Obožavamo orhideje! One su nam među onim biljkama kojima jednostavno ne možemo odoljeti. U isto vrijeme elegantne, pomalo egzotične i svaki put kada procvjetaju drugačije. Zato smo, kada smo saznali da se u malom slovenskom mjestu Dobrovnik nalazi tropski vrt s više od 400 vrsta i sorti biljaka, a među njima i tisuće orhideja, znali da moramo vidjeti kako rastu u ovom dijelu Europe.
Dobrovnik? Ne, nismo krenuli u Dubrovnik
Moramo priznati – Dobrovnik nije destinacija koja nam je prva pala na pamet kada smo razmišljali o jednodnevnom izletu iz Zagreba. A upravo zato nam se svidio. Smješten u Prekmurju, gotovo na samoj slovensko-mađarskoj granici, potpuno je drugačiji od one Slovenije koju obično zamišljamo. Nema planina i alpskih panorama, već široke ravnice, vinogradi, voćnjaci i šume. Mala slovenska općina Dobrovnik od Zagreba je udaljen oko 130 kilometara, odnosno manje od dva sata vožnje, ovisno o prometu i ruti. Do njega možete stići i regionalnim cestama, bez korištenja slovenskih autocesta, što znači da za takav put ne trebate ni slovensku vinjetu.
Ušli smo u Tropski vrt i na trenutak zaboravili da smo u Sloveniji
Tropski vrt Ocean Orchids zapravo je priča o 1500 četvornih metara površine na kojoj se nalazi prava mala tropska džungla. I ne, ne pretjerujemo. Banane, avokado, vanilija, papaja, mango, ananas, đumbir, karambola, anthuriumi i brojne druge tropske i suptropske biljke stvaraju atmosferu zbog koje vrlo brzo zaboravite da ste usred Prekmurja. Ako ste došli u kratkim rukavima, temperatura i vlaga dodatno će vas uvjeriti da ste trebali ponijeti ljetnu garderobu. A onda ih ugledate. Orhideje. Gdje vam pogled seže!
Ocean Orchids je slovenski proizvođač orhideja čija priča traje više od dvadeset godina, a kroz Tropski vrt moguće je zaviriti i prema proizvodnom dijelu. Tamo svakoga dana procvjeta oko 4000 orhideja. Da, dobro ste pročitali. Četiri tisuće.
Kako je jedna geotermalna bušotina dovela trope u Prekmurje?
Priča Ocean Orchidsa zapravo je vrlo zanimljiva priča o uspjehu dvojice prijatelja! Roman Ferenčak i njegov poslovni partner Tomaš Jevšnik osnovali su tvrtku 2003. godine, nakon studija na Poljoprivrednom fakultetu u Ljubljani. Iskustvo su kasnije stjecali u Nizozemskoj, jednoj od vodećih europskih zemalja u proizvodnji ukrasnog bilja. A onda su odlučili pokušati nešto što je za Prekmurje zvučalo prilično egzotično – uzgajati orhideje. Godinu dana kasnije napravili su prvu geotermalnu bušotinu. Ideja je bila zapravo genijalno jednostavna: ako orhidejama treba toplina, zašto je ne bismo uzeli iz zemlje? Prvi staklenik izgrađen je 2005. godine. Prostirao se na 1,4 hektara i mogao je proizvesti oko pola milijuna orhideja godišnje. Proizvodnja je kasnije proširena 2010. i 2012. godine. Danas se orhideje uzgajaju na četiri hektara, a godišnje ih proizvedu više od dva milijuna. I tu negdje prestajemo našu kućnu orhideju doživljavati kao „samo jednu biljku“.
Mala lekcija za sve nas koji orhideje možda – previše volimo
E sada dolazimo do dijela koji nas je posebno zainteresirao. Jer koliko god voljeli orhideje, budimo iskreni – većina nas barem jednom napravila je istu pogrešku. Previše vode. Ocean Orchids tu je vrlo jasan: najveći problem često nije premalo ljubavi, nego upravo previše nje. Phalaenopsis ne voli stalno biti natopljen. U prirodi je naviknut na izmjenu vlažnih i sušnijih razdoblja, pa nije nikakav problem ako se supstrat između zalijevanja osuši. Kada se osuši, biljku treba dobro natopiti vodom, a zatim je vratiti na mjesto. I ne, nije dobra ideja staviti je na najjače sunce u stanu samo zato što „voli svjetlo“. Voli svijetlo mjesto, ali ne i izravno podnevno sunce. Istočni ili zapadni prozor, uz zavjesu, puno je bolji izbor. Koji je još savjet za održavanje dao naš domaćin Roman? Orhideja, kako i priliči, ne voli ni hladnoću. Temperatura ne bi trebala padati ispod 14 stupnjeva, dok može podnijeti i do 30 stupnjeva ako su ostali uvjeti odgovarajući. A s gnojivom – polako. U kori se mogu nakupljati soli koje biljci ne odgovaraju, a u profesionalnoj proizvodnji količina gnojiva relativno je mala.
I još jedan detalj koji nam se posebno svidio: u Ocean Orchidsu koriste kišnicu. Kod kuće nemamo baš svi spremnik za kišnicu, pa se kao jednostavno rješenje preporučuje voda iz slavine koja je odležala dan ili dva. Dakle, ako ste do sada svoju orhideju zalijevali svaki put kada ste prošli pokraj nje i pomislili „jadna, sigurno je žedna“- možda je upravo tu problem.
I ne, orhideje nisu samo bijele
Ovo je dio u kojem smo se najviše zadržali. Jer ako ste poput nas, vjerojatno ste dugo živjeli u uvjerenju da orhideje dolaze u nekoliko klasičnih boja- bijeloj, ljubičastoj, možda ružičastoj. Tropski vrt Ocean Orchids vrlo brzo razbije tu teoriju. Postoji oko 30.000 vrsta orhideja, a Phalaenopsis, koji se ovdje proizvodi, dolazi u zaista impresivnom rasponu boja. Bijele, ljubičaste, žute, ružičaste, narančaste, crvene, kremaste, pa čak i gotovo zelene. A posebno su zanimljive one s više boja na jednom cvijetu – točkice, pruge, kontrastno središte… U jednom trenutku uhvatili smo se kako pokušavamo odlučiti koja nam je najljepša. Nismo uspjeli!
Mislili smo da ćemo samo nakratko svratiti, a onda smo otkrili što sve skriva Bukovniško jezero
Obilazak Ocean Orchidsa trajao je puna tri sata, koja smo završili kuglicom sladoleda od vanilije (i vanilija je, zamislite vrsta orhideje), a toliko sreće i adrenalina trebalo je “potrošiti” na ovoj destinaciji. Tako smo poslušali lokalce i iz tropa zakoračili u šumu koja okružuje prekrasno Bukovniško jezero. Tu se nalaze kapelica svetog Vida, izvor svetog Vida, šumska poučna staza i pustolovni park. Ako ste raspoloženi za malo hodanja, oko jezera vodi jednostavna šumska staza duga oko 1,7 kilometara. Ako vam šetnja nije dovoljna, tu je i pustolovni park. A nakon toga? Vinogradi, lokalna gastronomija, Park prijateljstva, kuća rukotvorina, crkva svetog Jakova… Dakle, ako ste planirali samo brzinski svratiti, vrlo je moguće da ćete na kraju ostati cijeli dan.
tekst: Alma Premerl Zoko
foto: Nikola Zoko
Pročitajte još priča o našim putovanjima