Jesenska garderoba često je izrađena od materijala koji zahtijevaju više pažnje nego tipična ljetna odjeća. Vuna, viskoza, kašmir, različite vrste pletiva, poliester, elastan i njihove kombinacije mogu sasvim drugačije reagirati na vodu, temperaturu, centrifugu i sušenje. Upravo zato nije dovoljno razvrstati rublje samo prema boji.
Prije nego što jesenski komad ubacite u perilicu, važno je provjeriti od čega je napravljen i što piše na etiketi. Jer ono što se čini kao sasvim obično pranje može završiti skupljenim puloverom, rastegnutom bluzom, izgubljenim oblikom ili oštećenom tkaninom.
Prvi korak uvijek je etiketa
Možda je najdosadniji dio pranja odjeće upravo čitanje etikete, ali istodobno je i najkorisniji. Simboli na etiketi govore smije li se odjevni predmet prati u perilici, na kojoj temperaturi, kako ga treba sušiti i smije li se glačati. To je posebno važno kod jesenske odjeće jer isti kroj može biti napravljen od potpuno različitih materijala. Dva gotovo identična pulovera mogu, primjerice, izgledati jednako, a jedan zahtijevati nježno pranje na niskoj temperaturi dok drugi može podnijeti standardni program. Zato se ne treba voditi samo izgledom odjeće. Ako proizvođač preporučuje određeni način održavanja, najbolje ga je slijediti.
Vuna traži nježniji tretman
Vuneni puloveri jedan su od najdražih jesenskih komada, ali upravo su oni među onima s kojima najlakše pogriješimo. Vuna može biti osjetljiva na visoku temperaturu i intenzivno mehaničko djelovanje. Nepravilno pranje može dovesti do skupljanja, promjene oblika i gubitka prvotne strukture. Ako etiketa dopušta pranje u perilici, odaberite program namijenjen vuni ili osjetljivim materijalima. Važan je i deterdžent. Za vunene komade preporučuje se proizvod namijenjen upravo takvim vlaknima. Primijetite li da je na etiketi navedeno ručno pranje, budite jednako nježni. Vuneni pulover ne treba snažno trljati, uvrtati ni cijediti. Kod osjetljive pletenine manje je gotovo uvijek više.
Ne vjerujte navici da se sve pere na 40 stupnjeva
Jedna od najčešćih pogrešaka je automatsko odabiranje programa od 40 °C. To možda funkcionira za dio svakodnevne odjeće, ali nije univerzalno pravilo. Vuna, osjetljivo pletivo, određene vrste viskoze i drugi materijali mogu zahtijevati nižu temperaturu. Viša temperatura ne znači automatski bolje pranje. Naprotiv, kod osjetljivih vlakana može povećati rizik od skupljanja, deformiranja ili oštećenja. Zato temperaturu birajte prema etiketi, a ne prema navici. Ako odjeća može biti oprana na nižoj temperaturi, nema potrebe izlagati je dodatnoj toplini.
Viskoza izgleda nježno, ali zahtijeva oprez
Viskoza je popularna u jesenskim bluzama, haljinama i suknjama jer je ugodna, mekana i lijepo pada. No činjenica da je materijal lagan i ugodan ne znači da je otporan na sve vrste pranja. Viskozna vlakna mogu biti osjetljivija kada su mokra. Zbog toga treba pažljivo slijediti upute proizvođača, osobito kada je riječ o temperaturi i centrifugi. Nakon pranja također treba paziti kako rukujemo komadom. Mokra haljina ili bluza teža je nego kada je suha. Ako je odmah objesite na tanku vješalicu, težina vode može povući materijal i promijeniti njegov oblik. Ako etiketa preporučuje sušenje u određenom položaju, nemojte ga ignorirati.
Elastan ne voli visoku temperaturu
Elastan se nalazi u brojnim komadima koje nosimo tijekom cijele godine, a posebno u hlačama, trapericama, tajicama i odjeći koja treba pratiti tijelo. Njegova je glavna prednost rastezljivost. No upravo zbog toga treba biti oprezan s toplinom. Previsoke temperature i dugotrajno izlaganje toplini mogu s vremenom utjecati na elastičnost vlakana. Zato kod odjeće s elastanom treba provjeriti preporučenu temperaturu pranja i sušenja. Ako želite da vam omiljene traperice i dalje imaju isti oblik i rastezljivost, nemojte ih bez potrebe izlagati visokim temperaturama.
