Vinogradarstvo se u obitelji prenosilo generacijama, no ozbiljnija proizvodnja za tržište započinje krajem 20. stoljeća zahvaljujući Marčelu i Giuliju Ferencu. Danas vinariju sve više preuzima nova generacija – mlada enologinja Marijana Ferenac, koja uz oca unosi svježinu, znanje i jasnu viziju.

Nova generacija vinara: znanje, vizija i moderna proizvodnja

Marijana Ferenac diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer vinogradarstvo i vinarstvo, te već sada jasno pokazuje kako vidi budućnost vina svoje obitelji. Njezin pristup temelji se na kvaliteti, preciznosti i strpljenju – vina na tržište izlaze tek kada su potpuno spremna.

To su potvrdili i stručnjaci Franjo Francem i Željko Suhadolnik, dok je kušanje vodio sommelier Darko Lugarić.

Vinogradi i razvoj: od 10 hektara do pažljivo biranih parcela

Vinarija danas obrađuje oko 6 hektara vinograda na lokacijama Verdinac, Doci, Businac i Jadro. Fokus je na kvaliteti, a ne kvantiteti.

Ključne sorte uključuju:

• Malvaziju istarsku
• Chardonnay
• Cabernet franc
• Cabernet sauvignon
• Teran (novi nasadi)

Godišnja proizvodnja kreće se između 35.000 i 40.000 butelja, a vina su dostupna na kućnom pragu i u odabranim istarskim restoranima.

Nagrađivana vina s potpisom Istre

Vinarija je višestruko nagrađivana na Vinistra, uključujući zlatne medalje za malvazije (2023. i 2024.) te crna vina.

Posebno se ističu sljedeća vina:

Chardonnay 2022 – svježina i kompleksnost Vino slamnato-žute boje sa zelenim odsjajem, izraženih aroma breskve i tropskog voća. U ustima donosi kremoznost i blagu maslačnost. Odležao je na talogu tri mjeseca, a malolaktička fermentacija odvijala se u inoksu. Idealno se sljubljuje s ribom, peradi i tradicionalnim istarskim jelima.

Erudita Malvazija 2019 – vino koje oduševljava stručnjake Ova posebna malvazija rezultat je diplomskog rada Marijane Ferenac i pravi je primjer vrhunske enologije.

• čak 146 aroma
• odležavanje: inox + akacija + boca
• kompleksni mirisi dunje, kruške, cvijeća i manga

Unatoč 14 % alkohola, vino je savršeno izbalansirano. Idealan je izbor uz šparoge, tartufe, rižota i sofisticirana jela.

Cabernet Franc 2022 – elegancija i balans Granatno crveno vino s aromama bobičastog voća, začina i blagim utjecajem hrasta. Tanini su mekani, a struktura elegantna. Savršeno se slaže s:

• boškarinom
• steakovima
• tunom i istarskim specijalitetima

Cabernet Sauvignon 2022 – moderno i pitko crno vino Rubin crvene boje, izraženih aroma ribiza i borovnice. Odležao je 24 mjeseca u bačvama, a karakterizira ga pitkost i uravnoteženost. Preporuka za:

• crveno meso
• tjestenine
• istarski pršut

Odličan omjer cijene i kvalitete

Cijene vina:

• Malvazija: oko 12 €
• Erudita: 28 €
• Crna vina: oko 15 €

Za ovu razinu kvalitete – više nego korektno.

Budućnost vinarije: novi podrum i još veće ambicije

Planovi uključuju izgradnju novog podruma i kušaonice, što će dodatno unaprijediti doživljaj za posjetitelje.

Uz Marijanu i Giulija, u priču su uključeni i članovi obitelji – od marketinga do turizma – što potvrđuje da se radi o pravoj modernoj vinskoj obitelji.

Vinarija koju vrijedi posjetiti u Istri

Ako tražite autentično vinsko iskustvo u Istri, Vinarija Ferenci je adresa koju ne biste trebali zaobići.

Spoj tradicije, znanja i nove energije čini ovu vinariju jednim od najzanimljivijih imena na istarskoj vinskoj sceni – i to tek na početku njihovog najjačeg poglavlja.

foto: Marko Čolić

Objava Obiteljska vinarija Ferenci iz Istre o kojoj svi pričaju: treća generacija podiže kvalitetu vina na novu razinu pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Vina bez kompromisa: kad strast vodi proizvodnju

Za razliku od velikih proizvođača, Nofta nije opterećena količinama ni trendovima. Godišnja proizvodnja iznosi oko 10.000 litara, a vina se prodaju isključivo na kućnom pragu.

Takav pristup omogućuje im potpunu slobodu:

• koriste i vlastito grožđe i pažljivo birane sirovine (poput graševine iz Erduta)
• eksperimentiraju sa sortama poput shiraza (rijetkost u Hrvatskoj)
• proizvode i orange vina, koja su još uvijek nišna na domaćem tržištu

Rezultat su vina s jasnim osobnim potpisom.

Sortni sastav: od graševine do shiraza

U vinogradima dominiraju:

• graševina (najzastupljenija)
• sauvignon blanc
• muškat žuti
• pinot crni (za rosé i orange stil)
• syrah (shiraz)

Uz to, proizvode i razne likere na bazi vlastite loze.

Nagrade i stručna podrška

Iako relativno nova na tržištu (prve butelje 2023.), vinarija je već osvojila priznanja na lokalnim natjecanjima:

• zlato za sauvignon 2024.
• srebra za rosé i bijeli cuvée

U radu im pomažu stručnjaci poput Davor Hižak, dok surađuju i s tvrtkom AEB Group. Na promociji u HKD Napredak predstavljeno je osam vina i jedan liker, a nekoliko etiketa posebno se istaknulo.

