Digitalni novac obuhvaća bilo koju valutu, novac ili novcu sličnu imovinu kojom se primarno upravlja, pohranjuje ili razmjenjuje na digitalnim platformama. Uključite kriptovalute, digitalne valute središnje banke i sustave digitalnog plaćanja (PayPal, Revolut itd.). Uvođenjem digitalnog novca, uz ostalo želi se osigurati i veća učinkovitost na razini cijele EU u borbi protiv pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma.

Sjeverna Europa prednjači po primjerni digitalnog novca. Države poput Švedske, Danske i Finske prednjače u bezgotovinskom poslovanju, a procjena je kako danas u Švedskoj samo oko 1% gospodarstva posluje s gotovinom. Švedska kruna već se dulje vrijeme ne može kupiti nigdje izvan Švedske i gotovo u cijelosti je nestala u papirnatom obliku – naglašava Sanela Dropulić, futurologinja i stručnjakinja za upravljanje novcem, CEO Valoreschool edukacijske platforme kojoj je temeljna misija kontinuirano i sveobuhvatno obrazovanje u području financijske pismenosti, te kvalitetnog upravljanja novcem.

Koliko bi brzo Hrvatska mogla u potpunosti prijeći na bezgotovinsko društvo i koje izazove i prilike to donosi?

Od goveda do zlata
Novac ima dugu i fascinantnu povijest, razvijajući se od jednostavne razmjene do složenih digitalnih valuta koje danas koristimo. Prije novca ljudi su se oslanjali na izravnu razmjenu dobara i usluga. Ovaj je sustav funkcionirao u malim zajednicama, ali je postao neučinkovit kako su društva rasla, što je dovelo do potrebe za fleksibilnijim sredstvom razmjene – podsjetila je Sanela Dropulić, futurologinja i stručnjakinja za upravljanje novcem.

• Najraniji oblik novca uključivao je predmete koji su imali vrijednost.
• Goveda: Korištena kao sredstvo razmjene u ranim agrarnim društvima.
• Žitarice: U drevnoj Mezopotamiji žitarice poput ječma korištene su za trgovinu.
• Plemeniti metali: zlato i srebro bili su vrlo cijenjeni i postali su neke od prvih standardiziranih valuta.
• Mezopotamija i Sumerani (3000. pr. Kr.): Jedna od najranijih civilizacija koja je razvila oblik novca bili su Sumerani u Mezopotamiji, koji su koristili srebro kao valutu, vagano u određenim iznosima za trgovinu robom.
• Prvi pravi novčići iskovani su na području današnje Turske oko 600. pr. Kr. Ti su novčići bili izrađeni od prirodne legure zlata i srebra, i utisnuti simboli koji jamče njihovu vrijednost.

U Švedskoj prvi europski papirnati novac
Kinezi su prvi koristili papirnati novac za vrijeme dinastije Tang (618. – 907. n. e.), a prve europske novčanice izdala je Stockholm Banco u Švedskoj 1661. godine. Do 18. stoljeća mnoge su europske zemlje počele usvajati papirnu valutu, uglavnom potaknutu trgovinom i potrebom za prijenosnim oblicima bogatstva.

Digitalni novac (1990-danas) intenzivno jača s porastom uporabe interneta. Kriptovalute kreću 2009. s izumom Bitcoina od strane anonimne osobe (ili grupe) poznate kao Satoshi Nakamoto. Kriptovalute su decentralizirane digitalne valute koje se oslanjaju na blockchain tehnologiju. Kriptovalute ne kontrolira nijedna vlada i rade na temelju kriptografskih načela.

Hrvatska tranzicija
Ukratko – novac se transformirao iz jednostavne razmjene u digitalne i decentralizirane oblike poput kriptovaluta. Svaka faza u njegovoj evoluciji oblikovana je potrebama društava, tehnološkim napretkom i željom za učinkovitijim i sigurnijim načinima za olakšavanje trgovine.

Stručnjaci predviđaju da će Hrvatskoj trebati između 10 i 15 godina u potpunosti prihvati digitalni novac, usklađujući se s trendovima koji se vide u digitalno naprednijim europskim zemljama. Uvođenjem eura 2023. Hrvatska je u dobroj poziciji za integraciju s planiranim digitalnim eurom Europske središnje banke koja ubrzano radi na ovom zahtjevnom monetarnom poslu.

