Vrijedno ste trenirali i znojili se tijekom ljeta kako bi održali vitku liniju, a sada ne želite da vas hladni mjeseci dočekaju s dodatnim kilogramima i „šlaufom“ oko struka. Održavanje vitke linije u hladnijem dijelu godine je itekako moguće pazite li na sljedeće:
Povećajte unos vlakana i smanjite ugljikohidrate
Vlakna pružaju dugotrajan osjećaj sitosti i pomažu u regulaciji metabolizma. Umjesto da jedete velike količine tjestenine i bijelog kruha, povećajte unos povrća, voća i cjelovitih žitarica. Svježe i suhe žitarice odličan su izvor vlakana koja održavaju probavu zdravom i ubrzavaju sagorijevanje kalorija.
Ne zaboravite proteine
Proteini su neophodni za održavanje mišićne mase i ubrzavanje metabolizma, osobito tijekom hladnih mjeseci. Konzumirajte male količine kvalitetnog mesa, ribe, jaja i biljnih izvora proteina redovito kako biste tijelu dali potrebne nutrijente za dobar rad.
Doručkujte svaki dan
Preskakanje doručka može usporiti metabolizam i povećati apetit tijekom dana, što vodi višem unosu kalorija. Izaberite nutritivno bogat doručak koji sadrži proteine, zdrave masti i ugljikohidrate poput zobenih pahuljica, jaja, avokada ili orašastih plodova.
Hidratacija je ključ vitkosti
Pijenje dovoljno vode ubrzava metabolizam i pomaže eliminirati toksine iz tijela. Tijelo je često već dehidrirano kada osjetite žeđ, stoga češće unosite vodu, biljne čajeve, limunadu ili toplu juhu.
Ostanite aktivni svakodnevno
Ako nemate vremena za intenzivne treninge, redovita brza šetnja ili lagane vježbe istezanja sjajna su zamjena. Kretanje potiče lučenje hormona sreće, održava mišiće i sprječava zimski pad metabolizma. Promijenite zato rutinu, umjesto liftom hodajte stepenicama, a umjesto svih tramvajskih stanica na putu kući, barem jednu prošećite. To je jedan od najvažnijih načina da sačuvate vitku liniju i održite imunitet kroz hladne mjesece.
Znate li zašto se zimi više debljamo?
Odgovor nije jednostavan, no stručna istraživanja nude nekoliko važnih objašnjenja koja objašnjavaju ovaj fenomen. Prvo, u hladnijem dijelu godine manje smo fizički aktivni. Hladno vrijeme tjera nas da više vremena provodimo u zatvorenom, često na kauču, dok se aktivnosti poput trčanja, šetnji i sportova smanjuju. Tako opada i potrošnja kalorija, a ako istovremeno unosimo istu ili veću količinu hrane, kilogrami se brzo nakupljaju. Drugi važan razlog jest povećani apetit koji dolazi kao odgovor na hladnoću i promjene u našem tijelu. Metabolizam se ubrzava kako bismo održali toplinu, ali taj proces potiče i želju za kaloričnijom hranom, bogatom ugljikohidratima i mastima. To je evolucijski odgovor jer su naši preci morali skladištiti energiju za hladne mjesece, no danas imamo obilje hrane tijekom cijele godine, pa se višak kalorija pretvara u masnoću. Treće, nedostatak sunčeve svjetlosti zimi smanjuje razinu hormona serotonina (hormona sreće) i povećava melatonin koji može učiniti da se osjećamo pospanima i manje motiviranima za aktivnosti. To uzrokuje povećani unos hrane iz „emocionalne“ potrebe za utjehom.
Foto: Pexels
