Može li fotografiranje stabla, šetnja prirodom ili prijava odbačenog otpada jednog dana završiti sadnjom novog stabla? U Siraču je odgovor postao vrlo konkretan. Ondje su posađeno 22 veća stabla na javnim površinama, među ostalim i u blizini dječjeg vrtića, čime je započeo novi korak u razvoju PicusGO-a, digitalnog ekološkog projekta koji nastoji povezati svakodnevne navike ljudi s konkretnom brigom o okolišu. Prva sadnja rezultat je više od godinu dana rada i više od 50.000 ekoloških aktivnosti zajednice okupljene oko PicusGO-a. No, iza brojki krije se ideja koja je u svojoj srži jednostavna: potaknuti ljude da više vremena provode u prirodi, bolje upoznaju okoliš u kojem žive i pritom učine nešto korisno za zajednicu. Tako, umjesto da ekologija ostane samo na upozorenjima o gubitku šuma, otpadu i ugroženosti prirode, jedinstveni projekt PicusGO pokušava pronaći način da briga o okolišu postane zanimljiva, dostupna i dio svakodnevice.
Od igre do stvarnog zelenog traga
PicusGO je digitalni ekosustav koji povezuje igru, istraživanje, fotografiranje i edukaciju s aktivnostima u prirodi. Polazište projekta bili su problemi koje susrećemo gotovo svakodnevno-od odbačenog otpada i oštećenih stabala do sve izraženijeg gubitka šuma, ali i pitanje kako u njihovo rješavanje uključiti više ljudi. Odgovor je pronađen u spoju tehnologije i stvarnog svijeta. Korisnici, odnosno rendžeri, sudjeluju u ekološkim aktivnostima, istražuju svoju okolinu, fotografiraju stabla i bilježe opažanja. Njihov doprinos donosi napredovanje kroz sustav liga, a dugotrajnije sudjelovanje može biti nagrađeno nečim što nadilazi virtualna priznanja-vlastitim stablom posađenim u lokalnoj zajednici. Zvuči zanimljivo – zar ne? Digitalna aktivnost ne završava na ekranu, nego ostavlja fizički vidljiv trag u prostoru koji dijelimo s drugima.
Kroz Prašumu do vlastitog stabla
“U PicusGO-u postoji sedam liga, a najviša među njima nosi naziv Prašuma. Do nje se ne dolazi slučajno, nego sudjelovanjem, trudom i kontinuitetom. Rendžeri koji dosegnu najvišu ligu i u njoj ostanu četiri tjedna stječu pravo na sadnju stabla sa svojim imenom. Nakon toga slijedi dogovor s općinom o lokaciji i organizacija sadnje. Tako se put od prvih aktivnosti u aplikaciji pretvara u nešto što ostaje i nakon što natjecanje završi” – rekao je Ivan Žuna, osnivač i direktor tvrtke Agilos IT te pokretač projekta PicusGO, objašnjavajući kako je stablo pritom više od nagrade. Ono je osobno priznanje za uloženo vrijeme i trud, ali i doprinos prostoru koji koriste svi građani. Rendžer se može vratiti, pokazati svoje stablo obitelji ili prijateljima i pratiti kako raste. Za razliku od virtualnog rezultata koji se može promijeniti novim natjecanjem, stablo nastavlja živjeti i razvijati se godinama. U Siraču je upravo takva nagrada dobila svoju prvu konkretnu formu.
“Priča o prvoj sadnji počela je povezivanjem ljudi. Danijel i Nataša Popovački, među najaktivnijim rendžerima PicusGO-a, svojim su doprinosom zaslužili stabla. Nataša je iz Sirača pa je u dogovoru sa suprugom dva stabla i klupicu odlučila posaditi u dvorištu vrtića u Siraču. Načelnik Općine Sirač, Igor Supan, inicijativu je prihvatio pa je ona postala zajednička akcija svih stanovnika ovog pitoresknog kraja” – objašnjava Žuna, čije je prezime ujedno i hrvatski naziv za pticu djetlića, dok je Picus njezin latinski naziv. Tako je nastao PicusGO s djetlićem kao zaštitnim znakom.
Sirač je tako postao prvo mjesto na kojem se obećanje dano rendžerima pretvorilo u sadnju novih stabala u čijoj je realizaciji Žuna imao i pomoć. Sadnja većih, odraslih stabala financijski je zahtjevan projekt, zbog čega je za realizaciju ove inicijative bila važna i podrška poslovnog sektora. Financijsku podršku sadnji u Siraču pružile su tvrtke NAVBIZ, Ludilo, Agilos IT i LuminaByte, prepoznavši vrijednost projekta koji digitalnu aktivnost pretvara u konkretan doprinos lokalnoj zajednici i okolišu.
