Jesen često doživljavamo kao početak sporijeg dijela godine. Dani su kraći, jutra hladnija, a vrijeme sve češće provodimo kod kuće. Upravo zato vrijedi napraviti suprotno – obuti dobre cipele, odjenuti se slojevito i krenuti u prirodu. Planinarenje ne mora značiti višesatni uspon na najviši vrh. I lagana šetnja po šumskim stazama može biti odličan jesenski bijeg od ekrana, automobila i zatvorenih prostora.
Ugodnije temperature nego ljeti
Jedna od najvećih prednosti jesenskog planinarenja jest temperatura. Ljeti tijekom uspona sunce može biti vrlo jako, a visoke temperature dodatno otežavaju fizički napor. Jesen donosi hladnije vrijeme, pa je mnogima puno ugodnije hodati uzbrdo. Naravno, hladnije ne znači automatski i sigurnije. Vrijeme u planinama može se brzo promijeniti, pa prije polaska vrijedi provjeriti prognozu i uvjete na stazi.
Planinarenje pokreće cijelo tijelo
Hodanje uzbrdo nije isto što i obična šetnja ravnom površinom. Ovisno o terenu i tempu, planinarenje može aktivirati noge, gluteuse i mišiće trupa, a usponi dodatno povećavaju intenzitet aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost povezana je s brojnim koristima za zdravlje, uključujući bolju kondiciju i zdravlje srca i krvnih žila. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslima najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, odnosno 75 minuta intenzivne aktivnosti, uz aktivnosti jačanja mišića najmanje dva dana tjedno. Planinarenje može biti jedan od načina da dio te aktivnosti jednostavno uklopite u vikend.
Jesenska priroda može biti pravi antistres
Postoji još jedan razlog zbog kojeg mnogi vole planine upravo u jesen. Umjesto prometne gužve, telefonskih poziva i stalnih obavijesti, tijekom šetnje slušate korake, vjetar, lišće i zvukove šume. Boravak u prirodnom okruženju povezuje se s pozitivnim učincima na raspoloženje i psihološku dobrobit, a fizička aktivnost dodatno može pomoći u smanjenju osjećaja napetosti. Zato planinarenje može biti odličan način da „resetirate“ glavu.
Jesen donosi i najljepše prizore
Ne treba zanemariti ni ono zbog čega mnogi upravo u jesen najviše vole šumu. Lišće mijenja boju, šumske staze izgledaju potpuno drugačije, a jutarnja magla može stvoriti gotovo filmsku atmosferu. Takvo okruženje može biti dodatna motivacija za kretanje. Umjesto da vježbanje doživljavate kao obavezu, pretvarate ga u izlet. A kada aktivnost povežete s nečim u čemu uživate, puno je lakše održati naviku.
Planinarenje može biti i društvena aktivnost
Ne morate uvijek krenuti sami. Planinarenje je odlična aktivnost za prijatelje, obitelj ili partnera. Zajednički uspon daje dodatnu motivaciju, a pauza na vrhu ili planinarskom domu može biti nagrada nakon hodanja. Ako ste početnik, posebno je korisno krenuti s nekim iskusnijim ili odabrati dobro označenu i jednostavniju stazu.
Ali pripremite se za jesen
Jesensko planinarenje ima i svoje izazove. Kiša može učiniti zemlju i stijene skliskima, a lišće može prekriti neravnine na stazi. Dan je kraći, pa se mrak može spustiti puno ranije nego što očekujete. Zato nemojte krenuti samo u tenisicama i laganoj majici zato što je u gradu ugodna temperatura. Slojevito odijevanje je najbolji izbor. Ako vam postane toplo tijekom uspona, skinete jedan sloj. Kada stanete i ohladite se, ponovno ga obučete.
Obuća je važnija nego što mislite
Dobre planinarske ili terenske cipele mogu napraviti veliku razliku. Za laganu šumsku stazu možda neće biti potrebna ista obuća kao za zahtjevan kamenit teren, ali važno je da obuća bude stabilna, odgovarajuće veličine i da ima dobar potplat. Posebno u jesen, kada je teren mokar. Ne želite da vam prvi izlet završi zbog žuljeva ili proklizavanja.
Ponesite više vode nego što mislite
Hladnije vrijeme često nas zavara pa zaboravimo piti. No tijekom fizičke aktivnosti tijelo i dalje gubi tekućinu, čak i kada se manje znojimo nego ljeti. Zato ponesite dovoljno vode, posebno ako idete na dulju ili zahtjevniju stazu. Za duži izlet dobro je imati i nešto hrane – primjerice voće, sendvič ili orašaste plodove.
Ne precjenjujte svoju kondiciju
Jedna od najčešćih pogrešaka početnika jest odabrati stazu prema tome koliko lijepo izgleda na fotografijama. Umjesto toga pogledajte duljinu, visinsku razliku, procijenjeno vrijeme hodanja i zahtjevnost terena.
Foto: Pexels