“Ne radimo kao klasičan restoran, kod nas se jede po najavi, ali… uvijek imam nešto spremno za ponuditi onima koji mi se jave kao vi danas. Vi imate i sreće – kuhamo danas za veću grupu pa ćete vidjeti i što sve imamo u svojoj ponudi” – objašnjava Dragec i poput pravog domaćina pokazuje mjesto gdje ćemo sjesti.

Doživljaj Zagorja na brdu

I tako dok sjedimo, pijuckamo Dragecov sok od bazge i rakijicu, promatramo okoliš shvaćajući da dolazak u Vilu Collina zapravo je ulazak u potpuno drugačiji ritam života. Domaćin vas prihvaća kao prijatelja, a ne klasičnog gosta, smješta vas na mjesto s kojeg ‘puca‘ pogled koji opušta, a način posluživanja hrane je sve samo ne nametljiv. Na ovom mjestu vrijedi pravilo da si prvo trebate ‘malo počinuti‘ a tek onda početi s ručkom ili večerom. A kad smo kod jela u Vili Collina se gastronomija temelji na tradicionalnoj zagorskoj kuhinji. Hrana ovdje nije samo obrok, već dio kulturnog identiteta regije. Na jelovniku se nalaze jela pripremljena prema starim receptima, ali interpretirana na način koji zadržava autentičnost, a istovremeno prati suvremene gastronomske standarde. Posebnu ulogu imaju lokalni proizvodi i vina iz okolnih vinograda, koji dodatno naglašavaju povezanost hrane i terroira.

“Kaj bute jeli? Imamo vam danas domaći ajngemahtec, domaćeg piceka s mlincima ali i nekaj modernije ak želite – rolanu svinjetinu s povrćem!” – nudi svoju ponudu Dragec. Naravno, odabrali smo zagorski menu i uvjerili se u ono što se o Vili Collini priča – tu se jede po domaći – onako se jede i kod prijatelja koji vas zovu na nedjeljni zagorski ručak. Cijene? Odlične – kad se sve što smo pojeli i popili zbroji po osobi, za ovaj doživljaj potrošili smo oko 25 eura.

A nakon super klope…

Idemo u podrum!- kaže nam domaćin i dok se nismo ni snašli u ruke nam stavlja čašu. Obilazak podruma je tipično Zagorski – pijete ono što vam domaćin daje, slušajući priču o brajdama koje su naslijeđene ali i dopunjene. I na kraju, kad obiđete cijeli podrum slijedi ono, za nas iz velikih gradovima, nešto najbolje što se ovdje može doživjeti. U ugodnom ligeštulu, s pogledom na brežuljke i vinograde, promatrate dan koji polako odlazi. Zalazak sunca ovdje je iskustvo koje vrijedi ‘milijun dolara‘ s kojim zahvaljujete danu koji prolazi čekajući ponovo dan kad ćete uživati u ovom dijelu Zagorja. Za vas koji želite kušati nekaj fino i domaće, ali i doživjeti najljepši zalazak sunca u Zagorju, evo vam i kontakta gospona Drageca 091 158 7552. Zovite, dogovorite klopu koja će vas oduševiti!

foto: Nikola Zoko

Objava Pitate li se gdje fino jesti u Zagorju? Na zagorsku juhu, piceka s mlincima… u Vinotočje Vila Collina! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Što je Advent?

Advent (lat. advenire – dolazak) je liturgijsko razdoblje u kršćanskoj tradiciji koje traje četiri tjedna, odnosno četiri nedjelje prije Božića. To je vrijeme pripreme, razmatranja i duhovnog iščekivanja. Simbolično, četiri svijeće na adventskom vijencu označavaju četiri nedjelje došašća, a svaka svijeća donosi specifičnu tematsku poruku nade, mira, radosti i ljubavi. No osim crkvenih običaja, advent u Europi je kroz stoljeća dobio i bogat kulturnu dimenziju kroz tradicionalne božićne sajmove i gradske manifestacije.

Najljepši adventi i običaji diljem Europe

• Njemačka i Austrija poznati su po bogatim božićnim sajmovima, osobito u gradovima poput Frankfurta, Münchena, Beča i Salzburga. Sajmovi su smješteni u povijesnim centrima i nude pregršt rukotvorina, kuhanog vina, medenjaka i tradicionalnih delicija. Od posebnosti je i postavljanje jaslica te svakodnevni nastupi zborova i orkestara. Obitelji tradicionalno postavljaju adventski vijenac s četiri svijeće, paleći jednu svake nedjelje uz pjevanje kolinda.
• Prag, Češka ove godine na Starogradskom trgu nudi najljepši i najautentičniji božićni doživljaj, gdje se osim štandova s toplim kolačima, rukotvorinama i tradicionalnim plodovima, održavaju koncerti i radionice za djecu.
• Zagreb, Hrvatska tri je godine zaredom osvojio naziv najboljeg adventa u Europi zbog svoje jedinstvene atmosfere, bogatih programskih sadržaja, blistavih svjetlosnih instalacija i šarenih drvenih kućica koje se prostiru cijelim centrom grada.Advent u Zagrebu ističe se i autohtonim gastronomskim užicima koji posjetiteljima donose pravi doživljaj.
• Pariz, Francuska u adventskim danima pretvara Elizejske poljane u raskošnu božićnu šetnicu obasjanu milijunima lampica i blještavih ukrasa, dok grad vrvi od modnih i gastronomsko-kulturnih događaja.
• York, Velika Britanija oduševljava sajmom Svetog Nikole s više od 70 koliba koje donose vrhunske delicije, rukotvorine i neizostavno kuhano vino, a kao nezaobilazan dio iskustva su i ukrašeni božićni vrtovi i katedrala.
• Helsinki, Finska stavlja poseban naglasak na održivost i ekologiju u svojoj adventskoj ponudi, uključujući štandove na obnovljive izvore energije i podjelu ručnih radova lokalnih obrtnika.

