Jesen donosi kišu, maglu, niže temperature i sve više vremena provedenog u zatvorenim prostorima. Prozori se ujutro zamagle, na hladnijim zidovima pojavljuju se vlažne mrlje, a u kutovima prostorija ponekad se počinju stvarati prve crne točkice. I upravo tada mnogi naprave istu pogrešku – problem pokušaju samo obrisati.
No vlaga koja se stalno vraća nije nešto što treba ignorirati. Problem nije samo u tome što vlažan zid može uništiti boju, namještaj ili odjeću. Dugotrajna vlaga stvara uvjete u kojima mogu rasti plijesni i drugi mikroorganizmi, a upravo je povezanost vlage i mikrobiološkog onečišćenja prostora ono što zabrinjava stručnjake za kvalitetu zraka.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da su dugotrajna vlaga i razvoj plijesni u unutarnjim prostorima povezani s većom učestalošću respiratornih simptoma, alergija i astme. Zato je ovo tema o kojoj posebno vrijedi razmišljati upravo sada, kada počinjemo zatvarati prozore, grijati prostorije i provoditi sve više vremena u domu.
Nije svaka vlaga ista
Prije svega, važno je razlikovati nekoliko stvari. Vlaga može dolaziti izvana – primjerice zbog prodora kišnice, problema s krovom, fasadom ili temeljima. Može nastajati i unutar doma. Tu su kuhanje, tuširanje, sušenje rublja, pa čak i svakodnevno disanje ljudi koji borave u prostoru. Ako se ta vlaga ne odvodi dovoljno učinkovito, relativna vlažnost zraka raste. A kada se topao i vlažan zrak susretne s hladnom površinom, nastaje kondenzacija. Zato su zamagljeni prozori jedan od znakova koji nam mogu pokazati da u prostoru postoji problem s vlagom. EPA preporučuje održavati relativnu vlažnost zraka u zatvorenim prostorima ispod 60 posto, a idealno između 30 i 50 posto.
Plijesan je ono čega se posebno trebamo čuvati
Visoka vlaga sama po sebi nije jedini problem. Veći problem nastaje kada stvori uvjete za razvoj plijesni. Plijesan može rasti na vlažnim zidovima, stropovima, drvu, tkaninama i drugim materijalima. Spore plijesni mogu dospjeti u zrak i udahnuti ih možemo a da ih uopće ne primijetimo. Kod osjetljivih osoba izloženost plijesni može izazvati alergijske reakcije, a može biti i okidač za simptome astme. Zato ona mala crna mrlja u kutu kupaonice nije nešto što bismo trebali samo prebojiti.
„Samo ćemo prebojiti zid“ nije rješenje
Ovo je jedna od najčešćih pogrešaka. Ako se na zidu pojavila plijesan zato što postoji problem s vlagom, novi sloj boje neće riješiti uzrok. Možda će nekoliko tjedana sve izgledati uredno. A onda se mrlja vrati. Upravo zato je važno pronaći izvor vlage, a ne samo ukloniti vidljivu plijesan.
Kako prepoznati da je u domu previše vlage?
Ne morate nužno imati plijesan na zidu da biste posumnjali na previsoku vlagu.
Obratite pažnju na:
• često orošavanje prozora
• vlagu na zidovima
• neugodan miris ustajalosti
• pojavu crnih ili zelenkastih točkica
• vlažne kutove prostorija
• ljuštenje boje ili tapeta
• vlagu u ormarima
• odjeću koja se teško suši
• kondenzaciju na cijevima ili drugim hladnim površinama.
Jedan od najjednostavnijih načina provjere jest mali higrometar, odnosno mjerač relativne vlažnosti zraka.
Spavaća soba nije izuzetak
Možda posebno iznenađuje činjenica da i spavaća soba može imati problem s vlagom.
Tijekom noći ljudi proizvode vlagu disanjem, a ako je prostorija mala i prozori zatvoreni, ona se može nakupljati. Ako se ujutro probudite i prozori su potpuno mokri, to može biti znak da prostor treba bolje prozračiti i kontrolirati razinu vlage. Zato „hladno je pa nećemo otvoriti prozor“ nije uvijek dobra strategija. Kratko i učinkovito provjetravanje može biti korisnije od držanja prozora stalno zatvorenima.
Kuhinja je također veliki izvor vlage
Kuhanje proizvodi puno vodene pare. Posebno kada kuhate bez poklopca ili koristite pećnicu, perilicu posuđa i druge uređaje. Zato je važno koristiti napu i, kada je moguće, osigurati odvod zraka prema van.
Nakon tuširanja – ne zatvarajte vlagu u kupaonici
Topla para nakon tuširanja može vrlo brzo povećati vlagu u maloj kupaonici. Ako nema ventilacije, ta vlaga se može zadržavati na zidovima, stropu i fugama.
Zato je dobro: uključiti ventilator tijekom tuširanja i nakon njega ili otvoriti prozor ako je to moguće. Posebno obratite pažnju na kutove, fuge i područja oko kade ili tuš-kabine. Tamo se plijesan često pojavljuje prva.
A što je sa sušenjem rublja?
Ovo je jedna od jesenskih navika koja može značajno povećati količinu vlage u prostoru. Kada mokru odjeću sušimo u zatvorenoj prostoriji, voda iz tkanine prelazi u zrak. Ako se prostor ne prozračuje dovoljno, vlaga ostaje unutra. Zato- rublje je najbolje sušiti u prostoru koji se može dobro ventilirati. A ako ga morate sušiti u stanu, pokušajte osigurati što bolju izmjenu zraka.
Jesen je pravo vrijeme za provjeru doma
Prije nego što krenemo ozbiljno grijati prostorije, napravite mali obilazak stana ili kuće. Pogledajte kutove, provjerite prozore, pogledajte kupaonicu, provjerite ima li tragova curenja, izmjerite relativnu vlagu. I obratite pažnju na prostorije u kojima se najviše kondenzira voda. Jer vlaga možda nije problem koji vidimo odmah – ali uvjeti koje stvara mogu s vremenom utjecati na kvalitetu zraka i zdravlje dišnog sustava.
Foto: Pexels