Kušaonica Josić nije prostor koji želi impresionirati savršenim interijerom ili sterilnim luksuzom, već udoban kutak sa sommelierom koji istinski voli svoj posao i konobarom koji vina predstavlja recitacijama i pjesmama. Povod naše posjete Zmajevcu bilo je otvorenje nove vinarije. Suvremeno zdanje zavidnih kapaciteta predstavlja životno djelo vinara Damira Josića i kruna je njegova rada u vinogradu, podrumu i restoranu kojima je posvećen duže od četvrt stoljeća.

Do uspjeha bez prečica
Damir Josić 2000. godine sa suprugom Vlatkom kupio je prvi vinograd i stari podrum koji datira iz 1935.godine. Krenuli su od nule. Danas vinarija i restoran zapošljavaju 45 ljudi, a ime Damira Josića uvršteno je na popis 100 najuspješnijih vinara Hrvatske. Malo je onih koji barem jednom na svom stolu nisu imali butelju vina s prepoznatljivom ilustracijom crne rode (Ciconia nigra) – strogo zaštićene vrste koja obitava u obližnjem Kopačkom ritu – te zaštitnog znaka megapopularnog crnog cuvéea.

Investicija vrijedna 2,5 milijuna eura, dijelom financirana sredstvima Europske unije, dijelom iz vlastitih sredstava, rezultirala je suvremenom vinarijom s kapacitetima koji odgovaraju ambiciji, ali i realnosti proizvodnje. Podrum je projektiran za godišnju proizvodnju od oko 260.000 boca vina, uz mogućnost rasta do 300.000 boca, no bez želje da se prijeđe granica kontrole.

„Iako potražnja za našim vinima raste, ne zanima nas količina pod svaku cijenu. Zanima nas da svaka boca ima smisla, da znamo odakle dolazi i kome je namijenjena“, pojasnio je Albin Smiljan, rukovoditelj sektora hrane i pića kuće Josić.

Baranjska vina od baranjskog grožđa
Vina Josić nastaju iz ukupno 50 hektara vinograda – 25 hektara u vlastitom vlasništvu te dodatnih 25 hektara kroz kooperantsku suradnju. Takav model omogućuje stabilnost, ali i fleksibilnost, bez kompromisa u kvaliteti sirovine.

Vinogradi su smješteni na baranjskim položajima koji nude optimalan odnos tla, klime i ekspozicije. Sortni sastav jasno odražava kontinentalni karakter regije. Graševina je ovdje temelj vinske priče, ali tu su i chardonnay, pinot sivi, pinot bijeli, sauvignon blanc, traminac, muškat žuti, frankovka, cabernet sauvignon i cabernet franc – sve popularnija sorta koja u Baranji daje iznimno precizne i elegantne rezultate.

„Ukupno se radi s 13 sorti grožđa, od kojih nastaje 16 etiketa ili – kako volim reći – 16 osobnih karti vina. Strogo pazimo na to da sve naše grožđe potječe iz Baranje. Posebno se izdvajaju graševina, kao nositelj identiteta vinarije, Josić Cuvée, koji predstavlja autorski potpis kuće, te cabernet franc, vino koje se sve češće spominje kao jedan od najboljih primjera sorte u kontinentalnoj Hrvatskoj“, pojašnjava Smiljan te nastavlja: „Baranja ima potencijal za ozbiljna crna vina, a cabernet franc ovdje – baš kao i u mađarskom Villányju, gdje je glavna zvijezda – daje strukturu bez težine i eleganciju bez odricanja od sortnog karaktera.“

Ugostiteljstvo kao logični nastavak vinske priče
Kušanje vina kod Josića nije formalno niti ukočeno. Ono se odvija kroz razgovor, usporedbe berbi, pitanja o godinama koje su bile zahtjevne i onima koje su dale više nego što se očekivalo. Vina su čista, precizna i jasno definirana – kreirana tako da udovolje potrošaču, ali i ispoštuju pravila vinske struke.

Restoran Josić otvoren je 2009. godine, a danas predstavlja jednu od ključnih točaka baranjske eno-gastro scene. Godišnja posjećenost kreće se oko 35.000 gostiju. Brojka je to koja nadilazi lokalne okvire i jasno govori o interesu publike. Ljudi ovdje ne dolaze samo jesti – dolaze doživjeti Baranju i uživati u autohtonoj enogastronomiji.

