Svjetski je poznat kao dan pčela, a za popularnost ovog dana zaslužan je jedan Slovenac. I to rođendan Antona Janše (1734. – 1773.), pionira modernog pčelarstva rođenog 20.svibnja u obitelji pčelara koji su već tada utrli put pčelarstvu kao jednoj od važnijih poljoprivrednih djelatnosti. Njegovu predanost radu i inovativnost prepoznala je austrijska carica Marija Terezija koja ga je imenovala stalnim učiteljem pčelarstva na novoj Pčelarskoj školi u Beču. Nakon njegove smrti 1775. godine, dekretom o školstvu, svi državni učitelji pčelarstva morali su predavati predmet u skladu s njegovim učenjima i metodama, a njemu u čast Svjetski dan pčela obilježava se svake godine 20. svibnja s ciljem podizanja svijest o važnosti pčela kao oprašivača, prijetnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu održivom razvoju.
Zašto su pčele toliko važne za čovjeka i eko sustav?
Stoljećima su pčele, među najradišnijim stvorenjima na planetu, koristile ljudima, biljkama i okolišu. Prenoseći pelud s jednog cvijeta na drugi, pčele i drugi oprašivači omogućuju ne samo proizvodnju obilja voća, orašastih plodova i sjemenki, već i veću raznolikost i kvalitetu, pridonoseći sigurnosti hrane i prehrani. Vjerovali ili ne, oprašivači kao što su pčele, ptice i šišmiši utječu na 35 posto svjetske proizvodnje usjeva, povećavajući proizvodnju 87 vodećih prehrambenih usjeva u svijetu, plus mnoge lijekove biljnog podrijetla. Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji daju plodove ili sjemenke za ljudsku upotrebu kao hranu ovise, barem djelomično, o oprašivačima. Pčele i drugi oprašivači, poput leptira, šišmiša i kolibrića, sve su više ugroženi ljudskim aktivnostima. I još nešto zanimljivo – gotovo 90 posto svjetskih vrsta divljih cvjetnica ovisi, u potpunosti ili barem djelomično, o životinjskom oprašivanju, zajedno s više od 75 posto svjetskih prehrambenih usjeva i 35 posto globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ne samo da oprašivači izravno doprinose sigurnosti hrane, već su i ključni za očuvanje biološke raznolikosti.
Foto: Nikola Zoko