Mješavina tkanina može biti zamka
Današnja odjeća često nije napravljena od jednog materijala. Na etiketi možemo pronaći kombinaciju pamuka i elastana, vune i poliamida, viskoze i poliestera ili nekoliko različitih sintetičkih i prirodnih vlakana. Takve mješavine nisu nužno loše. Naprotiv, upravo se kombiniranjem materijala često postižu bolja svojstva – veća izdržljivost, udobnost, elastičnost ili otpornost na gužvanje. Ali postoji jedna važna stvar.
Ne možemo pretpostaviti da će se svaki materijal u mješavini ponašati jednako. Zato je kod takve odjeće posebno važno pratiti preporučeni način održavanja. Ako niste sigurni, nemojte eksperimentirati.
Pretrpana perilica nije dobra ideja
Kada se nakupi velika količina rublja, primamljivo je sve ubaciti u jednu turu. No pretrpan bubanj znači da odjeća ima manje prostora za kretanje, a trenje između komada može biti veće. Kod osjetljivih jesenskih materijala to nije poželjno. Pletenina, viskoza i osjetljive bluze ne bi trebale završavati u istom pranju s grubim ručnicima ili vrlo teškim komadima samo zato što su iste boje. Razvrstavanje prema materijalu jednako je važno kao i razvrstavanje prema boji.
Posebno odvojite grube materijale
Traperice, ručnici i deblje pamučne stvari stvaraju više trenja od tanke bluze ili osjetljivog pulovera. Zato je dobro razmisliti što stavljamo u isti bubanj.
Ako želite sačuvati osjetljive komade, perite ih s odjećom sličnih karakteristika. To možda znači da ćete perilicu uključiti nešto češće, ali ćete istodobno smanjiti nepotrebno trošenje odjeće. A kvalitetan pulover koji ćete nositi nekoliko godina vrijedi više od nekoliko minuta uštede.
Okrenite odjeću naopako
Jedan od najjednostavnijih trikova za očuvanje odjeće ne košta ništa. Tamne majice, hlače, pulovere i komade s printom prije pranja okrenite naopako. Time vanjsku površinu manje izlažete trenju. Posebno može pomoći kod tamne odjeće koja s vremenom može izgubiti intenzitet boje ili kod komada čija površina ima poseban završni izgled. Prije pranja zatvorite patentne zatvarače i provjerite džepove kako biste spriječili nepotrebna oštećenja.
S deterdžentom ne treba pretjerivati
Više deterdženta ne znači čišće rublje. Prevelika količina može otežati ispiranje i ostaviti ostatke u vlaknima. To može biti neugodno posebno kod odjeće koja dolazi u izravan kontakt s kožom. Količinu deterdženta prilagodite količini rublja i uputama proizvođača. Kod osjetljivih materijala koristite odgovarajući proizvod. I nemojte automatski dodavati omekšivač svemu. Određeni materijali imaju specifične zahtjeve održavanja, pa je uvijek bolje provjeriti preporuke nego slijepo pratiti istu rutinu za cijelu garderobu.
Pulovere nemojte vješati dok su mokri
Ovo je posebno važno kod pletenine. Mokar pulover ima veću težinu i može se pod vlastitom težinom rastegnuti. Ako ga objesite na klasičnu vješalicu, ramena se mogu deformirati, a oblik pulovera promijeniti. Kod komada koji prema uputama trebaju sušenje u vodoravnom položaju, položite ih ravno i nježno vratite u prvotni oblik. Također izbjegavajte snažno uvrtanje i cijeđenje. Višak vode uklanjajte nježnim pritiskanjem, ako način održavanja to dopušta.
Ne perite baš sve nakon jednog nošenja
Nije svaki komad potrebno prati svaki put kada ga odjenemo. Naravno, komade koji su se zaprljali, oznojili ili su u izravnom kontaktu s kožom treba oprati kada je potrebno. No sako, kaput ili pulover koji ste kratko nosili možda je dovoljno prozračiti. Prečesto pranje znači više izlaganja vlakana vodi, deterdžentu, trenju i toplini. Povremeno prozračivanje može biti jednostavan način da produžite životni vijek određenih komada.
Foto: Pexels