Siva ekonomija ne voli digitalne valute
Prelazak na digitalna plaćanja neizbježan je. Hrvatska već bilježi porast upotrebe aplikacija za mobilno bankarstvo, beskontaktnog plaćanja i digitalnih novčanika. Međutim, ova će tranzicija potrajati jer zahtijeva i tehnološku infrastrukturu i prihvaćanje društva, u kojemu je gotovila ili popularno zvani keš duboko ukorijenjen, u velikom dijelu i zbog raširene “sive ekonomije” koja ne trpi digitalizaciju – ocjenjuje Sanela Dropulić, CEO Valoreschool edukacijske platforme kojoj je temeljna misija kontinuirano i sveobuhvatno obrazovanje u području financijske pismenosti, te kvalitetnog upravljanja novcem. Ističe i kako osim segmenta hrvatske sive ekonomije u kojoj još uvijek mnogi plivaju, otpor treba očekivati u određenim dijelovima hrvatskog društva i zbog ograničene digitalne pismenosti.

Mnogi stariji građani još uvijek preferiraju gotovinu za svakodnevne transakcije i mogu se osjećati preopterećeni brzim tempom digitalne transformacije. Bit će ključno osigurati uključivanje ovih skupina kroz obrazovanje i podršku. Otpor će se pojaviti u manje urbaniziranim dijelovima Hrvatske gdje nedostaje digitalna infrastruktura, te u kojima se mnogi građani još uvijek uvelike oslanjaju na gotovinu. Male tvrtke i obrti, posebno na lokalnim tržištima i u ruralnim regijama (tržnice na primjer), prvenstveno posluju na osnovi gotovine, pa u tom segment možemo očekivati opiranje promjeni zbog zabrinutosti oko transakcijskih naknada, tehnoloških ulaganja i promjena u načinu na koji posluju – predviđa futurologinja Sanela Dropulić.

Prema društvu bez gotovine
Ova futurologinja ističe da će uspjeh digitalnog novca ovisit će o dostupnosti brzih, sigurnih mreža u cijeloj državi, a što trenutačno nije slučaj u mnogim dijelovima Hrvatske.

Također je nužno, naglašava Dropulić, provesti pismenost građana na veću razinu, osobito je osigurati starijim generacijama, kojima nedostaje znanja za pouzdano korištenje digitalnih financijskih usluga. Morat će se povesti ulaganja u obrazovne programe kako bi se olakšala ova tranzicija na digitalnu valutu koja ne neizbježna.

Jedan od posebnih problema bit će zabrinutost građana za sigurnost vlastitih digitalnih transakcija i privatnost podataka. Rješavanje ovih problema kroz snažne sigurnosne mjere i kampanje podizanja javne svijesti bit će ključno za dobivanje širokog prihvaćanja, uočava futurologinja Dropulić.

Najviše uspjeha u prijelazu na digitalni novac vjerojatno će se vidjeti u velikim urbanim sredinama. Gradovi poput Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke već bilježe široku primjenu digitalnih metoda plaćanja.

Mlađe generacije (do 35 godina starosti) prihvaćaju digitalni novac brže od bilo koje druge demografske skupine. Oni već koriste aplikacije za mobilno bankarstvo, kriptovalute i beskontaktna plaćanja u svakodnevnom životu i pokretat će budućnost bezgotovinskog gospodarstva u Hrvatskoj. Svakako treba naglasiti da će turizam kao jedna od najvećih hrvatskih industrija, igrati ključnu ulogu u ubrzavanju korištenja digitalnog novca. Ino – turisti i gosti očekuju besprijekorna digitalna plaćanja, a hrvatski ugostiteljski i maloprodajni sektori sve više ispunjavaju ta očekivanja, što dovodi do šireg prihvaćanja digitalnog eura u sve većem dijelu Hrvatske – smatra futurologinja Sanela Dropulić.

Ističe da je put do bezgotovinskog društva u Hrvatskoj uvelike u tijeku, ali zahtijevat će koordinirane napore vlade, financijskih institucija i realnog sektora. Digitalni novac donijet će puno prednosti, a posebice održivijem gospodarstvu (smanjena potreba za fizičkim novcem, niži otisak na okoliš).

Budućnost digitalnog novca u Hrvatskoj ne samo da je neizbježna, već predstavlja i mnoštvo prilika za inovacije, učinkovitost i uključivanje. Međutim, potrebno je pažljivo planiranje kako nitko ne bi bio zapostavljen u prijelazu – zaključuje Sanela Dropulić, futurologinja i stručnjakinja za upravljanje novcem, CEO Valoreschool edukacijske platforme kojoj je temeljna misija kontinuirano i sveobuhvatno obrazovanje u području financijske pismenosti, te kvalitetnog upravljanja novcem.