Istaknuta vina Vinarije Nofta

Pjenušac Pinot Nero 2023 – elegantan aperitiv Pjenušac je odležavao 18 mjeseci na kvascima, bez dodatka likera nakon degoržiranja. Donosi suptilne voćne arome, svježinu i dobru kiselinu bez gorčine. Idealno uz: ribu, sireve, kamenice Cijena: oko 25 €

Muškat žuti 2024 – aromatični zavodnik Svijetle boje i izraženog mirisa cvijeća, marelice i agruma. Dobro izbalansiran odnos šećera i kiseline čini ga izuzetno pitkim. Preporuka uz: štrudlu od jabuka, knedle s marelicama, lagane deserte

Pinot Nero Orange 2023 – drugačije vino koje osvaja Blago maceriran, nefiltriran i specifične jantarne boje, ovaj orange pokazuje lagane tanine i diskretnu oksidaciju. Arome: suho voće, arancini, smokve Odlično uz: hobotnicu ispod peke, carpaccio, orašaste deserte Inspiraciju za ovaj stil Tomislav Nofta pronašao je u orange vinima Vinarija Bolfan.

Shiraz 2024 – potencijal za velika vina Mlado, ali vrlo ozbiljno vino intenzivnih aroma borovnice i ribizla. Puna zrelost grožđa daje mu snagu, dubinu i izražajnost. Ovo je vino koje tek treba pokazati svoj puni potencijal u godinama koje dolaze.

Širanino – liker s karakterom Posebno mjesto u ponudi zauzima liker Širanino – napravljen od domaće loze i ekstrakta shiraza. Karakteristike:

• oko 18 % alkohola
• arome rogača, naranče, klinčića i lovora
• bogat, sladak, ali uravnotežen

U planu su i nove varijacije – čak i verzija bez dodanog šećera.

foto: Marko Čolić

Objava Mala vinarija iz Varaždinskih Toplica o kojoj svi pričaju: Njihova vina ne prate trendove – nego ih stvaraju pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Šumadijska vinarska dinastija: Od pradjeda Miloša 1903. do 300.000 litara godišnje
Šumadija s Topolom bila je srpski vinarski centar prošlog stoljeća, s Kraljevskom vinarijom iz 1931. Aleksandrovići uzgajaju lozu od kraja 19. stoljeća. Pradjed Miloš osnovao je 1903. Vinčačku vinogradarsku zadrugu u Banji, a djed Lesa Aleksandrović nastavio s 20.000 trsova na 2 hektara – ručno obrađivano, gusto posađeno. Nakon 1945. grožđe išlo u kombinate poput NAVIP-a i Rubina, ali promjenom zakona 1990-ih (Ante Marković) počinje privatna proizvodnja. Danas vinarija pokriva 89 hektara (60% bijela vina), proizvodeći 300.000 litara godišnje – od pjenušaca do Grand Reservea.

Božin put: Diplomski Trijumf 1992. i moderna vinarija od 3000 m2
Božo Aleksandrović diplomirao je 1993. na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, ali već 1991. (kao treća godina) obnavlja proizvodnju u podrumu od 60 m2 s djedom Lesom. Prvi buteljirani Trijumf 1992. – kupaža 85% sauvignona, 10% pinota bijelog i 5% rizlinga – inspiriran recepturom enologa Ottoa Kabeja iz Kraljevske vinarije. Rukopisi Živana Tadića iz Kanade (111 stranica!) dali su vjetar u leđa proizvodnji koja je od 10.000 bočica 1990-ih, danas postala ugledan vinska priča s 23 etikete i vinarijom od 3000 m2.

Rodoslov: Legendarna kupaža za izuzetne godine (CS-Merlot-Prokupac)
Vinarski biser: Rodoslov iz izvanrednih berbi. Prvi 2006. (70% cabernet sauvignona, 20% merlota, 10% prokupca iz Stalaća) – 40 dana maceracije, 2 godine francuskog barika, 2 godine slavonskih bačvi od 4000 l, godinu u boci (tržište 2011.). Slijedi 2009., pa Grand Reserve 2019. (70% CS, 20% merlot, 10% cabernet franc). Prokupac (Kameničarka) – autentična srpska sorta s ranom defolijacijom, 10 dana maceracije, 70% slavonski hrast.

Nagrade i izvoz: 200+ medalja, Azija i top 15 svjetskih CS-ova!
Preko 200 priznanja: Sakura Japan 2017. (Rodoslov 2009. velika zlata), Decanter WWA 2024. (Vožd 2017. zlato, top 15 CS-a), Mundus Vini 2022. (Velika zlata/Best in Show), Rodoslov 2019. platinasta 96 bodova (Wine Vision Beograd). Izvoz 20% u 21 zemlju (Japan, Kina, Rusija, SAD). Prvi predsjednik Šumadijske udruge vinara (2013., danas 35 članova). Godišnje 12-13.000 posjetitelja – uskoro Wine Resort s 24 sobe, wine barom i bazenima.

Degustacija u Zagrebu: Trijumf Noir, Terroir i Prokupac
Kako bi se vinarija predstavila u potpunosti novinari i vinski znalci kušali su 9 vina s sommelierom Darkom Lugarićem: Trijumf Noir 2022. (klasična metoda, jabuka-breskva, 20 mjeseci na kvascima, 16€), Trijumf Terroir 2023. (85% chardonnay + sauvignon/rizling, 6 mjeseci Radoux barika, ananas-maslac), Prokupac 2021. (višnja-cimet, mekani tanini).

foto: Marko Čolić

Objava U Zagrebu predstavljena vinarija Aleksandrović pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Kako je nastalo vinogorje u Kninu?
Nikola Damjanić, koji živi i radi u Sloveniji, 2010. godine sa skupinom prijatelja pokreće PZ “Vrbničko selo”. Kroz godine su preoravali krško tlo na lokaciji Pirovišta, između Vrbnika i Ramljana, i posadili šest hektara vinograda. Posebnost je u pronalasku podzemnog izvora na dubini od 200 metara, koji omogućava navodnjavanje vino vrta usprkos sušnim i vrućim ljetima. Uz pomoć slovenskih vinara s Goriških brda, birane su crne i bijele sorte te dalmatinski debit, uz dodatke francuskih vina Bordeaux i Rhone regije.