Impresivne brojke potvrda su liderske uloge obiteljskog podruma Josić u turizmu Baranje, koja se nameće kao sve važnija destinacija upravo zahvaljujući gastronomiji i vinu.

Fiš, tambura i večera tijekom koje zaboraviš na vrijeme
Vrhunac našeg posjeta vinariji bilo je natjecanje u kuhanju fiš-paprikaša. Svaka od naše četiri ekipe uspjela je presoliti jelo, zbog čega smo samo još više znali cijeniti sljedove koji su uslijedili nakon toga. Podsjetili smo se kako je lakše kritizirati nego stvarati i shvatili koliko je znanja, truda i predanosti potrebno da bi ovakav restoran nemalog kapaciteta besprijekorno funkcionirao čak i tijekom najveće „špice“ subotom navečer.

Večer se nastavila uz živu svirku tamburaša i sve češće kuckanje čaša koje su se, činilo nam se, punile same od sebe. Na stolu su se nizali tradicionalni baranjski specijaliteti: domaći suhomesnati proizvodi, šaran na rašljama, razne vrste mesa i, za kraj, taškrle s domaćim pekmezom od šljiva.

Pravac Zmajevac
Zaista, malo koja destinacija posjeduje tu čarobnu moć da učini da se u trenu osjećaš kao kod kuće. Kolege i poznanici ovdje vrlo brzo postaju prijatelji, a sretni želuci i osmijesi učine da zaboraviš objavljivati na Instagramu. Jer sreća je ovdje autentična. Čini se da je upravo to najukusniji recept u vinariji i restoranu Josić, pretvoren u uspješan poslovni model – ovdje se ne rade „vina budućnosti“, već vina u kojima se uživa u sadašnjosti.

I zato, krenite prema Zmajevcu već ovog vikenda. Uz malo sreće (i koji komadić kulena), prišmajhlat će vam se uz nogu Žućo ili Joso.

foto: Tonka Hohnjec

Objava Obiteljski podrum Josić: nezaobilazna adresa prilikom posjeta Baranji pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Savoj: vina koja osvajaju bez borbe
Upravo ova uvodna priča inspiracija je za novu liniju vinarije Belje – Savoj. Riječ je, kako kažu iz Belja, o vinima koja osvajaju bez borbe, u što smo se definitivno uvjerili prilikom posjeta vinariji.

Linija Savoj nije tek još jedno ime u portfelju. Riječ je o pažljivo osmišljenoj i marketinški promišljenoj vinskoj cjelini koja se oslanja na povijesni kontekst, ali ga interpretira suvremenim jezikom. Živopisne, ilustrirane etikete te izražen identitet i stilska jasnoća odmah poručuju kako je riječ o vinima stvorenima za uživanje, ali ne i – bez karaktera.

Linija je prvenstveno namijenjena HoReCa kanalu, restoranima i barovima koji traže vina s pričom, ali istovremeno zahtijevaju pitkost, pristupačnost i senzibilitet prema generaciji Z, koja trenutačno predstavlja najveći marketinški izazov vinskom sektoru u cijelom svijetu. Graševina, Blanc, Orange – macerat koji odbija slijediti trendove, Rosé i Rouge čine zaokruženu paletu stilova – od svježih i aromatičnih do ozbiljnijih i strukturno izraženih.

Od pjenušca do predikata
Podrum Belje već desetljećima gradi reputaciju kroz linije koje su obilježile domaću vinsku scenu. Riječ je, naime, o najnagrađivanijoj hrvatskoj vinariji, koja jedva može izbrojiti zlatna odličja osvojena na prestižnim svjetskim natjecanjima. Među „standardno zlatnim“ etiketama posebno se ističe linija Goldberg, perjanica vinarije i sinonim za vrhunske položaje južnih padina Banovog brda. Vina snažnog identiteta i potencijala za odležavanje.

Pjenušci La Belle, vinificirani charmat metodom, donose pak dimenziju elegancije, profinjenosti i svježine, a nije naodmet ni činjenica da predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac. Predikati poput etiketa Jade i Ruby, nastali u godinama kada priroda dopusti plemenite note botritisa, potvrđuju koliko Baranja može biti raskošna i u desertnom izričaju. To su vina koja se ne proizvode svake godine, ali zato godinama ostaju u sjećanju.