U čast mjeseca listopad – mjeseca štednje, održat će se niz besplatnih edukativnih događanja kako bi građani Zaprešića što bolje upravljali svojim financijama. Tri edukacije bave se gorućim financijskim izazovima kao što su život iznad vlastitih mogućnosti, što kada jedna plaća nije dovoljna, kako do novaca za kvalitetan život, oslanjanje na zajmove i kreditne kartice te strategije za zaštitu od inflacije. Edukacije su
osmišljene kako bi ponudile praktične uvide i smjernice za pomoć pojedincima da poboljšaju svoju financijsku dobrobit.

Ovi edukativni događaji imaju za cilj pružiti praktična rješenja i osnažiti pojedince s znanjem da preuzmu kontrolu nad svojom financijskom budućnošću.

Datumi i teme događaja:
10. listopada 2024. (17:30 – 19:00)
Digitalni novac – naša gotovo svakodnevica
Predavači: Sanela Dropulić i Matija Drakšić
Istražite rastuću ulogu digitalne valute u svakodnevnim transakcijama i što ta promjena
znači za pojedince i tvrtke.

24. listopada 2024. (17:30 – 19:00)
Ulaganje u nekretnine ili zlato – što je isplativije?
Predavačica: Sanela Dropulić
Usporedni pogled na dvije popularne investicijske strategije, nudeći uvid u rizike i koristi
nekretnina i zlata kao financijske imovine.

31. listopada 2024. (17:30 – 19:00)
Što se događa kada nam inflacija “pojede” plaću, ušteđevinu, novac?
Predavač: Matija Drakšić

Detaljna rasprava o inflaciji, njezinom utjecaju na štednju i kako pojedinci mogu zaštititi
svoju kupovnu moć u nesigurnim ekonomskim vremenima.

Predavanja će polaznicima pružiti učinkovite strategije koje će im pomoći da osiguraju
svoju financijsku budućnost u svijetu koji se brzo mijenja.

Sva događanja su besplatna i otvorena za javnost nakon prijave na mail:
info@valores.hr

Ne propustite priliku steći vrijedne uvide i preuzeti kontrolu nad svojom
financijskom budućnošću!

Lokacija: Gradska knjižnica Zaprešić

Objava Kada nestaje “keš” u Hrvatskoj? Digitalni novac naša skora budućnost pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Jer Hrvatska, sa svojom prekrasnom obalom, bogatom poviješću i jedinstvenom kulturnom baštinom, oduvijek je bila država duboko ukorijenjena u ulaganja u nekretnine. Hrvatski građani već desetljećima pokazuju snažnu sklonost kupnji stanova, nekretnina (posebice u priobalju), kuća za odmor i zemljišta različitih namjena.

Ova tradicija, koja datira duboko još iz vremena prije članstva u EU, odigrala je značajnu ulogu u tome kako Hrvati čuvaju svoju imovinu. Posjedovanje nekretnine smatra se stabilnom, opipljivom investicijom koja može izdržati inflaciju i ekonomsku nestabilnost gotovo svih vrsta (ali na žalost ne i ratnih razaranja te potrese, koje smo također iskusili) – pojašnjava Sanela Dropulić, CEO Valoreschool edukacijske platforme kojoj je temeljna misija kontinuirano i sveobuhvatno obrazovanje u području financijske pismenosti, te kvalitetnog upravljanja novcem. Sanela Dropulić ističe kako se posljednjih godina zlato pokazalo kao održiva alternativna investicija, stječući popularnost usporedo s rastućom sviješću Hrvatske o globalnim investicijskim trendovima.

Dodaje da iako su nekretnine tradicionalno bile glavna investicija za većinu Hrvata, porast ulaganja u zlato predstavlja intrigantnu opciju za one koji žele diversificirati svoje portfelje i sačuvati vrijednost svog novca, zbog čega je istražila zašto bi ulaganje u zlato danas moglo biti isplativije od ulaganja u nekretnine.

Zašto građani Hrvatske preferiraju nekretnine: povijesna perspektiva
Građani Hrvatske tradicionalno vjeruju nekretninama kao načinu zaštite i povećanja svog bogatstva. Razlozi za to su i kulturni i ekonomski:

Materijalna imovina: Nekretnine su fizička imovina koja se može koristiti, iznajmiti ili razvijati. Posjedovanje apartmana ili kuće za odmor uz more nudi dvostruku korist—i kao potencijalni izvor prihoda od najma i kao sigurno mjesto za život ili odmor.

