Podnaslovljena kao „Posve nevjerojatan događaj u dva čina“, a napisana prije 200 godina, Gogoljeva „Ženidba“ ostala je aktualna i danas, zahvaljujući britkoj satiri i iznimnom humoru.
Ova univerzalna komedija razotkriva apsurdnu zloupotrebu ideje braka i kritizira formalizam, osobito u sferi intimnih odnosa. Ženidba se ne prikazuje kao čin ljubavi, već kao društvena obaveza, statusni simbol i sredstvo za ostvarenje osobne koristi…
Glavni lik, dvorski savjetnik Potkolesin, neodlučan u ideju ženidbe te pod društvenim ali i obiteljskim pritiskom, odlazi u dom Agafje Tihonovne u kojem se okupljaju i drugi prosci spremni na ženidbu.
Mladu Agafju pritom nitko ne pita želi li se udati, provodadžijka Fjokla Ivanovna pokušava ugovoriti posao i zaraditi, a Potkolesinov najbolji prijatelj Kočkarev ima svoje razloge zašto Potkolesina svim silama gura u dogovoreni brak. Tako put do ženidbe odjednom postaje sve samo ne jednostavan zadatak…


Ova univerzalna komedija razotkriva apsurdnu zloupotrebu ideje braka i kritizira formalizam, osobito u sferi intimnih odnosa. Ženidba se ne prikazuje kao čin ljubavi, već kao društvena obaveza, statusni simbol i sredstvo za ostvarenje osobne koristi, odnosno kao institucija podložna tuđim očekivanjima i društvenim pritiscima. S druge pak strane, brak kao društveni dogovor donosi jasno propisane okvire te zapravo donosi kontrolu pojedinaca, ali – i značajnije i konkretnije od toga, najčešće i prije svega – kontrolu žena. U tom smislu, Ženidba traži odgovore na pitanja kao se izboriti s društvenom ali i samonametnutom represijom.




Unatoč prikazanim manama svojih likova, koji uspješno ili manje uspješno skrivaju vlastite slabosti i duboko potisnute želje, Gogolj to čini s toplinom, razumijevanjem i suosjećanjem. Njegova komediografska vještina leži upravo na tom tankom rubu na kojem otvaranje prema ljudskim slabostima ili nedostacima nikada ne prelazi granicu prema ismijavanju; on je u svojoj nutrini duboko zaljubljen u čovjeka pa i onda kad taj isti čovjek griješi.
Gogoljeva sposobnost da kroz karaktere stvori komiku ostavlja dubok dojam – ona nas suočava s vlastitim manama i licemjerjima, čak i kada bismo najradije od njih okrenuli pogled. No, kad već ne možemo pobjeći od tih istina, barem se možemo nasmijati – i to iskreno, iz srca.


U predstavi igraju: Anica Kontić, Ines Bojanić, Anita Matić Delić, Filip Detelić, Luka Petrušić, Domagoj Ivanković, Josip Brakus, Dražen Čuček, Ozren Opačić, Jakov Zovko, Josipa Anković