Impresivne brojke i nove investicije
Belje danas predstavlja jednu od najvažnijih vinarija u Hrvatskoj i neodvojiv dio identiteta Baranje. Vinogradi su smješteni na položajima koji imaju optimalan odnos tla, klime i izloženosti suncu, što se izravno odražava na stil i kvalitetu vina.

Tvrtka u svom vlasništvu ima 506 hektara rodnih vinograda, čime se svrstava među najveće vinogradarske sustave u Hrvatskoj. Godišnja proizvodnja kreće se oko 3,5 do 4 milijuna litara vina, dok podrum u Kneževim Vinogradima, jedan od najvećih i najstarijih u regiji, raspolaže kapacitetima i tehnologijom koji omogućuju suvremeni enološki pristup i kontinuiranu kontrolu kvalitete.

Ovdje se uzgajaju mahom internacionalne sorte: graševina, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, traminac, muškat žuti, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc. Graševina, jasno, dominira na više od 85 % ukupnih nasada, ali u planu je i povećanje crnog sortimenta kroz nove nasade cabernet franca, sorte koja je proslavila obližnji Villány i koja u baranjskom terroiru daje možda i najbolje rezultate na svijetu, a sve kao hommage najstarijoj butelji iz arhive, koja datira iz 1949. godine.

Poseban naglasak stavlja se na graševinu kao ključnu sortu – ne samo Baranje već i čitave Hrvatske – koja se profilira tako da zadržava svježinu i sortnu prepoznatljivost, dok istodobno pokazuje ozbiljnost, strukturu i potencijal odležavanja.

„U Belju se posljednjih godina snažno radi na preciznijem razumijevanju vinograda i mikro-lokacija. Svaki se položaj promatra zasebno, s ciljem da se iz svake parcele izvuče maksimum, ali bez forsiranja stila. Naglasak je na ravnoteži – između zrelosti grožđa, kiselina i alkohola. Posebna se pažnja posvećuje vremenu berbe, koje se određuje isključivo prema stanju grožđa u vinogradu, a ne prema unaprijed zadanim datumima. Time se postiže veća dosljednost kvalitete, ali i izraženija razlika među berbama“, pojašnjava Marijana Škiljo, glavna enologinja podruma Belje.

U proizvodnji se kombiniraju suvremene enološke tehnologije i tradicionalni pristupi. Cilj nije uniformnost, nego izražavanje karaktera berbe i vinograda. Svaka linija vina ima jasno definiranu ulogu i ciljanu publiku, od svježih, pristupačnih vina do kompleksnijih etiketa namijenjenih gastronomiji i vinskim znalcima. Vina su osmišljena tako da prate slavonsko-baranjsku kuhinju, ali i modernu interpretaciju lokalnih namirnica, što je važno za kreiranje identiteta Baranje kao jedne od najvažnijih destinacija enogastro turizma kontinentalne Hrvatske.

„Naša se podrumarska filozofija temelji na minimalnim intervencijama uz maksimalnu kontrolu procesa. Tehnologija se koristi kao alat, a ne kao cilj sama po sebi. Kod odležavanja posebnu pažnju posvećujemo izboru drva i duljini kontakta s bačvom. Drvne note ne smiju dominirati, već nadopunjavati vino, naglašavajući njegovu strukturu i kompleksnost. U tom smislu svaka etiketa ima vlastiti put i vlastiti tempo dozrijevanja“, pojašnjava Škiljo.

Kroz takav se pristup nastoji afirmirati potencijal regije, koja bez sumnje predstavlja prostor autentičnih okusa, znanja i višestoljetne vinogradarske tradicije. Dugoročni cilj je stvaranje održivog modela koji povezuje kvalitetu, identitet i tržišnu prepoznatljivost.

Inovacije i investicije u grupaciji Podravka Agri
Podravka je 31. siječnja 2025. finalizirala preuzimanje poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe, što je uključilo akviziciju tvrtki Belje, Vupik, PIK Vinkovci, Energija Gradec, Belje Agro-Veta i Felix. Nakon preuzimanja, poljoprivrednim segmentom Podravke upravlja se kroz novoosnovani dio Podravka Agri.

Ulaskom u sustav Podravke vinarija Belje ušla je u novu, strateški bitnu razvojnu fazu koja donosi financijsku stabilnost, krupne investicije i dugoročnu viziju razvoja poljoprivrednog i vinarskog segmenta.

