Ako ste u Bugarskoj jeli meso, grah ili neko od tradicionalnih jela, velika je šansa da ste osjetili čubricu, čak i ako niste znali što je u tanjuru. Ima intenzivan, aromatičan miris, pomalo papren i zemljast okus, ali nije ljuta poput čilija. Mi je nazivamo ljetna vriska ili satureja, a kao začin gotovo da ne i koristimo.
Tijekom šest dana koliko smo boravili u Bugarskoj miris ovog začina osjetio se u gotovo svakom restoranu. Neki naši kolege upozorili su nas na njezi intenzitet objašnjavajući nam kako ne jedu ništa mljeveno u Bugarskoj jer ne mogu podnijeti okus ovog začina. No – mi smo se prepustili – i mljevenom i kuhanom i pečenom čemu ovaj začin stavlja točku na “I” i iskreno – nije loše! Ok – kad uživate u gastronomiji ove prekrasne zemlje, intenzitet čubrice ne možete mjeriti ali niti pronaći odgovor na pitanje kolike su plantaže ovog začina kad se jede uz sve. U bugarskoj kuhinji čubrica se koristi uz grah, meso, kobasice, krumpir, povrće i različite složence. Često se miješa i s drugim začinima, a jedna od poznatih kombinacija je šarena sol- mješavina soli, čubrice, paprike i drugih začina.
Uz čubricu, što je još što gastronomiju Bugarske čini neobičnom (čitaj jedinstvenom)?
Čubrica je svakako jedan od odgovora. Taj aromatični začin je prepoznatljiv u svemu što vam dolazi na stol, u pomalo drugačijem redoslijedu nego li kod nas. Evo kako se u Bugarskoj jede/servira hrana!
Predjelo? Stiže meza!
Kad vas u Bugarskoj pozovu na mezu, znajte da će na stolu biti izbor svježeg povrća i jednostavnih zalogaja koji više podsjećaju na salatu nego na klasično predjelo kakvo očekujemo. Rajčica, krastavac, paprika i luk mogu biti početak obroka, često uz sir a uz to ponuđena rakija. U Hrvatskoj se rakijica najobilnije toči u Slavoniji, a Slavonci očito nisu vidjeli kako se to radi u Bugarskoj. Dakle- u restoranu vas konobar ljubazno pita kakvu rakijicu želite- malu ili veliku. Mala je 0,5 dcl, a velika jedan decilitar. Čašice su najčešće na stalku, a Bugarska rakija je blaga i pitka i savršena uz jelo. Dakle dok mezite i pijuckate rakijicu, falit će vam kruh. Kako kruh nije automatski dio stola kao što smo navikli u Hrvatskoj morat ćete ga posebno naručiti. Ako ga zatražite, dobit ćete pogačice, odnosno male komade kruha ili peciva koji se poslužuju uz jelo. Najčešće su preliveni maslinovim uljem ili/i čubricom.
Krumpir? Da, uz gotovo sve
Bugari očito imaju vrlo blizak odnos s krumpirom. Prženi, pečeni ili pripremljeni na druge načine, krumpir se pojavljuje uz velik broj glavnih jela. Posebno je zanimljiva varijanta u kojoj se krumpir prekriva sirom, pa jednostavan prilog postaje ozbiljan dio obroka. A kad smo već kod sira-bugarska kuhinja voli sir, posebno bijeli salamurni sir sirene, ali i različite druge vrste. Ono što će hrvatskog gosta možda najviše iznenaditi jest da se sir često poha i prži. Na stol tako može stići komad toplog, hrskavog sira, potpuno drugačiji od onoga što očekujemo kada kažemo „sir kao predjelo”. Iznenađenje – pohani sirni trokutići zapravo je topljeni sir (za mazanje, poput naših Zdenka sireva) koji je nešto najfinije što ćete pohano pojesti u Bugarskoj.
A onda stiže mesna plata
Mesne plate također imaju svoj bugarski potpis. Na njima se često susreću mljeveno meso i pečena svinjetina, pa u jednom zalogaju dobijete dvije različite teksture i okuse. Kod mljevenog mesa teško je promašiti miris čubrice. Ona mesu daje karakterističnu aromu – intenzivnu, biljnu i lagano paprenu, ali bez ljutine. Upravo zbog tog začina meso se jede samostalno, uz krumpir i pečene lepinje.
I nakon svega – desert
Bugarska kuhinja ne štedi ni na desertima. Ponuda je raznolika, od pita i kolača do kremastih deserata, a jedan od onih koji će nam biti posebno poznat je krem karamel. Vrlo je sličan našoj rožati, a zanimljivo je koliko malo sastojaka treba za desert koji je toliko raširen: jaja, mlijeko i šećer. Nema dugog popisa sastojaka ni komplicirane tehnike – samo nekoliko osnovnih namirnica, karamela i vrijeme potrebno da se sve pretvori u glatku kremu.
I upravo je u tome možda jedna od zanimljivosti bugarske kuhinje. Namirnice su nam poznate, mnoge ćemo prepoznati i iz vlastite kuhinje, ali kombinacije, način posluživanja i začini daju im drugačiji karakter. Čubrica, sir na žaru, krumpir sa sirom, meza od svježeg povrća, mljeveno meso i pečena svinjetina, a na kraju krem karamel – za nekoliko sljedova dobijete sasvim dobar odgovor na pitanje zašto bugarsku gastronomiju vrijedi upoznati za stolom, a ne samo čitajući o njoj.
tekst: Alma Premerl Zoko
foto: Nikola Zoko