Šokački cvit 2023. – izbor je najljepše djevojke u narodnoj nošnji, koji se tradicionalno održava na samom otvorenju Šokačkog sijela u Županji. Riječ je o manifestaciji, samo godinu dana mlađoj od susjednih Vinkovačkih jeseni, koja se održava svake godine u doba poklada, s osnovnim ciljem promocije tradicije, narodnih običaja i ljepote Slavonije. Na samom otvorenju manifestacije, ovaj nesvakidašnji izbor ljepote Šokački cvit plijeni najviše pažnje, a na njega se prijavljuju djevojke do 25. godina čije su mame i bake vlasnice prekrasnih nošnji koje treba pokazati, ali i koje kroz kudove njeguju običaje dijela Hrvatske u kojem žive. Zamislite, riječ o izboru ljepote, na kojem se ona vrednuje po potpuno drugačijim kriterijima. Nema golotinje, površnih odgovora, a sama priprema za izbor znači ulazak u vremensku kapsulu i pripremiti izlazak, te odjenuti nekoliko slojeva domaćeg platna ili svile ukrašene pravim dukatima. Na sam dan izbora u pripremi djevojke sudjeluje nekoliko žena iz obitelji- one koje znaju ‘s kosom’, šminkom, koje znaju odjenuti nošenju sve s ciljem da snaša bude ‘opravite’ kako treba.
Gradsko kinu u Županji, na sam dan izbora Šokačkog cvita, bilo je pretijesno za sve one koji su željeli bodriti djevojke na sceni. Bilo ih je prijavljeno sve skupa 15, a najljepšom djevojkom u narodnoj nošnji, 56.Šokačkog sijela, odabrana je Valentina Jurković (Bać) dok su joj pratilje bile Dorotea Jagarinac (Županja) i Božena Černava (Našice). Dok smo sjedili u publici i promatrali ljepote narodnih nošnji, nismo mogli ne komentirati kako se prije 100 godina dobro znalo kako odjeća treba biti u funkciji tijela, kako se za sve što su žene odjenule birala kvalitetna tkanina a detalji su bili začini stila po kojima su se razlikovale žene. Upravo ta tradicija, danas, inspirira mnoge svjetski poznate dizajnere koji nerijetko u svojim kolekcijama daju hommage tradiciji koja je toliko posebna i kreativna. Stakalca na haljinama s potpisom modnog brenda Versace ili puno veza na D&G komadima su samo neki primjeri. Kako bilo, dok gledaš svu tu mladost i ljepotu, ali i tradiciju o kojoj je svaka djevojka pričala u drugom izlazu ovog natjecanja predstavljajući nošnju koju nosi jednostavno ostaješ bez riječi… Mi smo ostali na tren, a onda u maniri pravih novinara uzeli olovku u ruke i okupljene djevojke pitali od kojih se to elemenata sastoji nošnja želeći tako ovjekovječiti sve Šokačke cvitove koje smo tu večer upoznali. Za nas ste, uostalom sve pobjednice, a opisi koji se nalaze uz svaku nošnju su izvorno- Šokački!
Valentina Jurković, Bač – Šokački cvit 2023.
Nošnja snaše koju je divojka nosila na dan kada će se udati. Naziva se divojčkim skutima vezenim svilenim i zlatnim koncem priko papira. Ispod njih nalaze se još tri skuta i roklja. Ispod svilene crvene marame na rojte bila je košulju koja je takođe ukrašena zlatovezom. Na rukavima su taclije, a na rukama narukvice. Na glavi je snašin vinac i široka pletenica. Po običajima nakon što snaša odigra snašin tanac u ponoć će je zaviti u konđu i šamiju i staviti zlatni vinac. Konđu i šamiju će nositi ciloga života, a zlatni vinac samo u posebnin prilikama i u crkvu samo do prvog poroda. Nošnja je u vlasništvu Stanke Čoban.