Planovi uključuju dodatna ulaganja u vinograde, modernizaciju proizvodnje, jačanje vinskog turizma te snažnije pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu – s jasnim naglaskom na kvalitetu, održivost i prepoznatljivost regije.

Vinceška: pozdrav vinogradarskoj godini
Svake godine u siječnju Belje oživljava jedan od najstarijih vinogradarskih običaja – Vincešku. Blagoslov vinograda, rezidba prve loze, vino koje se prolijeva po trsovima i kobasice koje se vješaju na čokot nisu samo folklor i puki običaj, nego simboličan čin zahvale prirodi i zaziv dobre berbe.

Slavlje Vinceške vezano je uz blagdan svetog Vinka, 22. siječnja, kada se – kako su to generacijama činili vinari s obronaka Baranjske planine – trsovi svečano blagoslivljaju i simbolično orezuju kako bi nova vinogradarska godina bila rodna i uspješna. Ovaj se običaj slavi od davnina te ima izravan korijen u katoličkoj tradiciji posvećenoj svetom Vinku – zaštitniku vinogradara i vinove loze. Njegove rituale danas prate glazba, pjesma i vinom inspirirane zdravice koje odjekuju cijelom Baranjom, od Belog Manastira do Batine.

U srcu Vinceške krije se važna simbolika: želja da grozdovi budu snažni poput kobasica koje vise s čokota, Ovaj običaj povezuje vinogradare, njihove obitelji i goste s prirodnim ritmovima zemlje, kroz obred zahvalnosti i nade. Duboko ukorijenjena u povijest Baranje – regije čije ime na mađarskom znači majka vina – Vinceška podsjeća da je vino ovdje neodvojivo od čovjekovog života.

Poziv u podrum
Posjet starom, ali pažljivo obnovljenom podrumu u Kneževim Vinogradima nije samo „još jedan obilazak vinarije“. Impresivni nizovi bačvi od slavonskog hrasta i pogled u vinsku arhivu koja broji više od 20.000 butelja, uz stručno vodstvo Đenđi Burjan, voditeljice turizma Belja, impresivno su iskustvo.

Zamjetno je da je Belje sebe prestalo promatrati isključivo kao proizvođača vina te je napokon započelo promišljanje šireg konteksta u kojem se ono konzumira. Fokus je na iskustvu – od vinograda i podruma do stola i gastronomije. Vino se ne promatra kao izolirani poljoprivredni proizvod, već kao dio šireg kulturnog i gastronomskog miljea. To je izuzetno važno za kreiranje identiteta Baranje kao jedne od najvažnijih destinacija enogastro turizma kontinentalne Hrvatske.

diWine/foto: Tonka Hohnjec

Objava Od Vinceške do Goldberga: podrum Belje pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Kako prepoznati pravi kulen, ali i koji nosi titulu najboljeg od najboljeg za ovu godinu otkriveno je u malom baranjskom selu Branjin Vrh poznatom po jedinstvenoj Kući Baranjskog kulena.

Upravo ovdje održan je prvi Festival kulena u sklopu kojega su dodijeljene i nagrade Drugog nacionalnog ocjenjivanja kulena. Vrijedni kulenari predstavili su tako svoje ‘blago’, a ocjenjivačku komisija u sastavu prof.dr.sc. Goran Kušec, prof.dr.sc. Krešimir Mastanjević, Miodrag Komlenić, Matej Perkušić i Vlado Ćorić među brojnim kulenima odabrali su najbolje. Nagrađeno je čak 33 proizvođača (13 zlata i 18 srebra), a glavni laureati ovogodišnjeg ocjenjivanja bili su viceprvak Mato Petričević i njegova firma PP BZ Babogredski Feniks, dok je šampionsku nagradu osvojio Stanko Josipović iz Koritne i njegov obrt Euro-farm.

“Naša udruga posvećena je proizvodnji i promociji kulena više od petnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO. Posebno sam ponosan jer su svi članovi Udruge koji su certificirani za proizvodnju Baranjskog kulena i koriste oznaku ZOZP (OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus), na ovom ocjenjivanju osvojili zlatnu medalju i time pozicionirali Baranju u središte proizvodnje vrhunskog kulena u Hrvatskoj” – istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača kulena – Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje ne krijući oduševljenje izvrsnim rezultatima baranjskih kulenara na 2. nacionalnom ocjenjivanju kulena.