Vinske sorte i filozofija proizvodnje
Vinograd broji oko 5000 trsova merlota, 3000 cabernet sauvignona i babića, po 750 cabernet franca i carmenerea te plavac mali pretvoren u vranac. Bijele sorte uključuju chardonnay, pošip, maraštinu i viognier. Vinarija se fokusira na proizvodnju Cuvée vina i pjenušaca, a ne monosortnih, s naglaskom na kvalitetu i spojeve koji odražavaju terroir i mediteransku tradiciju.

Kako pjenušac i Cuvée osvajaju hrvatsku vinsku scenu
U toj inspirativnoj radionici „Vrijeme je ZA…“ održanoj u Zagrebu, jedan od najuglednijih hrvatskih enologa Franjo Francem podijelio je svoje dojmove o vinima vinarije Burnum. Pohvalio je kvalitete bijelih vina iz kupaže u kojoj dominira rhonski viognier, ističući prepoznatljiv karakter i kvalitetu obje berbe. Posebno ga je oduševio pjenušac od babića iz berbe 2021., kojem je dao epitet toplog, svježeg, elegantnog i pitkog vina.

7 etiketa Burnum vina koje oduševljavaju
Zagrebačku vinsku radionicu otvorio je pjenušac od babića iz berbe 2021. s 11% alkohola, vino koje je odležalo na kvascima dvije godine, a odlikuju ga izbalansiranost, svježa nota na nosu i voćni okusi laganog tijela s dobrom kiselinom. Ovaj pjenušac smatra se vrlo uspješnim i iznenađujuće dobrim, a uz to nudi izvrsnu vrijednost za novac.

U nastavku su predstavljena bijela cuvee vina Burnum iz 2022. i 2021., oba s 13.5% alkohola, sa sastavom chardonnaya, pošipa, viogniera i maraštine. Ova vina krasi zlatno žuta boja sa zelenim refleksijama, bistroća, raskošni mirisi mediteranskog voća poput marelice i manga te prepoznatljivi rhonski karakter. Preporuka za gastronomiju su jela poput hobotnice na salatu ili grdobine u vinskom umaku.

Među crnim Cuvéeima iz 2021., 2020. i 2018. s postotkom alkohola od 13.5 do 14%, ističu se žive boje, šumsko voće, tercijarne note kakaa, kože i kave, te elegantna taninska struktura uz dobru kiselinu i potencijal za starenje. Vino 2018. posebno se izdvaja po intenzivnom mirisu brusnica i crnog ribizla te dugom okusu.

Posebno je zanimljivo predikatno desertno vino Burnum iz 2021. sa 16% alkohola koje zaokružuje vinsku priču ove vinarije visokokvalitetnim vinskim izrazom.

Vinogradarski projekt Burnum pokazuje rastuću kvalitetu bez masovne proizvodnje, a Franjo Francem zaključuje da su vina moderna, karakterna i puna voćnosti s jasnim terroir utjecajem. Ovo su vina, kako je dodao na kraju, ona koja svakako trebate isprobati ako želite osjetiti vrhunski hrvatski terroir. Mi ćemo ga poslušati, a vi?!

Objava Burnum – povijesna inspiracija za moderno vinogorje pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Bogatstvo vinograda i lokalnog terroira: Obiteljska tradicija i inovacija
Vinarija je započela sadnju 2010. u Petrovom polju, na južnim padinama Promine, na otprilike 300 metara nadmorske visine. Na 3,5 hektara podignuti su merlot (najzastupljeniji u zoni), cabernet sauvignon, pošip, maraština i grk. Godišnje proizvedu oko 15.000 litara, a vina buteljiraju pod čak devet etiketa. Obiteljsko ime Vizzulin nosi povijesnu težinu, vraća se do djeda Josipa Reljića, doseljenika iz Kaštela početkom 20. stoljeća, što vinariji daje autentičnu, gotovo filmsku notu.

Smiljan Reljić, čovjek koji ne prepušta ništa slučaju, ističe kako je put boutique proizvodnje jasan izbor: “Kvaliteta nam je uvijek iznad kvantitete. Ne žurimo na tržište, vino treba mir, tišinu i vrijeme”. Upravo ta filozofija odražava se i u svih devet etiketa pod kojima se vina proizvode, a koja uživaju reputaciju među vinskom publikom i na festivalima.

Kušanje vina: autentični karakter, sortna čistoća i emotivne priče u čaši
Na promociji su se istaknula vina koja pričaju emotivne i obiteljske priče.

• Maruška Maraština 2024 – Vino posvećeno Smiljanovoj majci, slamnato žute boje s herbalnim notama i decentnom svježinom. Osvježenje za ljetne dane, preporučeno uz buzaru od školjki ili kapesante. Maraština je danas tražena sorta i simbol povratka autohtonim vrijednostima.

• Pošip 2022 – Sortno prepoznatljiv, bogatih aroma koštičavog voća i sušenog cvijeća, ugodnog balansa kiselina i alkohola. Potvrda tvrdnje da pravi pošip nije samo korčulanski ponos: “Jedini koji ima pravi pošip izvan Korčule”, pohvalio je korčulanski vinar Krajančić.

• Tašel Cuvée 2019 – Prvi cuvée vinarije (65% merlot, 35% cabernet sauvignon), zaigran naziv, ozbiljna kupaža. Mirisi voća, začina i čokolade; vino s ozbiljnim potencijalom i preporukom uz teletinu ispod peke ili plavu ribu.

• Kalandrun Merlot Barrique 2016 – Ime je dobio po ptici iz kraja, a osvojio broncu na Decanteru 2022. Elegantno, moćno, s mirisima kože, tamnog voća, vanilije i karamele; etiketa prikazuje glasanje ptice kroz linije.

• Dr. Cabernet Sauvignon Barrique 2016 – Zlato na Decanteru 2024., uvršten među 15 najvažnijih CS-a svijeta. Vino snažnog tijela, zaokruženih tanina, složenih mirisa bobičastog voća, mente i začina. Pravi dragulj vinarije Vizzulin i pravi primjer mlađih hrvatskih crnih vina koja mogu konkurirati svjetskoj sceni.

