Vid tri kilometra udaljen od Metkovića , zapravo je naselje sagrađeno na obali rijeke Norin, desnog pritoka rijeke Neretve na mjestu nekadašnjeg rimskog grada Narone drugog po veličini grada tog vremena na ovom području! Na mjestu originalnog foruma iz tog vremena nalazi se Arheološki muzej Narona koji je prvi i jedini arheološki muzej „in situ“ (na mjestu) u Hrvatskoj. Iskreno, kad smo prvi put dobili poziv za posjet ovom muzeju ‘i tamo nekom malom mjestašcu’ pomislili smo ‘ma što ćemo gubiti vrijeme na muzej’ kad je priroda toliko posebna u ovom kraju. No, domaćini su inzistirali i tako smo se našli na vratima muzeja. Čim smo zakoračili kroz vrata muzeja, i Nikolu i mene, preplavila je neugoda zbog pomisli o odgodi posjeta, ali i sreća što stanje misli nismo saželi u riječi isprike. Od tada, svima, ali baš svima pričamo priču o ‘Čudo nad čudima’ zvanom Vid.
Cijelo mjesto nalazi se na arheološki posebnom mjestu, pa je zanimljivo čuti kako sve svaki dan u nekom vrtu, masliniku ili ispod temelja kuće nešto nađe. To su najčešće novčići, beštek i slični predmeti, a glavno ‘blago’ je u ovom muzeju. Naime, arheološka iskapanja na tom lokalitetu počela su 1995. godine pod vodstvom arheologa Emilija Martina koji je na mjestu tada zvanom Plećaševe štale otkrio 16 hramskih kipova prirodne veličine, svi, osim jednog bez glave. Pretpostavlja se da je na tom mjestu u 1. stoljeću bio podignut hram Augusteum. Kada je u IV. Stoljeću kršćanstvo postalo službena religija, hram je srušen, a kipovima su, prema pretpostavkama, prije toga bile odstranjene glave, jer nisu nađene kraj njih.
U sredini postava nalazi se kip Augusta, koji je okružen svojom rodbinom i službenicima te nasljednicima. S njegove desne strane nalazi se kip njegove supruge, Livije Drusille, njenog sina iz prvog braka Tiberija, cara Klaudija – Livijinog unuka, ostalih službenika i rodbine. U stalnoj postavi jedno je mjesto prazno. Naime, iako je pronađen na tom mjestu kip carice Livije, iz Narone potječe još jedan Livijin kip kojeg zovu Oxford – Opuzen Livija koji bi se trebao, ali se ne nalazi u stalnoj postavi muzeja. On je nekako dospio u Opuzen, a krajem 19. stoljeća Sir Arthur Evans je, posjetivši Vid zamijenio svoj šešir za dvije mramorne glave. Jedna predstavlja boga Merkura, a druga caricu Liviju. Obje se glave čuvaju u Ashmolean Museum u Oxfordu. Rimska je skulptura spojena nakon gotovo 2000 godina i doživjela je svjetsku turneju, ali potom je zbog neslaganja oko mjesta izlaganja, rastavljena, tako da je sada kip bez glave opet u Opuzenu, a glava i dalje u Oxfordu.
Galerija s kipovima postavljena je iznad crno bijelog mozaičnog poda, a u pet vitrina izložen je arheološki materijal (novci, staklo, predmeti od metala, nakit, kosti, dijelovi skulptura, keramičke lucerne…) ukupno 900 nalaza koji su pronađeni na širem prostoru hrama U četiri reda vitrina nalaze se i materijali s drugih lokaliteta. Bedema, Erešove bare, nekropole, bazilike u trasi vodovoda, Njive-Podstrana i sv. Vid. Dio vanjskog postava vidljiv je na platou ispred zgrade muzeja gdje su izloženi ulomci arhitektonskih ukrasa hrama, a ispred muzeja nalazi se i mozaik ispod staklenog poda, također in situ, a pretpostavlja se da pripada rimskoj taberni.
Kad ste već u Vidu, popnite se (pješice ili automobilom) do samog vrha brežuljka iznad naselja gdje se nalazi crkva Gospe Snježne, ili kako je narod zove Gospe Ledene (izgrađena je prema nacrtima Ejnara Dyggvea danskog arhitekta i arheologa u stilu starohrvatskih crkava). Na tom se mjestu nalazi spomenik knezu Domagoju, najopakijem hrvatskom knezu, kako su ga zvali Mlečani, koji je bio vladar primorske Hrvatske u 9. Stoljeću. Spomenik je podignut na sjecištu lijevog i desnog kraka bedema antičke Nerone, a s vrha brežuljka pruža se pogled na ornitološke rezervate Orepak, Pod gredom i Prud, 323,6 ha uglavnom močvarnog zemljišta.
Foto: Nikola Zoko