Povijesna zaštita od inflacije: Tijekom razdoblja ekonomske neizvjesnosti, kao što je hiperinflacija ranih 1990-ih i financijska nestabilnost prije ulaska u EU, Hrvati su nekretnine smatrali pouzdanom zaštitom od devalvacije valute.
Cijene nekretnina često rastu tijekom vremena, čuvajući vrijednost i čak nudeći povećanje vrijednosti.

Kulturna vezanost za imovinu: Posjedovanje zemlje ili kuće ima duboko kulturno značenje u Hrvatskoj. Imovina se često prenosi generacijama i smatra se ključnim dijelom obiteljskog bogatstva. Visoka stopa vlasništva nad kućama u Hrvatskoj — jedna od najviših u EU — odražava tu kulturnu privrženost.

Povoljan učinak članstva u EU-u: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 2013. potaknulo je inozemni interes za tržište nekretnina, dodatno učvrstivši nekretninu kao sigurno ulaganje. U obalnim regijama poput Dalmacije i Istre došlo je do porasta potražnje međunarodnih kupaca, što je podiglo cijene i učinilo nekretnine isplativom opcijom za prodaju lokalnom stanovništvu.

Sve veći interes za zlato: novi način razmišljanja o ulaganju
Iako su nekretnine i dalje dominantan izbor ulaganja, u posljednjem desetljeću došlo je do promjene na hrvatskom tržištu jer sve više građana počinje istraživati ​​ulaganje u zlato. Na sve veći interes za zlatom utječe nekoliko čimbenika:

Zlato kao globalno skladište vrijednosti: Za razliku od nekretnina, zlato je univerzalno priznato skladište vrijednosti. Stoljećima je bio pouzdan oblik očuvanja bogatstva, osobito u vrijeme financijskih kriza, inflacije i geopolitičke nestabilnosti. Hrvatski investitori, svjesni ovakvog trenda u inozemstvu, zlato su počeli promatrati kao sigurno utočište u nesigurnim gospodarskim razdobljima.

Diverzifikacija: Ulagači koji prepoznaju rizike koncentriranja svog bogatstva u jednu klasu imovine, kao što su nekretnine, sve više gledaju prema plemenitim metalima poput zlata radi diverzifikacije. Zlato nudi zaštitu od valutnih fluktuacija i ekonomskih padova, uravnotežujući portfelje koji su u velikoj mjeri uloženi u nekretnine.

Likvidnost: Jedna od primarnih prednosti ulaganja u zlato u odnosu na nekretnine je likvidnost. Zlatne poluge mogu se brzo i jednostavno prodati na tržištima diljem svijeta, pružajući trenutni pristup gotovini kada je to potrebno. S druge strane, prodaja nekretnina može trajati mjesecima ili čak godinama, posebno na manje likvidnim tržištima ili tijekom recesije.

Zaštita od inflacije: Iako se nekretnine često smatraju dobrom zaštitom od inflacije, zlato je kroz povijest imalo još bolje rezultate tijekom razdoblja visoke inflacije. Vrijednost zlata obično raste kako se smanjuje kupovna moć valute, što ga čini pouzdanom imovinom otpornom na inflaciju.

Pristupačnost: U prošlosti se ulaganje u zlato moglo smatrati elitnom opcijom, dostupnom samo pojedincima visoke neto vrijednosti ili onima sa posebnim znanjem o globalnim financijskim tržištima. No, posljednjih godina zlatne poluge sve su dostupnije hrvatskim ulagačima putem lokalnih trgovaca, specijaliziranih platformi, pa čak i banaka.

Održavanje – posjedovanje zlatnih poluga od investitora traži malo spretnosti vezano uz pohranu koja može biti organizirana već i kod kompanije od koje se kupuje zlato, ali i kroz individualno organizirano skladištenje poput privatnih sefova ili pak pretinaca u bankama. Uspoređujući održavanje nekretnina ovo je doista izrazito povoljna stavka, jer nekretnine s godinama gube na vrijednosti, a povećava im se trošak održavanja. U današnjem, a posebice budućem nedostatku radne i stručne snage za održavanje nekretnina – to će biti sve veći problem.

Usporedba povrata: zlato naspram nekretnina u Hrvatskoj
Usporedimo investicijski potencijal zlata i nekretnina u Hrvatskoj, s obzirom na različite čimbenike koji utječu na profitabilnost.

Tržišna volatilnost i rizik: Cijene nekretnina u Hrvatskoj, posebno u obalnim područjima, pokazale su značajnu volatilnost. Dok su cijene općenito rasle tijekom godina, bilo je razdoblja stagnacije, osobito tijekom globalnih financijskih kriza. Nasuprot tome, zlato ima dobre rezultate u vremenima ekonomske nesigurnosti, pružajući stabilnost kada druga tržišta posrnu.