Više od vina: inovacija u vinogradu i majstorstvo u podrumu
Poseban naglasak stavljen je na primjenu inovacija u vinogradu- antiperspiranti za ljetne vrućine, kombiniranje američkog i francuskog hrasta radi bogatijih tanina. Kontrola temperature tijekom maceracije, pažnja na pH vrijednosti, puno ručnog rada u vinogradu i podrumu – Vizzulin je spoj modernih tehnika i poštovanja tradicije.

Enolog dr. Željko Andabaka pojašnjava: “Naše loze su još mlade, pravi potencijal tek dolazi. Antiperspiranti smanjuju temperaturu na listovima i omogućuju zdrav rast u ekstremnim uvjetima, a američki hrast daje elegantne baršunaste tanine. Vino kod nas nikad ne žurimo – kvaliteta je prioritet”.

Gdje kušati i zašto pamtiti ime Vizzulin?
Vinarija tijekom ljeta organizira vođene degustacije i vinski turizam je sve značajniji dio poslovanja – tu važnu ulogu ima i Smiljanova supruga Višnja, magistrica psihologije, koja vodi posjete i wine pairing radionice. Vina su najtraženija u Šibensko-kninskoj županiji i Zagrebu, uz izvoz u Njemačku i SAD.

Radionica u Češkom domu nije bila samo promocija vina – bila je to priča o ljubavi, predanosti i vjeri u vlastiti terroir, a zaključak na divnu radionicu najbolje je sažeo ugledni enolog Franjo Francem: “Vidi se da Reljić radi vino za vječnost, a ne za trend”.

foto: Marko Čolić

Objava Vinski dragulj iz srca Dalmacije: Vizzulin – Boutique vinarija koja je osvojila Zagreb i vinske znalce! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Nadin je poznata vinska mikrolokacija u zadarskom zaleđu. Široj javnosti je postala poznata nakon nagrada Šimi Škaulju na Decanteru prije više od desetljeća i velikom uspjehu Željka Vrsaljka 2012. na smotri u Bratislavi. Međutim lijepa i uspješna nadinska priča s vinima počinje odmah po povratku u njihove domove 1995/96. kada su počeli dobivati u kratkotrajne zakupe oko 2.5 hektara zemljišta u Nadinskom polju koje je do rata koristio PK Zadar. Najvećim dijelom su izvadili postojeće panjeve grenaša,karinjana i drugih sorti i introducirali najviše crne svjetske sorte merlot, CS i syrah i domaće bijele. Upornim,plodonosnim radom uvjerili su Županiju da dobiju dugotrajnije ugovore (10 godina), a tijekom 2013./4. napokon su uspjeli otkupiti zemljište i postati “svoji na svome”. Ovo je i jedan od rjeđih slučajeva gdje treba pohvaliti političku odluku u Hrvatskoj. O samome predstavljanju malo kasnije a u nastavku ukratko o već spomenutim vinarima.

Denis Ožaković i njegova obitelj su kao i gotovo svi Nadinjani su proizvodili grožđe i prodavali otvorena vina desetljećima unatrag. Obitelj je otvorila OPG 2004. a od 2011. je voditelj Denis. S buteljiranjem su počeli nedavno 2021., uspješno. Upravo je merlot iz 2020. odnio više nagrada na vinskim izložbama u Nadinu, početkom prosinca kada su aktualna mlada vina, Stankovcima i Sabatini. Tako su na Sabatini 2022. u Vodicama dobili zlato za rose i tri srebra (merlot, pošip i maraština). Na Sabatinama su se s otvorenim vinima natjecali od 2017. i stalno bili nagrađivani. Ožakovići imaju oko 11000 trsova (starijeg zasada merlota 4200, po 1050 loza pošipa i CS-a, te po 950 maraštine i syraha i nešto manje plavine. Kada spomenuti trsovi, zasađeni 2021. dođu u puni rod za dvije godine prosječna godišnja proizvodnja doseći će 10 000 litara. Denis nam otkriva da zasađivanje neće s time i završiti, imaju još planova. Sada je plasman, osim na kućnom pragu, u nekoliko restorana na obali i Wine gardenu u Zadru.

Nimčevići braća, Elvis i Marko, također nastavljaju obiteljsku tradiciju. Otac Miljenko je svojedobno zasadio 10 000 loza grenaša i imao tržište za to grožđe. Međutim situacija se promijenila te su zajedničkim snagama uz 5400 ostavljenih panjeva grenaša zasadili 2000 pošipa, 1600 maraštine koji su ove godine došli na 70% uroda (manje od očekivanog s obzirom na tešku godinu), te 2100 loza i shiraza. Tu je i vrlo značajnih 1500 trsova svrdlovine (stara dalmatinska sorta) koja se polako uzdiže i sada je uz Anića i Žužu imaju i Nimčevići. Odličan potez i vjerujem da će bar još desetak vinara u Nadinu shvatiti veliki potencijal autohtone sorte. I Nimčevići su dobili veliki broj medalja u Nadinu, Benkovcu i na Sabatinama. Njihov mladi otvoreni merlot je na Sabatini 2019. bio šampion u svojoj kategoriji. Istom vinu je za bod izmakla šampionska nagrada u Ludbregu 2019. Plasman je i kod njih u restoranima zadarske regije , 5 bunara i Wine garden u Zadru.

Elvis i Denis su s još nekolicinom mlađih kolega ove godine organizirali 1. Sajam ruralnih proizvoda u svome mjestu. Treba naglasiti da obojica redovito sudjeluju na edukacijama za vinare koje priređuje Zadarska županija u Zadru, Benkovcu i Nadinu.

