Jesen nekako prirodno poziva na usporavanje. Dani postaju kraći, temperature ugodnije, a priroda dobiva boje zbog kojih i obična šetnja izgleda kao mali izlet. No upravo je to razdoblje odlično za još jednu aktivnost – trčanje u prirodi.
Za razliku od ljetnih mjeseci, kada visoke temperature i jako sunce mogu učiniti trening neugodnim, jesensko jutro ili kasno poslijepodne često nude puno ugodnije uvjete za kretanje. Nema potrebe za velikim sportskim ambicijama. Nekoliko minuta laganog trčanja, izmjena trčanja i hodanja ili jednostavno sporiji tempo mogu biti sasvim dovoljan početak. A najbolja vijest? Trčanje nije rezervirano za profesionalne trkače.
Zašto je trčanje u prirodi posebno dobro?
Trčanje je aerobna aktivnost koja uključuje velik broj mišića i potiče rad krvožilnog i dišnog sustava. Redovita tjelesna aktivnost općenito je povezana s brojnim koristima za zdravlje, uključujući bolje tjelesno i mentalno zdravlje. Kada trening iz teretane ili dvorane preselimo u prirodu, dobivamo još jedan važan element – promjenu okruženja. Šuma, park, staza uz more ili obala rijeke mogu biti puno ugodniji prostor za kretanje od zatvorenog prostora. Promjena krajolika može trening učiniti zanimljivijim, a mnogima je upravo boravak na otvorenom dodatna motivacija da ostanu aktivni.
Jesenske temperature su saveznik trkača
Visoke temperature mogu biti jedan od razloga zbog kojih ljeti odustajemo od trčanja. Tijelo se tijekom fizičke aktivnosti zagrijava, a visoka temperatura zraka dodatno otežava hlađenje organizma. U jesen je taj problem manji, posebno kada su temperature ugodne i nema velikih vrućina. Naravno, ni hladnoća nije razlog za ignoriranje vremenskih uvjeta. Ako pada jaka kiša, puše snažan vjetar ili je podloga skliska, trening treba prilagoditi situaciji. Trčanje u prirodi treba biti ugodno, a ne test izdržljivosti.
A što se događa s glavom?
Ovo je možda jedan od najljepših razloga za jesensko trčanje. Kada izađemo iz kuće i krenemo se kretati, barem na neko vrijeme prekidamo svakodnevnu rutinu. Umjesto ekrana, mailova i obaveza, pred nama su staza, drveće, zvukovi prirode i vlastiti ritam disanja.
Redovita tjelesna aktivnost povezana je s boljim mentalnim zdravljem i može pridonijeti smanjenju osjećaja stresa i poboljšanju raspoloženja. Zato trčanje ne mora biti samo način da „potrošimo kalorije“. Može biti i vrijeme koje smo odvojili za sebe.
Ne morate odmah istrčati pet kilometara
Ovo je možda najvažnije pravilo za početnike. Ako dugo niste vježbali, nema potrebe da prvi trening pokušate završiti kao da se pripremate za maraton. Za početak možete kombinirati hodanje i lagano trčanje. Primjerice, nekoliko minuta hodanja može poslužiti za zagrijavanje, nakon čega slijedi kratki interval laganog trčanja. Kada osjetite da vam je tempo pretežak, ponovno hodajte. S vremenom možete produljivati intervale trčanja. Cilj prvih treninga nije brzina. Cilj je stvoriti naviku.
Mogu li stvarno svi trčati?
Ovdje treba biti malo precizniji. Trčanje može biti dostupno velikom broju ljudi, ali ne znači da bi svatko trebao odmah početi trčati istim intenzitetom. Ako ste zdravi i već se redovito krećete, lagano trčanje može biti prirodan nastavak aktivnosti. Ako ste potpuno neaktivni, imate značajan višak kilograma, bolove u zglobovima ili druge zdravstvene tegobe, pametnije je prvo početi hodanjem i postupno povećavati opterećenje. Kod postojećih zdravstvenih problema ili nedoumica dobro je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom prije početka intenzivnije aktivnosti. Dakle, odgovor nije „svi moraju trčati“, nego gotovo svatko može pronaći svoju verziju trčanja ili drugog oblika kretanja.
Trčanje prilagodite sebi, a ne društvenim mrežama
Jedna od najvećih pogrešaka početnika je uspoređivanje s drugima. Netko trči deset kilometara bez zaustavljanja. Netko drugi može prvih nekoliko tjedana trčati samo jednu minutu u komadu. Oboje je sasvim u redu. Vaš trening ne mora izgledati kao trening osobe koju pratite na Instagramu. Ako vam odgovara sporiji tempo, trčite sporije. Ako vam više odgovara kombinacija hodanja i trčanja, upravo tako trenirajte. Ako ste prije mjesec dana mogli hodati 20 minuta, a danas možete izmjenjivati hodanje i lagano trčanje pola sata, napravili ste veliki korak.
Što odjenuti za jesensko trčanje?
Jesen traži malo više planiranja nego ljeto. Najvažnije je odjenuti se slojevito, ali ne pretjerati s količinom odjeće. Tijekom trčanja tijelo proizvodi toplinu pa ono što vam se na početku čini ugodno može nakon deset minuta postati pretoplo. Birajte sportsku odjeću koja odvodi vlagu od kože, a kod hladnijeg vremena dodajte lagani vanjski sloj. Posebnu pažnju treba posvetiti obući. Jesenske staze mogu biti mokre, blatne i skliske, pa je važno imati obuću koja odgovara podlozi po kojoj trčite.
Ako trčite rano ujutro ili predvečer, razmislite i o vidljivosti – reflektirajući detalji ili svjetlo mogu biti vrlo važni na prometnim ili slabije osvijetljenim mjestima.
Priroda neka bude dio treninga
Ne morate svaki trening odraditi na istoj ruti. Jedan dan možete trčati kroz park, drugi uz more, treći šumskom stazom ako je sigurna i prikladna za vaše iskustvo. Upravo je raznolikost jedna od čari jesenskog trčanja u prirodi. Mijenjanje podloge i okruženja može trening učiniti zanimljivijim, a promjena rute može biti odličan način da izbjegnete monotoniju. Samo imajte na umu da neravne i šumske staze zahtijevaju više pažnje nego ravna asfaltirana podloga.
Ne trčite samo zbog forme
Naravno, redovito trčanje može pomoći u održavanju kondicije i tjelesne forme. No možda ćete vrlo brzo primijetiti da vam donosi još nešto. Bolji osjećaj nakon treninga. Više energije. Vrijeme bez telefona. Bolji kontakt s prirodom. Osjećaj da ste napravili nešto dobro za sebe. I zato jesensko trčanje ne treba gledati kao još jednu obavezu koju moramo dodati na popis. Može biti upravo suprotno – mali ritual koji ćemo napraviti za sebe. Ne morate trčati brzo. Ne morate trčati daleko. Ne morate imati savršenu sportsku opremu. Dovoljno je obuti tenisice, izaći i početi.
Foto: Pexels