Likvidnost: Jedna od glavnih prednosti ulaganja u zlato u odnosu na nekretnine je likvidnost. Zlatne poluge mogu se brzo i jednostavno prodati na tržištima diljem svijeta, omogućujući trenutni pristup gotovini kada je to potrebno. S druge strane, prodaja nekretnina može trajati mjesecima ili čak godinama, posebno na manje likvidnim tržištima ili tijekom recesije.

Zaštita od inflacije: Iako se nekretnine često smatraju dobrom zaštitom od inflacije, zlato je kroz povijest imalo još bolje rezultate tijekom razdoblja visoke inflacije. Zlato ima tendenciju porasta vrijednosti kada kupovna moć valute opada, što ga čini pouzdanom imovinom otpornom na inflaciju.

Priuštivost: U prošlosti se ulaganje u zlato moglo smatrati elitnom opcijom, dostupnom samo osobama koje imaju bogatstvo ili onima s posebnim znanjem o globalnim financijskim tržištima. No, zlato je posljednjih godina postalo sve dostupnije hrvatskim ulagačima preko domaćih trgovaca, specijaliziranih platformi, pa čak i banaka.

Održavanje: vlasništvo nad zlatnim polugama zahtijeva malo vještine u pogledu skladištenja, koje se može organizirati već pri kompanijama od koje se zlato kupuje, ali može i putem individualno organiziranog skladištenja, poput privatnih sefova ili sef pretinaca u bankama. U usporedbi s održavanjem nekretnine, ovo je doista izuzetno povoljna stavka jer nekretnina s godinama gubi vrijednost, a troškovi održavanja rastu. U današnjem, a posebno budućem, nedostatku radne snage i stručnosti za održavanje nekretnina – to će biti sve veći problem.

Troškovi održavanja: nekretnine dolaze s tekućim troškovima—potencijalno uvođenje poreza na nekretnine, održavanje, osiguranje kao i naknade za upravljanje najmom. Ti troškovi mogu smanjiti profitabilnost, osobito ako se nekretnina ne iznajmljuje ili je u području s nižom potražnjom. Zlato, međutim, nema troškove održavanja nakon što ga se nabavi, što ga čini jednostavnijim ulaganjem.

Zaštita od ekonomske krize: Tijekom gospodarskog pada ili pada na tržištu nekretnina, vrijednosti nekretnina mogu pasti jer se potražnja za nekretninama i sposobnost kupaca da financiraju svoje kupnje smanjuju, što zauzvrat radu pritisak na cijene. Suprotno tome, vrijednost zlata često raste tijekom recesije, budući da ulagači vide zlato kao sigurno ulaganje tijekom razdoblja ekonomske nesigurnosti. Kada povjerenje u financijska tržišta i valutne sustave opadne, potražnja za zlatom raste, što dovodi do povećanja njegove cijene. Zato je dobra ideja zaštititi svoju imovinu već danas.

Rast kapitala: U posljednjem desetljeću i zlato i nekretnine u Hrvatskoj su pokazale povećanje kapitala, ali na različite načine. Vrijednosti nekretnina porasle su zbog povećane potražnje, niskih kamata i ograničene ponude, što je stvorilo pritisak na cijene, posebice u većim gradovima i turistički atraktivnim regijama. Zlato, s druge strane, dobiva na vrijednosti zbog rastuće globalne potražnje i ekonomske neizvjesnosti uzrokovane geopolitičkim sukobima, trgovinskim napetostima i povremenim financijskim previranjima. Ulagači su tražili sigurne investicije, što je dovelo do rasta cijena zlata, budući da se zlato tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vrijeme krize. Tijekom tog razdoblja prinosi od zlata često su premašivali one na rizičnijim financijskim tržištima

Zlato kao nova sigurna luka za hrvatske građane
U zemlji u kojoj su nekretnine dugo vladale, ulaganje u zlato može se činiti kao novi koncept. Međutim, postoje jaki argumenti za razmatranje zlata kao ključnog dijela svake diverzificirane investicijske strategije. Likvidnost, zaštita od inflacije i globalna prepoznatljivost zlata čine ga održivom alternativom nekretninama, osobito u vremenima ekonomske nesigurnosti.

Hrvatskim građanima zlato nudi pouzdanu opciju za očuvanje imovine koja zahtijeva malo održavanja. Iako su nekretnine i dalje snažno rašireno ulaganje, osobito u željnim hrvatskim obalnim područjima, sve veća popularnost zlata signalizira promjenu u načinu na koji građani Hrvatske razmišljaju o svojoj financijskoj budućnosti. Kako sve više ljudi prihvaća zlato kao oblik ulaganja, ono bi moglo igrati sve važniju ulogu u očuvanju i rastu bogatstva u Hrvatskoj.

