Buzet – grad smješten u dolini rijeke Mirne, grad je tartufa, finih vina, prijestolnica hrvatskog automobilizma. Kad prođete po njegovim ulicama uživate u povijesti ovog grada, ali ritmu koji otkriva vrijedne i radišne ljude. Ovog tjedna smo ga posjetili i istražili u društvu Andree Laković iz TZ Buzeta koja se pokazala kao odlična domaćica! Budući da je Buzet na odličnom strateškom mjestu koje može biti vaš izbor za vikend putovanje, u nastavku donosimo nekoliko razloga zašto ga posjetiti.
Aura – destilerija u kojoj vam zastaje dah! U pravom smislu riječi- posebno dođete li tijekom radnog dana kad se u pogonu osjeti predanost i timski rad. Kroz pogon nas je provela Martina Stojko koja nam je otkrila osnove proizvodnje gina, kojeg u Auri godišnje proizvedu 30.000l. Popularni i svjetski nagrađivani Karbun gin proizvodi se u dvije varijante: London Dry stil sa 39,2% alk te Karbun Navy Strength sa 58,5% alk. Naziv Karbun potječe od starog istarskog naziva za ugljen, koji ima važnu ulogu u procesu destilacije, jer na sebe veže toksine i teške metale. Što se pak teranina tiče, u Auri ponosno ističu kako su prvi proizveli ovo, danas vrlo popularno piće, kojeg danas proizvodi preko 30 proizvođača. Crno vino teran kuha se sa 10 aromatičnih začina i bilja, a zatim se u tu bazu dodaje voćna rakija. U Auri godišnje proizvedu čak 90.000 l teranina. Teranino i gin zajedno čine 90% ukupne proizvodnje ove destilerije. Preostalih 10% proizvodnje čine razne biljne rakije, među kojima se nalazi i popularna biska. Iako je imela biljka koja raste u velikom broju zemalja, proizvodnja rakije od nje specifična je upravo za Istru (gradić Hum smatra se njenim ishodištem), pa možemo reći kako je riječ o „endemskoj rakijskoj vrsti“.
Osjetite moć tartufa u Karlić tartufima koji se nalaze u selu Paladini. Zamislite, u njemu živi 44 stanovnika, a čak 100 pasa jer se svaka obitelj bavi lobom na tartufe. Na vratima prekrasnog imanja na kojem se nalazi kušaonica i trgovina ovog brenda dočekala nas je Radmila Karlić druga generacija obitelji (temelje je udario Radmilin otac) koja se bavi tartufima – od lova, preko otkupa i uzgoja, do prerade i plasmana svježih tartufa. Posao se uspješno proširio izvan granica Hrvatske i Karlići danas imaju poslovna partnerstva po cijelom svijetu. Karlići su se, uz lov, odvažili i na sadnju plantaža crnog tartufa, pa danas imaju posađenih 3000 stabala hrasta i lješnjaka, koji su prve rezultate dali tek šest godina nakon sadnje. Plantaže su smještene uz prirodne stoljetne šume, kako bi se postigao što veći prirodni balans tla i mikroklime. Pokušat će uzgojiti i bijeli tartuf, čija je plantaža u planu za sadnju ove godine, a prvi rezultati se očekuju za osam do deset godina. Kad dođete na ovo mjesto, u kušaoni ćete uživati u svim okusima crnih i bijelih tartufa, posebno u fritati i Radmilinim fritulama koje odmah po pečenju maže crnom i bijelom belgijskom čokoladom s tartufima.
Zavirite u prvi interaktivni Muzej tartufa u Paladini, a koji je rezultat višegodišnjeg truda i rada svih članova obitelji Karlić. Pronaći ćete ovdje brojne info-panele sa zanimljivim činjenicama o tartufima, brojne fotografije, audio-snimke starih tartufara, nekadašnju tartufarsku opremu i pomagala, slike slavnih pasa-tartufara, kao i olfaktornu „učionicu“ koja će vam pomoći da naučite razlikovati mirise različitih vrsta tartufa.
Okolica Buzeta krije sela u kojima vas opijaju vinarije. To se nama dogodilo u Medvejama u kojoj se nalazi kušaonica Daria Sirotića. Dario je treća generacija vinara ove male obiteljske vinarije, čiji se vinogradi protežu na 3,5ha vlastitih vinograda uz otkup s još 3ha. Vinogradi u kojima su posađeni malvazija, chardonnay, muškat, teran i refošk, nalaze se na nadmorskoj visini od 130 do 220 m, na terasama laporaste bijele zemlje. Zidovi kušaonice puni su diploma i odličja, među kojima su najponosniji na Vinistrino zlato osvojeno za teran 2010. godine, koje im je, kažu, dalo vjetar u leđa da se još predanije posvete vinarstvu. Godišnju proizvodnju od oko 20.000 boca prodaju uglavnom u Istri i na području Primorsko-goranske županije – u restoranima i vinotekama – te mali dio na kućnom pragu. Kušanje započinjemo roseom iz 2020. godine, kupažom 70% terana i 30% cabernet sauvignona, zaokruženim, pitkim suhim vinom. Odmah zatim, kreću malvazije – iz 2020. koja se također ponosi Vinistrinim zlatom, a zatim (premijerno) i ona iz 2021. koja će biti puštena na tržište početkom travnja. Sirotići su tržišno orijentirani na proizvodnju mlade malvazije, koje na Istarskom tržištu nikad ne može biti previše, no saznajemo kako je ipak mali dio proizvodnje ostavljen na odležavanju u bačvama od akacije i murve. Taj nas je dio priče posebno zainteresirao, pa Dariu nije trebalo puno da skoči do arhive i donese nam 2020-tu koja je provela 7 od ukupno planiranih 12 mjeseci u akaciji, a koja već sada posjeduje sjajnu aromatiku. Odmah zatim uslijedio je zanimljiv primjerak arhivske malvazije iz 2012, koja nije odležana u drvetu, ali je usprkos blagim oksidacijskim notama u vrlo dobroj formi. Chardonnay iz 2020 oduševio nas je dobro uklopljenim alkoholima i sjajnom malolaktikom. A zatim je red došao na teran 2019 koji je 20 mjeseci odležavao u velikim hrastovim bačvama. Iako je već sada u dobroj formi, ovo vino tek treba doseći svoj puni potencijal, pa preporučujemo čuvanje. Kušali smo i teran iz 2020, koji također pokazuje sjajne predispozicije za rast, te naposljetku, arhivski cabernet sauvignon iz 2013, koji nas je oduševio super-očuvanim kiselinama i mekim, elegantnim tijelom.
Dvije kuće dalje, dočekuje nas Dariov susjed, također vinar, Adriano Černeka. Adriano je vinar staroga koji godišnje proizvede oko 22.000 l vina, koje prodaje u 6 restorana, nekoliko vinoteka i na kućnom pragu. Osim vina, bavi se i proizvodnjom maslinovog ulja koje dobiva od svojih 450 stabala pendolina, leccina, crnice i istarske bjelice. Ujedno i tvrdi kako je maslinovo ulje najbolje kad je višesortno, odnosno blend.
Foto: Nikola Zoko