Božena Černava, Našice
Ovo je najsvečanija nošnja našičkog šokačkog šora koja se nosila na Antunovo i na blagoslov ljiljana. Oplećak je širokih ćenarskih rukava, dole su borana krilca, zatke, opšlingani skutići i obeklani podunterok i unterok. Suknja je mušuleni, sašivena od ćenara s pripasanom žarnu kecelju. Oko vrata je marama tilanglet, krogla, somet s dukatom i zlatni lanac s okrunjenim dukatom. Snaša je počešljana u cokne preko kojih su šterne, a začešljana u ćutuk oko kojeg je asparagus i muškatli. Na nogama su čorape i cipele. Na rukama su šticle, a u ruci drži maramicu, molitvenik, patrice i ljiljan za blagoslov. Nošnja je u vlasništvu Miroslava Šarića.
Matea Jovanovac, Županja
Počešljana u djevojačku pletenicu pletenu u 100 struka od prave kose (naprijed je kosa brenovana, pletenica je zakitita šumicom i ružicama koje su rađene od šarene svile) zakitita u grozd s malim dukatima. U ušima snaša ima dukatiće i na ruci prsten dukat. Oko vrata jedan red malih i na prsima 3 reda velikih pravih dukata uvezanih na crvenoj plantici. Na vratu preko dukata stavlja se starinski lančić s medaljonom i slikom. Na prsima je još zakitita šumicom i starinskim brošem. Nošnja se sastoji od oplećka širokih rukava u jednu i pol polu od bovanog tkanja s prutovima rađenim svilom u boji preko papira. Oplećak je obrubljen na rukavima svilenom čipkom. Marama je od rips svile rađena svilom u boji preko papira. Obrubljena je polu svilenom čipkom. Rukavi su podvezani svilenom trakom. Ispod velike rubine nalaze se još dvije donje rubine. Jedna šlingana mala, jedna velika, a preko toga ide unterok. Ovo najlipše što vidite je gornja rubina polusvilenac od usnivanog tkanja u 7 pola rađen u 4 pruta svilom u boji preko papira te povrh porube je obrubljena polusvilenom čipkom. Zapreg svilenac od guverniranog garnira rađen isto svilom u boji preko papira. Sastrane je obrubljen malom svilenom čipkom. Snaša je opasana starinskom šarenom tkanicom i pojasom od pliša rađen zlatom preko papira. Na nogama su prtene čarape i lakovane sandalete. U ruci starinsku torbicu rađenu zlatom. Ovi je svečana nošnj koja je stara preko 120 godina.
Marija Šarčević, Bošnjaci
Snaša je spremljena u svečanu bošnjačku nošnju staru 120 godina. Kosa mi je počešljana u djevojačku pletenicu i zakitita ružicama i šumicom. Snaša na sebi nosi mali šlingani oplećak tzv. švapski a priko oplećka svilenu maramu zlatom vezenu naskroz. Ima i rubinu šljokanicu, a ispod rubine skuta, untorak i donju rubinu. Priko rubine šljokanice svileni zapreg. Na nogama lakovane sandale. Od nakita u ušima nosi dukate a na prsima joj baka svezala sve dukate što je imala. Ovo je nošnja obitelji Juzbašić iz Bošnjaka.
Iva Bušić, Županja
Svečana nošnja za nedjeljnu misu stara preko 100 godina. Na nogama su lakovane sandalete, ispod kojih su 2 šlingana unteroka, mala rubina od prostog tkanja po rubu heklana, 2 rubine od prostog tkanja sa raspljetom po rubu heklana, mali slingani oplecak, veliki oplećak širokih rukava po rubu slingan, velika derdana rubina u 6 pola po rubu šlingana sve na kraju opasano šarenom tkanicom. Naprid jei zapreg granas i velika marama prandzara. Oko vrata je jedan red malih dukata i 2 reda velikih dukata te u ušima dukatići. Kosa je sprida počesljana u velne a odozad ispletena u pletenice i pokupita u cup ukrašena sumicom i muskatlom. U ruci je ponjavac.