Kojim su etiketama ovi vinari oduševili brojnu publiku?
Zadatak kojeg su dobili vinari od Vjeke Madunića,organizatora ove divne večeri je bio isti- doći u Zagreb s četiri etikete koje su kušali svi prisutni ocjenjujući da su vina pravi odraz svog terroira. Somelijer Darko Lugarić je kod gotovo svih vina naglašavao njihovu mineralnost, slanost u okusu i slast. Visoki alkoholi također nisu smetali jer su bili odlično uklopljeni s ostalim vrijednostima i tijelom vina (Pošip 2022.). Ožakovićev merlot barrique iz 2021. koji još nije pretočen u boce, bio je 18 mjeseci u drvu. Rubin crvene boje, gusto,u okusu osjeti se zrelo ukuhano voće (kupina, ribizl..). Vino je sadržajno i ima sve komponente za daljnji rast idućih godina.

U dilemi između pošipa i crnog Cuvée-a kod Nimčevića publika je odabrala ovo posljednje. Cuvée barrique (merlot/shiraz) 2018. je granatno crvene boje. Osjete se intenzivni zreli mirisi, okus tamne čokolade , mirisi ukuhanog šumskog voća, drva, kože…I ovdje su visoki alkoholi , kao i kod prethodnog vina, dobro usklađeni. Ova dva vina imaju visoki ekstrakt koji im daje pitkost.

Objava Nadinski vinari u Zagrebu! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Prezentaciju je Darko Lugarić počeo Pjenušcem Komiška bonda (strana) bijela 2021 sa 12%alkohola i 6-7 g/L kiseline. klasična metoda brut s malim ostatkom šećera. Osnovno grožđe je kuč i 15%vugave. Odležao je godinu dana a zatim degoržiran. Pjenušac ima sve karakteristike terroira, pitak je, aromatiku je dala vugava, bademasti miris,osvježavajući a odležavanjem će biti još bolji. Možda bi mu kvasac pojačao strukturu ali je ovakav lepršav,svjež upravo ono što se htjelo postići. Sommelier preporučuje od hrane rakove, škampe,tapase…

Bugava antique 2021 13% alkohola je puno kompleksno vino s izraženim aromama marelice, tropskog voća i badema. Kristalno bistro, sunčano žute boje. Ovdje je vino kombinirano bilo u rostfraju a 30% u drvu u bačvama od 500 litara. Radila se kriomaceracija 3-4 sata na 4 stupnja. I batonaž. Osjeti se kremoznost kvasca i mali utjecaj drva. Grožđe je brano sredinom kolovoza da bi se dobilo pitko a dovoljno snažno južno dalmatinsko vino. Ima potencijal odležavanja 3 do 5 godina. U kuhinji dobro bi se uparilo s teletinom, hobotnicom ispod peke, ribom na gradelama. U Dračevom polju, gdje je nastalo, je kombinacija zemlje s malo pijeska. Francem: “Vugava je interesantno vino, tipične sortnosti nije usporediva ni s jednim drugim. Ako išta na Visu treba čuvati onda je to ovo bijelo karakterno vino s punim potencijalom sorte”.

Plavac mali Ljubišće 2018 13.5% alkohola nastao na pjeskovitom tlu i nadmorskoj visini od oko 100 metara. Izraženog mirisa na makiju u okusu se osjeti ukuhana šljiva, kompot jakih tanina s dugim završecima. Vino je bilo samo mjesec dana u drvu a onda tri godine u boci. Ljubišće je najnagrađivanije vino. Bilo je diskusije o iskakanju tanina-tijelo i arome su elegantni ali treba smiriti tanine. Na kraju opći je zaključak da bi trebalo forsirati ovaj tip plavca i položaj s kojega dolazi. A nije se zaboravilo ni na hranu ovaj puta suhe mesne prerađevine pršut, kulen, kulenova seka a od onih s vilicom bolonjez…

Plavac mali položaj Tihobraće polje 2017 14% alkohola nastao u kraškom polju na nad.visini od 10 do 60 metara. Boja je tamno rubinska s ljubičasto smeđim odsjajem. U okusu osjeti se snažna struktura, visoki šećeri i izraženi ali usklađeni tanini.Još uvijek ima jako lijepu kiselinu a potencijal odležavanja je više od 5 godina. U preradi nakon vrenja vino je bilo u inoxu 3 mjeseca. Nakon toga 60% vina je odležavalo u bačvicama od 225 litara, 25% je bilo u bačvama od 500 litara (kombinacija mađarskog i francuskog hrasta a 15% ostaje u inoksu. Nakon vađenja iz drva ostaje još 8 mjeseci u zajedničkoj kupaži u inoxu. A punjeno u boce odležava još pola godine. Vino se pakira pod etiketom već spomenutog dide Jure. Ovako lijepo snažno vino dobro bi se uklopilo uz poznatu pogaču od slane ribe (višku) i jaka jela poput tune i janjetine na gradelama te jela od divljači (zec), pašticade, pršut i zreli paški sir.

Završno, viški plavci imaju nježnu strukturu i isto takvu aromu sličniji su po tome plavcima sa susjednih otoka Brača i Korčule nego li onima s Pelješca. Otok Vis ima veliki potencijal sortimenta i nema sumnje da će u godinama koje dolaze vinarija raditi još bolja vina a neka od ovdje spomenutih će starenjem doživjeti svoje vrhunce.

