Vinski turizam u svijetu samo je u razdoblju između 2023. i 2024. godine porastao s 46 na 52 mlrd dolara, a do 2030. g. očekuje se daljnji rast od 13%. Polovicu tog važnog prihoda ostvaruje Europa – logično – s obzirom na to da su u njoj smještene tri najveće vinske velesile svijeta. Usprkos činjenici da je Hrvatska smještena u turistički najpoželjnijem dijelu Europe, kod nas se, na nacionalnoj razini, vinski turizam još uvijek događa slučajno. Srećom, pojedine destinacije odlučile su uzeti stvari u svoje ruke i kreirati ponudu i identitet po mjeri modernog potrošača, priklanjajući se trendu regenerativnog turizma.

Jedna od takvih regija upravo je Hrvatsko Zagorje, odnosno Krapinsko-zagorska županija koja je prepoznala napore vinara i kontinuirana ulaganja u kvalitetu vina te odlučila na toj osovini graditi snažnu turističku ponudu. No, za prepoznatljivost u svijetu vina potrebna je – autentičnost, odnosno snažan brend koji gostu omogućuje iskustvo koje ne može doživjeti nigdje drugdje. Šampanja ga, primjerice, gradi na pjenušcima, Toskana na supertoskancima, Piedmont na barolu i barbarescu, Veneto na proseccu, Rioja na tempranillu. Građenje imidža vinske destinacije na „svačijim i ničijim“ sauvignonima i rizlinzima – što je donedavno bio slučaj u Zagorju – ovu je regiju, usprkos kvaliteti, stavljalo na marginu hrvatske vinske scene.

Upravo je zato proces revitalizacije autohtonih zagorskih sorti iznimno važan korak u formiranju identiteta Hrvatskog Zagorja kao premium vinske destinacije. Vinarija Vitus prepoznala je ovaj izniman potencijal, te se kroz strateška ulaganja, u suradnji sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu te uz podršku županije, upustila u ovaj riskantan i dugotrajan proces. No, na zadovoljstvo svih, prvi rezultati već su opipljivi – od zaborava je spašeno čak 20 sorti, od kojih su neke doslovno pronađene na jedinom preostalom trsu. Neke od njih već su uspješno vinificirane i spremno čekaju ljubitelje vina da ih otkriju.

Najvažnija među njima je starohrvatska belina, koju u šali često nazivaju zagorskim Casanovom, s obzirom na to da je roditelj više od 80 značajnih svjetskih sorti. Jedno od Casanovine „djece“ je i chardonnay, najrasprostranjenija bijela sorta na planeti, a do ove spoznaje došli su upravo francuzi, istražujući njegovo porijeklo. Uz starohrvatsku, spašen je još čitav niz belina – svetokriška, začretska, desinička, hižakovečka, mala, pikasta, smudna i šemnička kao i sorte dišeča ranina, volovina crvena i modra kosovina.

U suradnji s Agronomskim fakultetom početkom ove godine izdvojena su dva bezvirusna klona starohrvatske beline, a svim vinarima koji u naredne tri godine odluče posaditi starohrvatsku belinu, sadni materijal je dostupan uz 100%-tno sufinanciranje od strane županije. Prve nasade beline posadile su već vinarije Kopjar i Bolfan, a vjerujemo kako će i drugi vinari slijediti njihov primjer.

„Brojne autohtone sorte Hrvatskog zagorja bile su nepravedno zapostavljene, a danas od njih možemo dobiti vina koja su upravo ono što tržište najviše traži. Starohrvatska belina zbog dobrih kiselina daje izvrsne rezultate u pjenušcima, čiji se udio u ukupnoj proizvodnji vina u svijetu kontinuirano povećava.“ – istaknuo je prof. dr. sc. Edi Maletić, voditelj projekta revitalizacije.

Na prezentaciji za medije i vinske profesionalce, održanoj u zagrebačkom diWine studiu, prisutni su imali priliku kušati četiri vina vinarije Vitus – pjenušac Albuelis – kupažu starohrvatske beline i dišeče ranine, starohrvatsku belinu u svom mirnom izričaju, sofisticirani rose načinjen od sorte volovina crvena, te pitko, voćno crno vino od sorte modra kosovina.

„Riječ je o mladim nasadima i još uvijek istražujemo potencijale ovih sorti. Izuzetno smo zadovoljni pjenušcem, koji je na ovogodišnjem Decanteru osvojio srebro s 90 bodova – to je prvo međunarodno priznanje za autohtone sorte Zagorja. Neke sorte su doslovno samo identificirane i pohranjene u banku gena, jer se smatra da za sad nemaju veliki potencijal za komercijalnu sadnju. Pet sorata aktivno vinificiramo i vrlo smo zadovoljni prvim rezultatima, a čini se kako isto mišljenje dijele i naši kupci – nemamo nikakvih problema s prodajom.“ – istaknuo je Mladen Kantoci, glavni enolog vinarije Vitus

„Wine hotel Vitus smješten je u obnovljenoj kuriji iz 1880. godine u mjestašcu Mirkovci, blizu Sv. Križa Začretje. Ovaj zahtjevan projekt za nas ne predstavlja isključivo financijsku investiciju. U njega je uloženo puno ljubavi, entuzijazma i želje da ostavimo nasljeđe budućim generacijama.“ – istaknuo je Darko Bratković, direktor Trgocentra i vinarije Vitus.

„Za regiju u kojoj se proizvode vrhunski pjenušci, predikati i sortna vina, možemo bez sumnje reći da je prava i ozbiljna vinska destinacija. A ono što nas izdvaja upravo su naše autohtone sorte. Smatram da ćemo ovim projektom napraviti ogroman iskorak u turističkoj ponudi – ovakav objekt, ovakvu vinariju, ovakvu priču mi do sada u Zagorju nismo imali. Ova investicija povećala je vrijednost kompletne turističke ponude Krapinsko-zagorske županije, pogotovo u pogledu vinskog turizma.“ – istaknuo je Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije

Jednu od 11 vrhunski uređenih soba u vinskom hotelu Vitus, možete rezervirati već krajem ovog ljeta kada se hotel službeno otvara za javnost. A tom prilikom svakako obiđite prekrasno uređeni vinski podrum i kušajte vrhunska vina napravljena od autohtonih sorti Zagorja. Živjeli!

Tekst: Irena Lučić
Foto: Filip Bahun

Objava Vino, baština i turizam na jednom mjestu: Vitus otvorio vinski hotel pojavila se prvi puta na Modni Almanah.