Svaki građanin u Hrvatskoj godišnje baci 75 kilograma hrane – ili na dnevnoj razini više od 205 grama hrane, pokazali su to podaci Centra za prevenciju otpada od hrane. Prema nedavnim istraživanjima, u svijetu čak jedna trećina ukupno proizvedene hrane završi u smeću. Upravo hrana čini najveći dio otpada ne samo u Jugoistočnoj Europi, već i širom svijeta. Umjesto da hranu koristi i čuva planet, čovječanstvo danas proizvodi namirnice i hranu – da bi ih u konačnici pretvorilo u otpad.
Ideja održivog zero waste-a u svakodnevnom životu podrazumijeva osvještavanje pojedinih sfera življenja (hrana, dom, posao, odnosi i sl.) i svjesno sagledavanje navika koje smo stekli, a koje su sve vrlo lako promjenjive u puno kraćem vremenu nego mislimo. Ako počnete razmišljati što jedete, gdje kupujete hranu, je li ta hrana zaista dobra za vas, počnete čitati etikete na proizvodima – slobodno očekujte da će se kvaliteta vašeg hladnjaka i špajze poboljšati, a to će se odraziti i na vaš cjelokupan život, prvenstveno na zdravstveno stanje. Zvuči dobro? Ne samo što zvuči dobro, već je i primjenjivo!
Za prvi korak, u pomoć stiže IKEA koja je odlučila ponuditi kreativna rješenja kojima bi se ovakvo neracionalno postupanje s hranom ispravilo i umanjilo.
Znate li kako prakticirati zero waste u svakodnevnom životu?
čišćenje – riješiti se viška i nepotrebnih stvari na svim razinama – odjeća, obuća,
knjige, igračke, posuđe
uzgajati svoju hranu ako je moguće – i mali balkon ili prozorska daska mogu podnijeti par teglica začinskog bilja
smanjiti otpad koji unosimo u dom korištenjem višekratnih platnenih vrećica za nabavu namirnica, korištenje višekratnih posuda za hranu
recikliranje
a možete još i nositi svoju hranu na posao, u grad, putovanja, koristiti staklene ili višekratne plastične bočice za vodu, kupovati hranu u rinfuzi, planirati obroke i slično.
kompostiranje – završna faza u ciklusu života
Sretno sa zero waste u svakodnevnom životu!
Foto: Marina Ćosić