Vinarija ima i svoju destileriju u kojoj nastaju rakije travarica i lozovača, likere – kruškovaču, rogačicu i orahovicu. Posebnu pozornost posvećuju svome ginu od rogača 24 Carob Gold Gin (u Rimsko doba je zlatnik solidus težio 24 sjemenke rogača. Ovdje su tvorci pića usporedili i napravili gin od 24 rogača kao što i 24 karata označavaju čisto zlato). Ali tu je i aperitivno piće Limoncello nastalo od kore autohtonog agruma (viškog limuna punog aromatičnog ulja i ugodne gorčine)

Objava Vislander – svjetski raritetna bugava i plavac mali pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Josip Vrbanek je čak 26 godina radio na više pozicija u Institutu za voćarstvo. Bio je i prvi predsjednik Hrvatske voćarske zajednice i 12 godina predsjednik vinogradara i vinara Ozlja. Ta povezanost s voćem (jabuka) usmjerila ga je još 1995. da s obitelji iz vlastitih voćnjaka počne proizvoditi jabučni ocat. Nekoliko godina kasnije stariji sin Luka je primjetio da jedino oni nemaju trsove u vivodinskom kraju. Bio je to povod za kupnju zemlje na odličnom položaju Krasinec i sadnju pola hektara- najviše rajnskog rizlinga oko 50% i podjednako sauvignona i graševine na ostatku. Bilo je to na početku tisućljeća. Do 2003 su kompletirali kupovinom već postojeće vinograde najprije 3 a zatim i još jednog hektara. Prinosi po hektaru su 8 tona što znači najviše 1.5 kg po trsu. Istovremeno s izlaskom na tržište 2003. kupio je od Badela veliku vinariju sagrađenu 1938. u kojoj i danas prosječno godišnje, uz dodatnu kupovinu iz tog kraja, proizvede oko 60000 litara vina. U asortimanu ima čiste sorte graševinu, rizling, sauvignon, sivi pinot, chardonnay, lovrijenac, dišeću raninu i muscat ottonel te dvije kupaže rose (frankovka i portugizac u jednakim omjerima) i crveni Cuvée (frankovka, portugizac i lovrijenac). Odnedavno mu u stručnom dijelu posla pomaže enologinja Ivana Štajcer. Vina plasira najviše u Zagreb i okolicu, na moru u Sukošan , Split i Dubrovnik ovih dana kreće jedna paleta za Nizozemsku a u idućim mjesecima očekuje dovršetak posla oko izvoza u SAD i Kanadu. Vani će se plasirati pod etiketom Saint Lauren (sv.Lovro svetac zaštitnik Vivodine i cijelog područja). Vina su , posebno lovrijenac, dobivala priznanja na lokalnim izložbama i u Sloveniji (Metlika). Osim vina Vrbanek je najveći prirodni proizvođač octa u Hrvatskoj (Jabučni ocat rade prirodno od jabučnog vina, vinski ocat bijeli i crveni od plavca malog s Pelješca te ocat napravljen od meda! Također proizvode i plasiraju pasterizirani sok od jabuke). Na kraju ali ne i posljednje po važnosti u tijeku ove godine bit će spreman za tržište Pjenušac od dišeće ranine započet u prošloj godini klasičnom metodom.

Probali smo čak 9 etiketa, nabrojenih ranije u tekstu, a posebno su nas se dojmili pet vina. I ostala su s ocjenom vrlo dobar a petice smo dali rajnskom rizlingu 2021., sivom pinotu iz 2022., također svježi chardonnay 2022., lovrijenac iz 2019. i Cuvée rouge (crveni ) iz 2018. Krenimo redom: Rajnski rizling 2021. 13% alkohola 6.5 g/L kiseline i 7 grama ostatka šećera. Lijepe svjetlozelene boje, tipičnih sortnih mirisa (breskva), mlad još uvijek bez tercijarnih mirisa petroleja, pravije reprezent ovog terroira. Lijepo se može sljubiti s ribljim (i morska i riječna) jelima. Ovdje je Darko Lugarić po prvi puta hvalio odabir alzaške boce u koju je punjeno vino a etikete su koncizne i dovoljno informativne. Rizling je s već spomenutog Krasinca i ja mu sa svoje strane dajem peticu. MPC 9 eura.

Sivi pinot 2022. sa 13.5% alkohola sa položaja sv.Duh na zapadnoj strani i visini oko 350 metara je svježe, bistro, lijepoga mirisa starenjem postaje i intenzivniji, lijepe slamnato žute boje s također relativno visokim alkoholom koji je dobro uklopljen zahvaljujući i ostatku šećera. Godinu ranije, onaj iz 2021. sa 14.8% alkohola bio je na reprezentativnom ručku u Esplanadi za posjete francuskoga predsjednika Macrona. Te količine su ,naravno, ekspresno nestale zato je prijedlog Suhadolnika da stvori manju arhivu u kojoj će moći pratiti razvoj vina starenjem dobrodošao. Uz zazubice, čuli smo da bi ga se moglo gurmanski iskoristiti uz pečene lignje na grilu, hobotnicu ispod peke ali i jednostavan naravni odrezak. MPC 9 eura.

Chardonnay 2022. !3% alkohola sa osvježavajućom notom, mirisa na koštunjičavo voće, maslačak, pitak s bademastim završetkom dobro bi odgovarao uz različito obrađenu piletinu, lungić i teletinu ali i smuđ na orly način i šarana. Ovo je tehnički fino dorađeno vino s konstatacijom dovoljno snažan a lijepo pitak. Prodane su sve količine još prošle jeseni. Chardonnay je najrasprostranjenija i najprodavanija svjetska bijela sorta. Zanimljivo je da je chardonnay nastao križanjem pinota i Gouais blanca (kod nas poznat pod imenom belina velika, praktički ga više nema u vinogradima…)Sorta izuzetno potentna za pjenušce.

Lovrijenac 2019. 13% alkohola je nastao križanjem pinota crnog i guais (gue) blanca ili bijele beline velike. Nije do kraja razjašnjen ni DNK ni porijeklo. Kako je većina sorti nastala u Francuskoj smatra se da je i ova porijeklom iz Alzasa. Vino je na području nekadašnje Austrougarske poznato pod više lokalnih naziva: Sant Lorentz, Vabžinec, Šent lovrenka a na području Vivodine su se sretno pronašli svetac zaštitnik sv.Lovro i sorta Lovrijenac. Puno vino s odličnom kiselinom. Važno je reći da ga trenutno u Hrvatskoj za tržišne količine ima samo Josip Vrbanek. Grožđe se bere odmah iz ranih bijelih sorti sredinom rujna. Ovo vino je bilo oko 4 mjeseca u bariku a onda još osam mjeseci u velikoj 3000 l. bačvi. Naš znani enolog i sommelier Franjo Francem povodom ovog vina je rekao.” Vino zaslužuje pažnju jer je odmak od uobičajeno razmišljanja o crnom vinu koja najčešće govore o snažnim, nabildanim , alkoholnim karakteristikama. Lovrijenac je sve suprotno od toga: lagano, osvježavajuće, okus višnje i trešnje. U njemu ništa ne bode i ne iskače. Tanini su svilenkasti, zreli, slatki, zaokruženi što je njegova prednost a ne nedostatak. Sve nabrojeno daje mu eleganciju, mekoću, svježinu i zato bi bilo poželjno da ih je što više u bregovitim sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske.