Zaključno, odabir između nekretnina i zlata ovisi o individualnim financijskim ciljevima, toleranciji rizika i strategijama ulaganja. Međutim, uz prednosti diversifikacije, likvidnosti i zaštite od inflacije, ulaganje u zlatne poluge može biti isplativija i sigurnija opcija za hrvatske ulagače koji žele sačuvati svoj novac u današnjoj nesigurnoj gospodarskoj klimi.

Valoreschool kroz svoju misiju usmjerenu pružanju znanja za poduzetničko obrazovanje, ima stalno otvoren poziv svima pridružiti se u prihvaćanju kontinuiranog učenja kao najvažnije investicije u svačijoj karijeri.

Zajedno se možemo nositi s izazovima današnjeg svijeta i otključati nove prilike za uspjeh.

Objava Gdje i kako sačuvati imovinu – zlato ili nekretnine – što je isplativije? pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Sanela Dropulić, CEO Valoreschool obrazovne platforme ističe sedam najčešćih pogrešaka koje većina ljudi radi s novcem, kao i neka rješenja kako to izbjeći radi poboljšanja ne samo financijskih znanja, nego i vještina upravljanja novcem. Valoreschool obrazovna platforma predstavlja sadržaj koji svim korisnicima naše edukacijske zajednice omogućava steći znanja upravljanja novcem, svojim troškovima, zaradom, imovinom, pa na koncu i investicijama koje će ih na kraju dovesti i do financijskog prosperiteta. I tako željene financijske slobode.

1. Nemate proračun i ne planirate prihode i rashode
Jedna od najvećih pogrešaka koju ljudi čine je to što nemaju proračun, nemaju uvid u svoje prihode i rashode, te samo površno znaju koliko imaju u “novčaniku”. Bez proračuna je lako previše potrošiti, nagomilati dugove i izgubiti pojam o financijskim ciljevima. A u takvim uvjetima novac iznimno brzo odlazi, a teško dolazi.

Rješenje: Napravite mjesečni proračun koji ocrtava prihode, troškove, štednju i investicije. Koristite alate kao što su aplikacije za proračun kako biste pratili potrošnju i ostali na cilju. Da biste znali kvalitetno upravljat novcem ovo je najvažniji korak na putu k financijskoj slobodi. Bez plana nema ciljeva – a prvi cilj je plan.

2. Život iznad svojih mogućnosti
Mnogi pojedinci u Hrvatskoj troše više nego što zarađuju, oslanjajući se na kreditne kartice ili zajmove za pokrivanje troškova. To dovodi do gomilanja duga i financijskog stresa. To je život iznad svojih mogućnosti. Prema nekim pokazateljima visokih 60 posto građana Hrvatske živi iznad svojih mogućnosti zbog čega nerijetko upada u “crveno” i neželjene dugove.

Rješenje: Živite unutar svojih mogućnosti dajući prioritet potrebama nad željama. Usvojite štedljiv način života i izbjegavajte nepotrebne troškove. Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE

3. Zanemarivanje potreba za kvalitetnim znanjima o upravljanju novcem
Nedostatak odgovarajućeg znanja o upravljanju novcem može izložiti pojedince financijskim rizicima u brojnim životnim situacijama. Naše znanje upravljanja novcem ne učimo u osnovnim i srednjim školama, najčešće ga nosimo od kuće. Ako naši roditelji nisu znali upravljati novcem, vrlo je izgledno da će se i nama isto dogoditi. Stoga je iznimno važno cjeloživotno učenje, barem financijskih osnova o tome kako kvalitetno upravljati novcem u osobne i poslovne svrhe.

Rješenje: procijenite potrebe osiguranja na temelju osobnih okolnosti. Osigurajte odgovarajuće pokriće za zaštitu od financijskih problema.

4. Zanemarivanje “crnog fonda”
Neposjedovanje fonda za hitne slučajeve može biti rizično. Neočekivani troškovi poput medicinskih računa ili popravaka automobila mogu poremetiti svakodnevne financije i dovesti do dugova iz kojih se teško možemo “iščupati”. Iznenadni trošak je nešto na što možemo uvijek računati, baš kao i na naš “crni fond” ako ga akumuliramo. Dovoljno je u njega odvajati mjesečno barem 50 eura, što će u konačnici dovesti do pokrića “iznenadne rupe” u proračunu nastale zbog nepredviđenih okolnosti troška.