Marica Vuković, Babina Greda
Ovo je Vuković Marica po selu Markičinaa na sebi nosi nošnju koja se nosila na gluva nedilja il kako se kod kaže u selu Glušnica. Prikrita je u enklano prikrivalo. Na vratu je gospina medaljica povezana crnom plantikom. Podsobom ima enklanu košulju,a na njoj oplećak sastavit u pet struka i četiri pole. Na rukavima je sastavljena čipka. Na ramena je navučeno prikrivalo vezeno crnim koncem, a zagrnila je valjanim ćurakletom sa zelenom šarom. Dole ima troja krila isto enklana. Jedna su raspeglana,a druga dvoja skitita,a na njima je sastavljača kake nema niko. Sastavita je sa sedam pola i devet sastava koji su raditi vulom i na kojoj je čipka radita rukom. Opasana je crnom taknicom. Zapreg je crni tkani s prandžama. Obuta je u kajišare i obojce, a pod obojcima su crne čičkane štrinfe. Na prsju je ukrasita vim lipim brošem štoj ga poklonjla baka, a da ne ozebe snaša dala joj je i štucne. U rukama mi je ponjavac, patrice i molitvenik.
Ariana Brčić, Vrbanja
Nošnja je iz 40-ih godina prošlog stoljeća, a snaša je počešljana u kolačić i brenovana. Oplećak je od tankog misira bilim koncem tambururan sa šlinganom čipkom. Na nogama se drap čorape i lakovane sandale. Unterok i dvoja donja skuta su od debljeg tkanja s malom eklovanom čipkom. Gornja skuta sod tankog misira, viš porube tamburirana bilim koncem, dole je šlingana čipka. Oko vrata su mala pranđara a prid sobom ima i ovaj zapreg na grane. Pojas je na crnom plišu radit šarenim vulom na križiće. Sve je po zadnje mode nek vide ovi di sam pošla kako su u Vrbanji nosi. I na kraju u ušima su 2 mala dukata i jedan oko vrata.
Angela Butorac, Stari Mikanovci
Svečana nošnja iz Starih Mikanovaca koja se odijevala na mise za Božić, Uskrs, kirbaj i za tijelovsku procesiju. a pojedini dijelovi ove nošnje stariji su od 120 godina. Kad se krene odozdola, prvo su sandalete s tankim kaišem, ispod kojih su zokne. Ispod rubina se nalaze tri donje rubine – podkrilnice, koje su sašivene od običnog tkanja – povrh porube su raspletane, a odozdola je lipa čipka. Rubina i oplećak su sašiveni od usnivanog tkanja – ćenar na dva vratila, rubina je u sedam pola tkanja, a oplećak je starovirski širokih rukava na čijim je krajevima prišivena bijela koprena čipka. Ono što diči i krasi ovu rubinu jesu od iza široki kaiši vezeni zlatom. Svileni opreg crne boje vezen je zlatom naskroz, a oko vrata je crna svilena marama također vezena zlatom naskroz i na krajevima je prišivena crna koprena čipka. Oko struka je šarena tkanica ubjerana srmom, a na rukama su šticle da štite čipku rukava od znoja. Kosa je od naprijed počešljana u razdjeljak, a od iza imam veliku pletenicu – cup, koja je pletena u pet struka koje su spojene u veliku pletenicu. Pletenica je od iza okićena živim cvijećem, šumicom i dukatima koji se nalaze na samoj pletenici, a i preko glave. Od nakita i oko vrata ima struku malih dukata, na prsima su tri struke dukata te mali dukatići u ušima. Preko ruke je ponjavac, a u ruci krunica i molitvenik čije su korice načinjene od slonovače.
Marta Lenić, Bošnjaci
Ova mlada snaša spremita je u jako, jako staru nošnju iz Bošnjaka, a nosila ju je još njena pra pra baka. Na sebi ima unterok, a donja skuta je od domaćeg tkanja sa šlingom. Gornja rubina je od domaćeg platna, na široke falte i sa slingom, rišalje mustra. Bili oplećak od domaćeg tkanja isto šlingani. Marama i zapreg su svileni i vezeni kako se to kod nas kaze: kumsajdom, svilenim nitima. Zapreg ima sitno faldani volan. Kika je nazabana i počešljana u kukmu zakitata cvitom i zelenilom. U ušima imama dukatice i oko vrata male i velike dukate. Na nogama svilene carape i lakovane sandale.
