Bili smo na Plitvičkim jezerima i kako bismo se uvjerili da je proljeće najljepše razdoblje za posjet našeg najstarijeg Nacionalnog parka. U parku je manje ljudi, u potpunosti se možete prepustiti uživanju u prirodi, šumu slapova i moći vode, a što je najbolje ulaznice su samo 80 kuna!
Koliko ste puta bili na Plitvičkim jezerima?! Hajde budite iskreni – nekoliko puta kad ste bili školarac, jednom kad ste išli na team building s tvrtkom ili niti jednom jer, eto, kad se ide na more nemate vremena a ni volje (zbog ogromnih gužvi) stati i uživati u našem najstarijem Nacionalnom parku! Bez obzira koji vam je odgovor, u današnje vrijeme kad su putovanja još uvijek svedena na minimum, nema baš nekog realnog razloga da ne sjednete u automobil i da (barem jedan) dan ne provedete u srcu Like. Posebno u svibnju tijekom kojeg još uvijek traje posebna pogodnost- ulaznice su samo 80 kuna.
Plitvička jezera su davne 1949 godine (8.4.) proglašena prvim Nacionalnim parkom u Hrvatskoj iako njihova priča, kako nam je ispričao za vrijeme nedavnog posjeta simpatični vodič Ivica Špoljarić, počinje davno prije. Još u vrijeme Franje Josipa, kad je cestom povezan Zagreb i Rijeka, vidljivi su prvi znakovi turizma u pitoresknoj Lici. Točnije u mjestu Labudovac koje se nalazi na samom vrhu Velikog jezera, u kojem se nalazila Carska kuća. Bilo je to mjesto na kojem su se okrijepili brojni putnici, koji su odmarajući sebe i konje, snagu za dalje tražili u prirodi. Tako je zabilježeno kako je kroz 1899 godinu kroz Park prošlo čak 1000 turista.
Plitvička jezera se sastoje od 16 jezera koja se dijele na Gornja (stvorena na nepropusnim dolomitima) i Donja nastala u propusnoj vapnenačkoj podlozi, usječenoj u uski kanjon strmih padina. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera vrijednost su zbog koje su Plitvička jezera 26. listopada 1979. godine upisana u UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Danas, kad govodimo o Plitvičkim jezerima govorimo o površini od oko 300km2 u kojoj se siprepliću tok rijeke Korane, brojni slapovi koji nastaju prelijevanjem riijeke i šumska vegetacija.
Za vrijeme našeg zadnjeg posjeta, početkom ovog mjeseca, uživali smo u prekrasnom sunčanom danu i još ljepšim prizorima prirode koja se budi i vode koja pokazuje svoju moć. Gotovo da nije bilo osobe koja stojeći i gledajući slapove tog dana nije vidjela i dugu.
“Plitvice su vam uvijek dobar izbor” – kaže nam naš vodič Ivica. – “Osim kad je magla!” – dodaje duhovito!
I zapravo kad pomislite i jesu! Tog dana smo se po ne znamo koji put uvjerili u tu činjenicu. Jer Plitvička jezera smo posjetili i tijekom zime kad su slapovi pretvoreni u elegantne sige, a žubor vode bio zatočen u led. Bili smo i tijekom žarkog ljeta kad je svježina vode sa slapova bila najbolje osvježenje.
Naš obilazak Parka započeo je na glavnom, ulazu broj 1 od kuda smo se prvo spustili do Velikog slapa. Prolazeći po mostiću, Ivica nam je ispričao i legendu o dva jezera koja smo prošli- Kaluđerovac i Novakovića brod. Priča kaže kako je nekad davno na području Parka, točnije u špilji Šupljari stanova svečenik/kaluđer Novaković koji je koristio brodić s kojim prelazio s jedne, na drugu stranu rijeke. Jednom kad je tako prelazio zadesilo ga je nevrijeme, tijekom kojeg je voda pokazala svoju silinu. Prevrnuo se iz broda i utopio se, a njegov je brod voda odnijela u susjedno jezero. Od tada više jezero na tom području nosi naziv Kaluđerovac, a donje Novakovića brod. (vidjeti ćete ih na putu prema velikom slapu, označeni su vidljivom markacijom).