Rješenje: provjerite što vam nudi www.valoreschool.com jer smo usmjereni u svojoj misiji osiguravati financijska znanja polaznika naših edukacija i sadržaja (online & offline materijali za učenje, radionice, individualni rad, konferencije, seminari…) koja su danas kod mnogih ljudi na vrlo niskim razinama. Naša je misija osnažiti pojedince znanjem i alatima potrebnim za snalaženje u zamršenom svijetu osobnih i poslovnih financija.

5. Ne ulažete kada ste mladi, počinjete s tim (pre)kasno
Odgađanje ulaganja može značajno utjecati na dugoročnu akumulaciju bogatstva zbog moći uračunavanja odnosno akumulacije kapitala.

Rješenje: Počnite ulagati rano, čak i s malim iznosima. Iskoristite i porezne olakšice, no prije svakog investiranja, pa čak i s malim ulozima, dobro se informirajte o svim aspektima ove aktivnosti. Investicije donose i određene rizike, s kojima trebate biti informirani prije bilo kakvog početka ulaganja.

6. Ignoriranje duga s visokim kamatama:
Dugovi s visokim kamatama (poput duga na kreditnoj kartici) mogu iscrpiti financije zbog plaćanja kamata. Ljudima su kartice lagani izvor plaćanja, posebice kada nema novaca, ali su skupi dugovi za otplatu.

Rješenje: Usredotočite se na agresivnu otplatu dugova s ​​visokim kamatama. Razmislite o konsolidaciji duga ili prijenosu stanja na niže kamatne stope.

7. Slijedite mentalitet stada u ulaganjima:
Mnogi ljudi ulažu na temelju trendova ili tuđih preporuka bez odgovarajućeg istraživanja i odgovarajućih znanja o investicijama, što dovodi do impulzivnih odluka i potencijalnih gubitaka. Samo zato što su činili “kako selo kaže!”

Rješenje: Provedite temeljito istraživanje prije donošenja odluke o ulaganju. Diverzificirajte ulaganja na temelju tolerancije rizika i dugoročnih ciljeva. Ove informacije, savjete i znanja možete pronaći pod okriljem kompanija Valores i naše digitalne platforme Valoreschool koja je jedna od prvih platformi u EU za financijsku pismenost i kvalitetno upravljanje novcem s ciljem osigurati kvalitetna i primjenjiva znanja za osobne i poslovne financije svakog čovjeka.

I sada kada smo prošli sedam ključnih točaka koje ljudi rade s novcem ostaje naglasiti važnost njihovog izbjegavanja te proaktivne primjene rješenja prema boljem financijskom upravljanju novcem za sigurnu budućnost.

I ne zaboravite www.valoreschool.com/hr ulaže u rast i pomažemo promijeniti perspektivu oko onoga što će učiniti danas ljude u prvom redu financijski neovisnima i uspješnima tako da kroz naše znanje, usluge i sadržaje korisnici zacrtavaju svoj strateški put za nepredvidivu budućnost.

Savladajte financijsko znanje i uživajte u financijskom uspjehu – 4. lipnja 2024.
Na radionici Vas očekuje: znanje kako čitati osnovna financijska izvješća, trikovi kojima se služe bogati, znanje kako pravilno upravljati svojim sredstvima …

Rezervirajte svoje mjesto OVDJE

Objava Znate li kojih je sedam pogrešaka koje većina ljudi radi s novcem? pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Iskušenje konzumerizma:
Jedan od primarnih pokretača prekomjernog trošenja leži u privlačnosti konzumerizma. U današnjem društvu pojedinci su bombardirani reklamama i društvenim pritiscima da steknu materijalna dobra. Želja za najnovijim napravama, modernom i brendiranom odjećom ili luksuznim predmetima često navodi ljude na prekomjerno trošenje, čak i kada si to ne mogu priuštiti. Ova kultura konzumerizma potiče način razmišljanja u kojem trošenje postaje sinonim za ispunjenje i sreću, bez obzira na financijske posljedice.

Jednostavan pristup obročnim plaćanjima:
Dostupnost obročnog plaćanja (ali i raznoraznih kredita, kartičnog poslovanja i slično…) dodatno pogoršava sklonost prekomjernom trošenju posebice kada nemamo novaca koje bi mogli u dovoljnoj mjeri zaraditi. Uz jednostavan pristup kreditnim karticama, zajmovima i plaćanju na rate, pojedinci mogu podleći iskušenju trenutnog zadovoljstva bez razmatranja dugoročnih implikacija. Dok kredit može pružiti privremeno olakšanje, on često dovodi do ciklusa gomilanja dugova, zarobljavajući pojedince u neprestanoj borbi za ispunjavanje obveza otplate.