Po čemu je Baranjski kulen toliko poseban? Delicija koja se u Baranji proizvodi još od 19. stoljeća, posebno je pripremljen suhomesnati proizvod za kojeg se recepti prenose s generacije na generaciju. Standardno Baranjski kulen se proizvodi u devet koraka i s pomno odabranim namirnicama – najbolji komadi svinjskog mesa, miješaju se s posebnim kombinacijama začina među kojima dominiraju crvena paprika i papar koji su ujedno i zaslužni za njegovu specifičnu aromu. Od najboljeg komada mesa pa do Baranjskog kulena treba proći nekoliko faza u kojima se i dalje čuva tradicija. Kako to izgleda pokazao je kulenar Dejan Šarošković, član udruge Baranjski kulen s pogonom za preradu mesa i pušnicom koja se nalazi u Kući Baranjskog kulena, objašnjavajući kako izgleda postupak proizvodnje. Od pripreme nadjeva po starom obiteljskom receptu, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa sve do dimljenja i sazrijevanja. Važno je napomenuti kako je svaki Baranjski kulen zapravo ručni rad, a unutrašnjost mu sve češće nalikuje cvijetu. U Baranji ga često režu na polovice kako bi se lakše odvojio od ovitka.

Kako ga sljubiti s vinima? Na ovo pitanje odgovorili su Damir Zrno, enolog i sommelier i Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica na radionici Sljubljivanja kulena i vina, za koju se tražilo mjesto više.

Iako je riječ o prvom Festivalu kulena u organizaciji Turističke zajednice Baranje, interes za ovu manifestaciju pokazali su mnogi. U Branjin Vrh tako su stigli brojni domaći znatiželjnici želeći kušati kulene svojih sugrađana, gastroljupci iz cijele Hrvatske, ali i političari koji vide veliki potencijal u ovom festivalu. Tako su na svečanom otvorenju bila dva zastupnika u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i Karlo Ressler, troje hrvatskih zastupnika Goran Ivanović, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Nataša Tramišak i Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Na okrugom stolu sudjelovao je i Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH, ali i gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob koji je istaknuo namjeru Gradske uprave Belog Manastira da Festival kulena učini tradicionalnim festivalskim događanjem koje će ljubiteljima domaćih suhomesnatih proizvoda dati razlog za dolaskom u Baranju i Beli Manastir.

„Komunikacijska platforma Osječko-baranjske županije je: Na istoku je Hedonizam, što znači sljubljivanje hrane, vina i događaja, čemu upravo kulen može dati značajan doprinos. Poruka kulenarima je jednostavna – udružite se čak i ako se ne morate udruživati i tako razvijajte sve dijelove proizvodnog lanca, budite inovativni u promidžbi i prodaji, a svoj proizvod učinite konkurentnim i prepoznatljivim“, rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije.

Kako je Baranja jedinstvena i drugačija, kad dotaknete njezino srce (kako mnogi opisuju unutrašnjost kulena) sljubljujući ga s finom graševinom i komadom kruha, krenite u istraživanje. Uz ljepote Belog Manastira, grada s velikim potencijalom i brojnim mladim koji ga nastanjuju, zavirite u Zmajevac u kojem vas čekaju vinari poput mladog Ivana Gerštmajera s podrumom i kušaonicom koja priča više stoljetnu priču o obiteljskom nasljeđu i predanom radu u vinogradu, prošećite jedinstvenim Zmajevcem u kojem će vas oduševiti priča o gatorima, podrumima ukopanim u zemlju te ozidani ciglama.

U ovom selu su gatori vinski podrumi, ali i posebno dizajnirane kućice za odmor. U samom centru nalazi se kuća za odmor Ondine (s podrumom ukopanim u zemlju i katom preuređenim u divan apartman), a na ulazu u Zmajevac, Oaza mira koja je spoj nekoliko kućica s gatorima i mjestom na kojem možete prespavati.

Kad ste u Baranji znajte da ćete kušati okuse koji su jedinstveni – neki će vas vratiti u prošlost poput fiš paprikaša Baranjske kuće u Karancu, jedinstvene i po Ulici zaboravljenog vremena na kojoj se pričaju priče o prošlosti koje oživljene žive za budućnost.

Objava Festival Kulena u Branjinom Vrhu otkrio tajnu Baranjskog kulena pojavila se prvi puta na Modni Almanah.