Ljepota crnih vina Peljeških vrhova u srcu Zagreba!

Mjesto radnje – zagrebački Vinski klub. U glavnoj ulozi neodoljivi Plavci Peljeških vrhova, koji su tog dana donijeli u Zagreb sjaj i raskoš Janjine, općine u središnjem dijelu najjužnijeg hrvatskog poluotoka u kojoj se isprepliće pomalo netaknuta priroda i prekrasno plavo more, povijest i tradicija u proizvodnji vina. Za ljubitelje crnog vina, ovo je predstavljalo pravi gastro raj tijekom kojeg se čulo tek poneki komentar u gradaciji najboljeg ‘crnjaka’ u čaši.

Kojih pet crnih vina ‘Peljeških vrhova’ isprobati?

Degustaciju Peljeških vina vodio je jedan od vlasnika Vinskog kluba Tomo Jakopović koji je te večeri bio domaćin direktorici Peljeških vrhova Ljiljani Bjelovučić i glavnom enologu Vanji Ljubotini koji su te večeri pred okupljene ljubitelje vina stavili čak pet etiketa – Rose Janjina, Plavac mali Janjina, Plavac mali Janjina, Plavac mali Pelješac i Plavac mali Dranče.

Evo što ih razlikuje:

• Rose Janjina je suho vino (12% alkohola) boje lososa, finih aroma proljetnog cvijeća i šumskih jagoda. Osvježavajuće je i idealno je kao aperitiv ili pratnja ribljim jelima.
• Plavac mali Janjina je ‘vinska klasika’ ove vinarije. Napravljeno je davne 1997 godine kao vrlo pitko vino koje se lako kombinira uz različite okuse.
• Plavac mali Janjina je vino koje nastaje od 80% grožđa s položaja na brdu i 20% grožđa iz polja. Dobro balansirano vino sa specifičnim aromama plavca malog i mekom senzacijom tanina
• Plavac mali Pelješac je kupaža pet različitih položaja u neposrednoj blizini Janjine koji su u određenom postotku odležali u barrique bačvama.
• Plavac mali Dranče nazivaju i vino velikog mora. Aromatično suho crno vino doseže i do 16% alkohola i kao takvo se odlično sljubljuje uz mesna jela.

Znate li? „Pelješki vrhovi“, osnovana na samom početku prošlog stoljeća, davne 1902. godine, kao seoska blagajna za štednju i zajmove, okuplja vinogradare iz više od 150 obitelji. Prvih nekoliko desetljeća od zadrugara su otkupljivali vino, a za vrijeme Jugoslavije grožđe koje su prodavali velikim prerađivačima. Godine 1997. dolazi do velikog zaokreta – zadrugari počinju sami prerađivati grožđe, flaširati ga i stvarati vlastite vinske marke. Danas iz vinarije Pelješki vrhovi izlaze dobra i širom svijeta tražena vina. Među lokalitetima vinarije Pelješki vrhovi posebno se ističe položaj Dranče smješten na južnoj strani poluotoka Pelješca, s pogledom prema otvorenom moru te na otok Mljet, koji ima trostruku insolaciju. Taj odbljesak sunca od neba, kamena i mora grožđu s ovog položaja daje posebnu kvalitetu i povećava slador. Iako su količine vina koje se mogu proizvesti od grožđa s ovog položaja ograničene (do 1.000 boca), radi se o vinima vrhunske kvalitete. Naime, s trsa plavca malog s ovog položaja može se brati samo pola kilograma grožđa, dok ista sorta u janjinskom polju daje i tri puta veću količinu.