobrog vinjaka, liker od naranče, sok od naranče, sok od limuna i šećer izmiješaju se u širokoj posudi pa dodaju kriške naranče, limuna i limete te fine višnje maraske. Tako se od vina koje nije popijeno za Božić može napraviti sangria za Novu godinu. Može se poslužiti odmah s ledom ili ostaviti preko noći u hladnjaku da se okusi bolje prožmu. Lijepo će se piti i ako joj se neposredno prije posluživanja doda malo sode.
Internet je pun i drugih recepata za vinske koktele, mahom ih zovu “spritzerima” iako sa špricerom veze nemaju, ali gotovo će svatko pronaći neki po svom ukusu.
Vinske lizalice
Možda je ostalo vina nakon veselice, ali prava će tek početi kad se prije sljedeće posluže lizalice od tih ostataka. Šalica slasnog crnjaka reducira se dvadesetak minuta na štednjaku na trećinu pa pusti da se ohladi. Potom se u tavici se na srednje jakoj vatri zamiješa sa šećerom i kukuruznim sirupom, koji može zamijeniti i javorov, a onima koji ne koriste šećer poslužit će i med. Doda se i malo soli pa miješa dok se sastojci ne sjedine. Vruća smjesa izlije se u kalup, ili zamota u papir za pečenje smotan u tuljak pa su u nju zabije štapić i vrti dok se ne stvrdne. Lizalice se mogu začiniti i nečim ljutim te poslužiti čim se ohlade, ali dobro je ostaviti ih 24 sata u hladnjaku da se okusi bolje prožmu.
Vinski sirup
Tko je ikad jeo sladoled od vanilije pa poželio da bude uzbudljiviji, zagrizao biskvit i pomislio kako je suh ili uz jutarnju kavu nakon (pre)kratke noći čeznutljivo razmišljao kakav bi okus imala uz vino, uživat će ako ostatak jučerašnje boce pretvori u sirup. A to je lako:
Šalica vina zakuha se u manjem loncu sa šalicom i pol šećera, a nakon što zavrije na laganoj vatri kuha 20-ak minuta uz povremeno miješanje. Sirup se ohladi u loncu pa prebaci u staklenku i spremi u hladnjak u kojem se može čuvati do dva tjedna. Oplemenjuje i svježe voće, ali može se, poput vinaigrettea, koristiti i za salate. Tko se želi igrati, uživat će prelije li njime grilano povrće, ili “razveseli” jogurt, koji je zdrava, ali poprilično dosadna namirnica.
Piše: Ivo Kozarčanin Bakhov sin