Anamarija Bertin, Duboševica
Na sebi ima čarapke, čarape, krilca, mašlijaru, svileni pregač, pojas, šaru i mašlije. Okitita je zrnjem, talirima i dukatima. Na glave ima pletenicu, repke, ružicu i krunu. Krunu su nosile samo divojke koje su se zaručile.
Dunja Pejaković, Bizovac
Kad se spomene Bizovačka nošnja svi pomisle na šlinganu suknju, svileni oplećak i zlatom maramu. Al i onda ko i sad, snađe u Bizovcu su volile biti posebne. Tako je i s ovom nošnjom. Suknja unutar krstina ima vezen kotur koji je neuobičajen, oplečak je svaki poseban rijetko se nađu dva ista, a ovakve marame starim zlatom vezene znamo za dvije bijelim zlatom i dvije žutim zlatom, svaka druge fele. Pod vratom na dukatima snaša nosi medaljicu Gospe da izmolim povratak najmilijih s bojišta, a umjesto druljaša okitita je lancem i krunom. Počešljana je u kolmoće i kikaš okitit cvijetom i kopnom. na glavi je djevojački vijenac. Preko ruke ima svatovski peškir i ružmarin. Nošnja je u vlasništvu njezine obitelji.
NIkolina Mijić, Bošnjaci
Kosa je nažabana i u kukmu počešljana, okitita šumicom i lizom.Oko vrata su dukatići na prsima 3 reda suferina. Na sebi nosi rišalje, šlingani oplećak, rišalje šlinganu rubinu i dvoja donja šlingana skuta. Zapreg i marama su po crnoj svili, bilim zlatom izvezeni. Na nogama su lakovane sandale, u ušima su dukati a ima i prsten dukat.
Rebecca Mitrović, Donji Miholjac
Ovo je svečano miseno ruvo kakvo su nekad nosile bake. Na mise, venčanja i velike svece. Snaša je počešljana u tradicionalnu frizuru,tzv. koksne. Na sredini glave napravljen je razdeljak, putica, a sa svake strane do uva 4-5 koksni. Straga se kosa skuplja u dva copaša, koji se pletu u dve pletenice i slažu u kneglu. Takvo češljanje nazivamo kikaš. Frizura je ukrašena vjenčićem. Za ovu prigodu oko vrata je snaša metila dukat, ali ne bilo kakvi. Pripadao je šukunbabi iz davne 1909. godine. Oko vrata je kroglin od kupovne šlinge i ogrlicu od staklenog zrnja, tzv. alov. Zatim ima oplećak od finog pamučnog platna, ćenara, čiji su rukavi kroz sredinu ukrašeni čipkom, a završavaju eklama i crvenom vrpcom. Na rukama ima narukvice s perlicama, šticne. Preko oplećka dve marame. Prva je kašmirska marama s cvjetnim motivom, a druga bela tilanga. Krilca su ukrašena šlingulom u boji. Preko krilca se oblače dva unteroka. Donji unterok je s kupovnom čipkom, a gornji s originalnom šlingom. Preko unteroka ima roklju koja se slaže u falte, a na reklji svilenu pregaču. Na nogama su bele čarape i lakene cipele.
Dorotea Jagarinac, Županja
Na nogama joj sandale na petu, a doli nosi malu šlinganu rubinu, šlingani unterok, rubine u 6 i 7 pola tkanja, još jedan veliki šlingani unterok i svilenu rubinu u 7 pola po rubu kupovne čipke. Na gornjem dijelu joj maleni šlingani oplećak, nadigači, veliki svileni oplećak i svilena marama rađena svilenim koncem, tzv. kumsajd koncem. Na prsima joj dva reda velikih dukata, red malih oko vrata, dukatići u ušima, lančić dukat i prsten dukat – sva sreća svitu pa sam imala zaruke, svekrva se isprsila. Nosi još i ‘vu grančicu ružmarina. Počešljana je sprijeda u velne, a straga joj pketenice pokupljene u cup okičen šumicom i muškatlom. Na velnama joj i voštani vijenac. U ruci nosi torbicu da spremi eure od prikaze, da se ne bi zagubilo. Nosi još i crvenu maramu, pocalicu i zavoj rađen zlatom priko papira.
Foto: Nikola Zoko