Kad ste na Plitvičkim jezerima svi putevi vode prema Velikom slapu. Zapravo tu nastaju sve fotografije, tu se slikaju zaljubljeni, mladi, stari. I mi smo se naravno tu fotkali slušajući zanimljivosti o ovom dijelu Parka.
“Znate li da je ovdje bio prvi kafić na Plitvičkim jezerima?” – kaže nam Ivica i kreće s pričom. “Naime, sredinom 20-tog stoljeća, želeći zaraditi od posjetitelja, lokalno je stanovništvo upravo pred najvećim i najljepšim slapom donosilo kuhanu kavu i prodavalo je turistima. Djeca su tada na putu prema Velikom slapu prodavala i šumske jagode koje su bile pakirane u malene košarice od kore zvane Kuzul. Danas je gastro ponuda puno sofisticiranija – jedu se sendviči i pijuckaju pića u buffetu Kupalište, Labudovac i Kozjačka draga od kuda se kreće u razgled Gornjih slapova ili preko jezera Kozjak prelazi na drugu stranu Parka.”
O Velikom slapu se pričaju različite priče pa ne čudi kako su upravo oni najbolja kulisa za fotografije zaljubljenih parova. Ne tako davno, za vrijeme Jugoslavije, upravo su se ispod Velikog slapa vjenčali mladenci u nacionalnim nošnjama čak 25 zemalja svijeta, a po brojnim mladim parovima kraj restorana Lička kuća naselje s malim kućama za odmor nazvano je Naselje mladenaca.
Od Velikog slapa krenuli smo prema Prštavcima, slapovima koji ljeti pružaju odlično osvježenje svim posjetiteljima. Na putu prema njima, ponovo prolazimo Kaluđerovac, a naš vodič dopunjuje priču.
“Jeste li gledali film Blago srebrnog jezera? (film o indijancu Winnetouu)?” – pita nas Ivica. Budući da smo u grupi bili svi, manje-više ljubitelji blockbustera nismo se mogli baš sjetiti spomenutog filma, ali zato nam je Ivica pojasnio.
“To je serija filmova o Winnetouu, a srebrno jezero je ovo koje sad vidite Veći dio filma sniman je ovdje, a manji dio na rijeci Zrmanji.”
Na putu prema Prštavcima prošli smo kraj dijela posvećenog našoj sopranistici Milki Trnini koja je bila jedna od prvih donatora Plitvičkih jezera. Pomogla je donacijom toj prirodnoj ljepoti i prije nego li su Plitvička jezera postala Nacionalni park, a kad su dobili status i ona je dobila zahvalu.
Zanimljiv vodič i novinarska ekipa = bezbroj zanimljivih priča od koje smo u ovaj članak ubacili najbolje. Ono što je još zanimljivo je da na Plitvičkim jezerima raste endemska vrsta orhideje Gospina papučica (kojoj se krije stanište kako bi ostala zaštićena), dvije vrste biljke mesožderke, da se unutar parka nalaze i špilje Golubnjača, Šupljara i Crna pećina. Želite li Plitvička jezera razgledati tako da vam trajno ostanu u sjećanju, svakako je potrebno posjetiti Galovački prsten koji je po mnogima srce Plitvičkih jezera. Prolazeći ovom rutom proći ćete kraj Velikih i Malih Prštavaca i Galovačkog buka koji pružaju nevjerojatan kontrast vode i kopna, prirode i čovjeka.
A ukoliko nemate za vodiča Ivicu (ili nekog drugog stručnog vodiča) uzmite u ruke svoj mobitel i skinite aplikaciju s kojom ćete lako istražiti Nacionalni Park. To je ujedno i novost koju je u ovoj godini NP predstavio brojnim turistima.
Piše: Alma Premerl Zoko
Foto: Nikola Zoko