Inflacija i ekonomska neizvjesnost:
Prevladavajući gospodarski uvjeti u Hrvatskoj, koje karakterizira rastuća inflacija i pad gospodarske aktivnosti, doprinose financijskoj nestabilnosti među građanima. Kako troškovi života i dalje rastu, pojedincima je sve teže spojiti kraj s krajem sa svojim fiksnim primanjima. U takvim okolnostima, jaz između troškova i zarada se povećava, gurajući pojedince prema neodrživim navikama potrošnje dok pokušavaju održati željeni životni standard.

Društveni pritisci i statusni simboli:
U mnogim društvima, pa tako i u Hrvatskoj, postoji društvena stigma povezana s financijskim statusom. Pojedinci se mogu osjećati prisiljenima prikazati određenu sliku bogatstva i uspjeha, često pribjegavajući upadljivoj potrošnji kao sredstvu potvrđivanja. Pritisak da se drži korak s kolegama i društvenim očekivanjima tjera mnoge na prekomjerno trošenje, žrtvujući svoje financijsko blagostanje u potrazi za kratkotrajnim društvenim odobravanjem.

Svladavanje ekonomskih izazova:
Unatoč zastrašujućem gospodarskom krajoliku, postoje strategije koje pojedinci mogu primijeniti kako bi se nosili s ovim izazovima i postigli financijsku stabilnost:

Izrada proračuna i financijsko planiranje: Usvajanje discipliniranog pristupa izradi proračuna može pomoći pojedincima da steknu bolju kontrolu nad svojim financijama. Davanjem prioriteta osnovnim troškovima i postavljanjem realnih ograničenja potrošnje, pojedinci mogu izbjeći prekomjerno trošenje i učinkovitije rasporediti resurse.

Izgradnja hitne štednje: Uspostavljanje hitnog fonda služi kao financijska sigurnosna mreža u vrijeme ekonomske nesigurnosti. Redovitim odlaganjem dijela svojih prihoda pojedinci mogu ublažiti utjecaj neočekivanih troškova i izbjeći pribjegavanje zaduživanju u vrijeme krize.

Vježbanje odgođenog zadovoljenja: Naučiti razlikovati želje i potrebe ključno je za obuzdavanje prekomjernog trošenja. Prakticiranje odgođenog zadovoljstva omogućuje pojedincima da daju prednost dugoročnim financijskim ciljevima nad trenutnim željama, potičući razboritiji pristup potrošnji.

Traženje financijskog obrazovanja i podrške: opremanje vještinama financijske pismenosti osnažuje pojedince da donose informirane odluke o svojim financijama. Traženje smjernica od financijskih savjetnika ili pohađanje radionica o upravljanju novcem može pružiti vrijedne uvide i strategije za učinkovito snalaženje u ekonomskim izazovima.

www.valoreschool.com/hr predstavlja sadržaj koji svim korisnicima naše edukacijske zajednice omogućava steći znanja upravljanja novcem, svojim troškovima, zaradom, imovinom, pa na koncu i investicijama koje će ih na kraju dovesti i do financijskog prosperiteta. I tako željene financijske slobode.

Naša je misija osnažiti pojedince znanjem i alatima potrebnim za snalaženje u zamršenom svijetu osobnih i poslovnih financija.

Fokusirani smo u svojoj misiji osiguravati financijsku pismenost polaznika naših edukacija i sadržaja (online materijali za učenje, radionice, individualni rad, konferencije, seminari…) koja je danas na vrlo niskim razinama – Statistika kaže kako je financijska pismenost stanovništva Europske Unije sljedeća: u populaciji od 16 do 65 godina čak 77% ljudi nema dovoljno znanja i vještina za rukovanje novcem.

www.valoreschool.com/hr ulaže u rast i pomažemo promijeniti perspektivu oko onoga što će učiniti danas ljude u prvom redu financijski neovisnima i uspješnima tako da kroz naše znanje, usluge i sadržaje korisnici zacrtavaju svoj strateški put za nepredvidivu budućnost.

Valoreschool je jedna od prvih platformi u EU za financijsku pismenost i kvalitetno upravljanje novcem s ciljem osigurati kvalitetna i primjenjiva znanja za osobne i poslovne financije svakog čovjeka.

Foto: Pexels

Objava Zašto trošimo više nego što imamo i kako (pre)živjeti u takvim uvjetima? pojavila se prvi puta na Modni Almanah.