Cuvée rouge 2018. ima samo 12.5% alkohola,vrlo pitak sastavljen od frankovke, portugisca i lovrijenca. Mogli bismo kazati tipični vivodinski Cuvée. Lugarić predlaže uz ovo laganije crno vino roštilj, skuše i sitniju jadransku ribu srdelice i inćune. Nemam ništa protiv , probat ću prvom prilikom.

Vinarija Vrbanek je pronašla, štono bi se reklo, tržišnu nišu najviše u Zagrebu i na dalmatinskoj obali. Sada kreću dalju u svijet u kojemu se danas vrti proizvodnja od oko 260 milijuna hektolitara vina! Treba tu moći pronaći mjesto…

Objava Vinarija J. Vrbanek – sačuvani lovrijenac i drugo pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Sredinom dvadesetih, ovoga stoljeća, odlučio je nekadašnji amaterizam zamijeniti profesionalnim poslom vinogradara i vinara. Prvi veliki zasadi su napravljeni tijekom 2018. i 19. godine (oko 18000 trsova) a ovoga proljeća zasađeno je još 15500 loza na plantaži u Ljubuškom blatu gdje su svoj prostor u zakupu pronašli i drugi ljubuški vinari. Kada za 2-3 godine trsovi počnu davati prve manje urode vinarija Majić će dobivati grožđe s 14000 panja žilavke (5000 starijih loza i 9000 novo posađenih). Imat će oni tada u rodu i 5000 trnjka, 5000 chardonnaya i 5000 pošipa. Vinarija još ima 3500 trsova blatine, 2500 Cabernet sauvignona, 1200 bene i 3500 starih (miješanih) loza kraj obiteljske kuće u Vitini. Vinarija je praktički na svojim počecima što se tiče tržišta. Da bi mogli vrhunski prerađivati i puniti vino u butelje sagrađena je moderna vinarija u Cernu gdje misle na krovu kušaonice sagraditi više apartmana i kušaonicu kako bi mogli privući i ugostiti ljubitelje vina sa svim aspektima vinskog turizma. Poznavajući vinara siguran sam da će to biti tijekom 2024. vjerojatno već u proljeće.

Na promociji smo kušali deset vina: Žilavku 2022., Žilavku 2021., Pošip iz 2021., Chardonnay 2021., Cuvée Two White sisters (50% chardonnay, 30% pošip i 20% žilavka iz akacije) zatim Rose Kate 2022. (85% trnjak i 15% merlot), Blatina 2019 (90% blatina i 10% CS), Cabernet sauvignon 2019., Trnjak 2022. i Cuvée Red Two sisters (50% CS 30% trnjak i 20% merlot). Bilo je dosta zahtjevno probati čak 10 vina, nama je to uspjelo za nešto više od sat i pol vremena a ja ću ovdje nabrojiti karakteristike od njih pet…

Žilavka 2021 13% alkohola sa 6.8 g/L kiseline je pravi reprezentant ovoga terroira koji tijekom ljetnih mjeseci u doba zriobe ima izuzetno tople dane i blage temperaturne razlike tijekom noći.To uzrokuje relativno brzo sazrijevanje i branje grožđa često već u prvome dijelu kolovoza. U mirisu osjećaju se herbalnost s citrusnim notama , boja je čista zlatno žuta, izrazite mineralnosti, vino je zaokruženo , slasno s potencijalom trajnosti na visokoj razini još koju godinu. MPC je 14 eura s PDV-om.

Pošip 2021 13% alkohola i 8.0 g/L kiseline je izuzetno užitno vino puno slasti s karakteristikama Hercegovačkog kraja u kojemu je nastalo, pozitivno se razlikujući od onih autohtonih priobalnih i otočnih (Čara Smokvica). Vino ima zlatno žutu boju, intenzivnog mirisa, gusto je, slasno, ekstraktno. Ima potencijal višegodišnje trajnosti a Darko Lugarić ga preporučuje uz; rižota s kozicama i šparogama, bijelu ribu uz blitvu, zapečeni patlidžan sa sirom…Vinar je krenuo s ovom sortom poučen iskustvom vinarije Nuić koja je prva introducirala sortu u hercegovačko područje. Nakon što smo ga probali zaključujem da je to bio odličan potez i da će ta sorta vrlo skoro biti prihvaćena i od ostalih vinara ovoga kraja. Tu je važna i mikrolokacija jer nema visinskoga bedema od mora tako da je mediteranski utjecaj u pozitivnom smislu u ljubuškom kraju značajan i dobrodošao.

Blatina 2019 (blatina plus 10% CS-a) 12.8% alkohola i 5.8 g/L kiseline je još jedna vodeća sorta ovoga kraja, naravno uz žilavku. Karakteristične je rubin crvene boje s finim voćnim mirisima crnog bobičastog voća, drvo se gotovo ne osjeti. Vino je bilo u 1500 litarskim bačvama u starom podrumu u Vitini. Majić u šali kaže: “Kod nas u Hercegovini ‘ko nema žilavku i blatinu ne može dobiti ni kućni broj”. I nije daleko od istine. Blatina je godinama neprikosnoveno bila prvo crno vino ovoga kraja ali sve veći zasadi trnjka koji iz godine u godinu rastu geometrijskom progresijom pokazuju da bi za jedno desetljeće površine ove dvije sorte mogle biti podjednake. I u ljubuškom polju ove godine svi vinari koji su dobili koncesiju sade trnjak.Konstatirano je da je vino u dobroj formi i da može biti na vrhuncu još najmanje 2-3 godine. Što se tiče kuhinje preporučuje se uz biftek, ramstek, sporo pečenu koljenicu, juneći spare ribs, također uz polutvrde kravlje i kozje sireve.