Uz Sirač, među prvim općinama koje su podržale inicijativu nalaze se i Udbina, Pisarovina te Malinska-Dubašnica, što otvara prostor za širenje projekta i na druge sredine-objasnio je Ivan, dodajući kako posebnu simboliku ima lokacija uz dječji vrtić. Prijedlog je došao od načelnika općine, a rendžeri su ga rado prihvatili. Nova stabla ondje neće biti samo dio zelenila nego i svakodnevni podsjetnik na važnost brige o prirodi. Djeca će moći gledati kako rastu, a njihove će krošnje s vremenom pružati hlad.
Stablo je nagrada, ali i početak nove odgovornosti
Sadnja 22 stabla neće zaustaviti globalni gubitak šuma. No, smisao ove inicijative nije tvrditi da jedan događaj može riješiti tako velik problem, nego pokazati kako se promjene mogu pokrenuti na lokalnoj razini. Novo stablo znači više zelenila na određenom mjestu. Istodobno, priča o njegovu nastanku može potaknuti druge ljude da obrate pozornost na okoliš, primijete problem ili se uključe u sličnu aktivnost. Takav pristup mijenja i pogled na nagrađivanje. Umjesto predmeta koji nakon nekog vremena izgubi svoju vrijednost, rendžer dobiva nešto što raste i ostaje zajednici. Osobno priznanje tako postaje dio zajedničke koristi.
A korist ne završava samo na stablima. PicusGO razvija i sustav putem kojeg opažanja rendžera postaju dostupna gradovima i općinama. Kroz poseban portal lokalne vlasti mogu pristupiti podacima o stablima, prijavama mogućih bolesti, invazivnih vrsta, otpada i opasnosti te ekološkim pričama korisnika. Takve informacije mogu pomoći u prepoznavanju problema i određivanju prioriteta. Fotografija ili prijava sama po sebi ne rješava problem, ali može biti važan prvi korak prema odgovarajućoj reakciji nadležnih službi. Stvarni učinak nastaje kada prikupljene informacije prate konkretna briga, održavanje ili potrebna intervencija.
“To znači da od PicusGO-a mogu imati koristi i građani koji nikada nisu preuzeli aplikaciju. Oni također koriste javne površine, imaju korist od novog zelenila i mogu živjeti u urednijem i sigurnijem okolišu” – objašnjava Žuna.
Tehnologija koja ljude poziva u prirodu!
Jedno od pitanja koje se nameće kada se ekologija povezuje s aplikacijom jest potiče li takav pristup dodatno vrijeme pred ekranom. U PicusGO-u smatraju da je ključno gledati što korisnik s tehnologijom radi. Cilj nije zadržati ljude na mobitelu, nego ga iskoristiti kao poticaj da izađu, prošeću, upoznaju stabla i obrate pozornost na ono što ih okružuje. Umjesto beskrajnog pregledavanja sadržaja, aplikacija pokušava ponuditi razlog za kretanje, istraživanje i aktivno sudjelovanje. Pritom je važno ne izjednačavati korištenje aplikacije s dokazanim smanjenjem ukupnog vremena pred ekranom. Takav bi učinak trebalo zasebno mjeriti. Ono što projekt želi postići jest promjena konteksta: tehnologija postaje sredstvo za povezivanje s prirodom, a ne samo još jedan digitalni sadržaj.
“Fotografiranje stabla u tom smislu može biti početak odnosa s prirodom. Čovjek zastane, pogleda stablo, zapazi njegove karakteristike i počne ga doživljavati kao nešto više od dijela krajolika. Kada se takva iskustva povežu s informacijama i konkretnim ekološkim akcijama, nastaje prilika za dugoročnije uključivanje” – kaže osnivač projekta PicusGO, dodajući kako u vremenu kada se o zaštiti okoliša često govori kroz velike ciljeve, globalne brojke i daleke prijetnje, PicusGO pokušava krenuti od nečega što je ljudima blisko: stabla pokraj vrtića, otpada na šetnici, zelenila u vlastitoj ulici i osjećaja da i pojedinačni doprinos ima smisla.
Upravo zato PicusGO poziva građane da ne ostanu samo promatrači, nego da se aktivno uključe u program, počnu bilježiti stabla i sudjelovati u ekološkim inicijativama. Možda će upravo njihova fotografija biti prvi korak prema novom stablu koje će zasaditi u svojoj ulici, kvartu ili mjestu. Jer briga o prirodi ne mora početi velikim projektom – dovoljno je krenuti od vlastitog okruženja.
tekst: Alma Premerl Zoko
foto: Nikola Zoko