Niske temperature, snijeg, vjetar, dani bez ili s ‘zubatim’ suncem… sve je to već nagovijestilo zimu. Upravo ona, veličanstveno mirna i ledena danas i službeno ‘stupa na snagu’. Draga zimo dobro nam došla!
Upravo danas, 21.12. počinje i zimski solsticiji koji označava i najkraći dan u ovoj godini. Zamislite, živite li u Zagrebu dan počinje u 7:35, a zalazak sunca/početak mraka počinje već u 16:20. Ne volite li mrak dobra vijest je ta što se nakon najkraćeg dana u godini počinje smanjivati vrijeme koje provodimo u tami. Od sutra dani su sve duži, a noći kraće sve dok se na prvi dan ljeta dan i noć u potpunosti ne izjednače.
Obilježavanje zimskog solsticija!
Zimski solsticij označava trenutak kada Sunce u svom prividnom kretanju doseže najjužniju točku na nebu, što rezultira najkraćim danom i najdužom noći u godini. Ovo se događa kada je Zemljina os nagnuta tako da je sjeverna hemisfera najudaljenija od Sunca. Meteorolozi definiraju godišnja doba prema kalendarskim mjesecima radi lakšeg statističkog praćenja klimatskih podataka. Prema toj podjeli, zima obuhvaća prosinac, siječanj i veljaču, s početkom 1. prosinca i završetkom 28. ili 29. veljače. Takav model omogućuje dosljednije usporedbe klimatskih podataka kroz godine.
Prvi dan zime, zimski solsticij ima značajnu ulogu u mnogim kulturama diljem svijeta. Mnoge drevne civilizacije obilježavale su ovaj dan kao vrijeme obnove i ponovnog rođenja. U nordijskoj tradiciji slavio se Yule, festival svjetla kojim se slavilo ponovo rađanje Sunca. U rimskoj kulturi, festival Saturnalia bio je posvećen bogu Saturnu te obilježavao kraj tamnog razdoblja i početak svjetlijeg dijela godine. U Hrvatskoj se zimski solsticij vezuje za običaje došašća ili adventa koji se prenose s koljena na koljeno. Od nekad, pa tako i danas pali se badnjak (komad drveta), unosi se slama u kuću te pale svijeće.
Iako zimski solsticij označava početak astronomske zime, najhladniji dani obično se javljaju nekoliko tjedana kasnije, tijekom siječnja ili veljače. Ovo kašnjenje poznato je kao sezonska temperaturna inercija i rezultat je sporog zagrijavanja i hlađenja Zemljine površine i atmosfere. Slično tome, najduži dan u godini (ljetni solsticij) ne podudara se s najtoplijim danima, koji se obično javljaju u srpnju ili kolovozu objašnjavaju na Meteo-info.