Cabernet sauvignon 2019 14% alkohola i 6.8 g/L kiseline je još jedna sorta koju je vinar preferirao i odlučio zasaditi u svojim novim vinogradima smatrajući da mu hercegovačko podneblje odgovara. Tipični mirisi i okusi bobičastog voća (ribizl, kupina, borovnica..). Tlo je crvena i crna zemlja a sađen je prema zapadnom dijelu. Majić ima dobra iskustva s ovom sortom, vino je njegovano u francuskom hrastu. Zaključak je , mada je već četiri godine staro, da ima svježinu i dobar potencijal odležavanja. Trenutno je to relativno mali broj trsova i sigurno je da će vinar zasaditi još. Moguće baš na Cernu uz novu vinariju…

Cuve Red Two sisters 2019 (50% CS, 30% trnjak i 20% merlot) 14.5% alkohola i 5.5 g/L kiseline je razgalio nazočne svojim okusom i mirisom. Lugarić je ovdje pronašao već spominjano bobičasto voće ali i mirodije klinčić, cimet…Ovo je po općem zaključku jako , kompleksno vino koje ima još godina za odležavanje i postizanje vrhunskih dometa (sigurno i za međunarodna priznanja). Jasno, ovako moćno vino ide uz stejkove pa i tunu na žaru, biftek… jake sireve s plijesni.

Na završetku treba spomenuti da se vinar savjetuje s agronomima i enolozima s Agromediteranskog zavoda u Mostaru a vrlo često s Darkom i Branom Šimićem također stručnim dvojcem, otac i sin, iz njegove okolice. Mada je Majić na početku svog vinarskoga puta već se sada pokazuje da vina iz te vinarije “imaju materijala”…

Objava Majić – mlada Ljubuška vinarija pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Na kušanju smo probali osam vina: Žlahtina Sv.Lucija 2022., Žlahtina Sv.Lucija 2020., Žlahtina Festivum 2018., Žlahtina amfora 2019., Sansigot 2020., Kurykta Riserva 2019. (Cuvée sansigota i debejana), Plavac mali 2018. te Prošek desertno vino iz 2017. Ovdje ću, prvenstveno zbog prostora spomenuti četiri etikete.

Žlahtina 2022 sa 13.5% alkohola i 5g/L kiseline je još mlado vino s vrlo prepoznatljivim karakteristikama sorte. Bistra, svježa s finim voćnim aromama i ugodnim gorkim okusom na kraju nastala u toploj godini, kiša je pala tek u kolovozu pred berbu. Sa 13.5 % je snažno puno vino ali se relativno visoki alkohol ne osjeti. Ovdje je spomenuto da bi se vina u Dragi mogla uzgajati na ekološki način s obzirom na to da tlo nije bilo kontaminirano pesticidima i drugom kemikalijom. Katunar je potvrdio da se oni već sada tako odnose prema vinogradima i zapravo preostaje da se službeno prijave u kontrolu postojećih službi. Više puta je naglašeno da u proizvodnji i konačnom pakiranju upotrebljavaju minimalne količine sumpora.

Žlahtina Festivum 2018 14% alkohola i 5.0 kiseline nastala je trotjednom maceracijom u otvorenoj posudi. Ovo vino je po riječima vinara svojevrsni povratak u prošlost onako kako se radilo stoljećima unatrag. Stavljane su bobice bez peteljke, prati se CO2, i kada se kožica spusti na dno maceriranje prestaje. Nakon toga išlo je u drvenu bačvu bez sumpora.Ovo vino ima visoki alkohol, isto tako i ekstrakt, jantarne je boje, miris ugodan začinske note a osjete se i korice arancina. U ustima se osjeti usklađena taničnost i gorkost u after taste-u. Proizvedu ga oko 2000 butelja a MPC je 20 eura.

Sansigot 2020 13.5% alkohola i 4.9 g/L kiselina je najpoznatiji crni sortiment Krka porijeklom s pijesaka Suska. Introduciran je prije nepuna dva desetljeća na Krk. Vino je bistro, voćno-crno bobičasto i šumsko voće, rubin crvene boje. Tanini su i ovdje dobro usklađeni a lagano je gorko u after taste-u. Ne osjeti se drvo mada je bilo godinu dana u bačvi. Katunar: “bobice ove sorte su male ,crne daju intenzivne boje, pred branje listovi dobiju jaku crvenu boju.” Grožđe je brano krajem kolovoza a vino je rađeno za kraće odležavanje jer ga je malo i traženo je na tržištu. MPC je 13 eura

Plavac mali 14% alkohola, kiselina 4.5g/L posađen je 2009. i možemo reći da promjena klime sve toplije godine idu na ruku ovoj najsjevernije zasađenoj sorti. Vino je skroz bistro, elegantno, svježe u okusu osjeti se ukuhana džemasta šljiva. Vino je u slavonskom hrastu bilo, bez velikog utjecaja drva, godinu dana. Alkohol je i kod ovog vina fino integriran. U raspravi da li ovaj plavac ili oni s Pelješca konstatirano je da se podneblja u ljetnim temperaturama podudaraju u dnevnoj ali je po noći na Krku hladnije za 10-15 stupnjeva što ovom vinu daje prednost (elegancija) a ne čini nedostatak. Kraće rečeno dobro je da postoje i sjeverni i južni plavac svaki sa svojim prednostima.

Završno – Toni Katunar, inače od ove godine novi predsjednik udruge Vina Kvarnera – sa srećom…, s obitelji radi vrlo pristojna vina čak i pjenušac Porin (charmat metodom) te su na dobrom putu da zauzmu vodeće mjesto na Krku pa i cijelom Kvarneru

Objava Katunar – najsjeverniji plavac i odlične žlahtine pojavila se prvi puta na Modni Almanah.