Znate li?

• U mnogim zemljama tradicionalno se pali adventski vijenac s četiri svijeće, svake nedjelje.
• Božićni sajmovi nastali su još u srednjem vijeku kao mjesta okupljanja te prodaje prehrambenih i obrtničkih proizvoda.
• U nekim europskim zemljama, poput Švedske, djeca kostimirana u svjetlucave odore donose svjetlost u predbožićno razdoblje.
• Blagdanska gastronomija obiluje specijalitetima kao što su njemački bratwurst, češki trdelnik, francuski božićni kolačići ili hrvatski purica i sarma.

Foto: Pexels

Objava Advent – značenje i običaji širom svijeta pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

“Oslikavanje tikvica je duboko u našoj povijesti ali malo je onih koji tu tehniku znaju. Zato ja u Snašinim kućarima rado primam u goste sve one koji žele naučiti šaranje. Dolaze mi mlade žene, djeca sa svojim profesorima. Tradicija se mora prenositi s koljena na koljeno. Za sada na ovaj način šaramo tikvice samo mi u mojoj obitelji i još jedna obitelj u Slavoniji” – kaže nam i dok sjedimo uz peć, Marica Jovanovac Firova na stol donosi neoslikane tikvice.

Kora im je tvrda, unutrašnjost ispunjena suhim sjemeno pa kad ih zatresete čuje se šuškanje. Od trenutka kad su zasađene pa do suvenira često može proći i više od godinu dana. Tikvice se sade uvijek u travnju, a s grana skidaju početkom studenog kad počnu prvi mrazovi. Uz peć ih je potrebno dobro osušiti, a tek onda našarati.

Šaranje tikvica je stara tehnika koju su u Gradištu njegovali čobani/pastiri. Dok su čuvali stoku dosadu su kratili šaranjem onoga što su našli u prirodi, posebno tikvica kojima su potom našli i svrhu. Najstarija sačuvana tikvica je ona pronađena 1734 godine, a pohranjena u Muzeju Slavonije u Osijeku.

Pa da vidimo kao se šaraju ovi ukrasi:
Tehnika šaranja tikvica sastoji se od nekoliko različitih faza, koje se ne smiju preskakati želite li da tikvica bude pravilno oslikana, te da joj slike budu postojane desetljećima. Kora joj je tvrda, ali nejednaka pa je višak kore potrebno sastrugati. Kad je površina glatka u ruke se uzima obična olovka i šestar. Šestarom se oblikuju geometrijski krugovi na damom dnu, a onda nastavlja crtati običnom olovkom po trbuhu tikvice.

“Može se tu nacrtati svašta, ali ja najviše volim hrastovo lišće i grane jer ovo drvo stoljećima raste u Slavoniji. Ide mi brzo, već sam se naučila na taj motiv” – pokazuje nam, dok nam pogled bježi na gotove šarane tikvice. Na njima se nalaze i šahovnice i slavonske kuće, i poruke i bećarci… Za svakoga ponešto.

Nakon što su tikvice oslikane olovkom oštrim nožićem kreće rezbarenje. Tu treba biti posebno oprezan i pedantan jer će se u idućoj fazi vidjeti ako ste pogriješili. U idućoj fazi će se izrezbareni dio ‘zacrniti’ preprženim orasima koje je potrebno utisnuti u rezbareni dio te višak ukloniti krpicom.

“Sad je sve spremno za šatvosiranje” – kaže nam misleći da znamo o čemu je riječ. Naš pogled čuđenja brzo ublažava objašnjenjem kako se unutar svakog motiva prelazi grančicom namočenom u šatvoser. Drugim riječima dušičnu kiselinu ili čisti alkohol što se može kupiti u apotekama. Upravo ovaj sastojak daje lijepu crvenu boju tikvice. Fiksira se toplinom svijeće ili lampe, a intenzitet crvene pojavit će se tijekom stajanja.

“I sad je tikvica našarana u potpunosti i spremna za darivanje” – kaže domaćica koja ovih dana našarane tikvice (u mjesecu ih našara pedesetak) prodaje na specijaliziranom sajmu Zlatne niti u centru Županje.

Objava Njegujmo tradiciju, naučite kako oslikati (šarati) tikvice! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Došli smo do svih recepata, pa odaberite ono što ćete i same ispeći u vlastitoj kuhinji. Poklade su – mora se zasladiti!

KROFNE su tradicionalna slastica koja se priprema u vrijeme poklada. Radi se od dizanog tijesta, peče na jako vrućoj masti a nakon pečenja se posipa šećerom. Kako bi krofne bile još slađe unutrašnjost se popunjava domaćim pekmezom. Krofne se u ovom dijelu Slavonije rade veće, a recept za slatki simbol poklada dala je Blaženka Filipović iz Županje.

Kako pripremiti slavonske krofne? U 2,5 dl mlijeka umiješati 3 žlice šećera i 1 kocku svježe germe, zagrijte na laganoj vatri. Kad se kvasac digne sipati u 1 kg brašna dodajte 3 žlice soli, 3 žlice ulja 2 jaja i zamijesite tijesto. Potom ostavite barem 2 sata da ‘otpočiva’. Nakon dva sata tijesto malo premijesiti uz pomoć malo brašna te razvaljati 2- 3 cm debelo tijesto. Izrezati okrugle oblike i pustiti da se tijesto ponovo digne, uz napomenu da tijesto treba pokriti krpom. Kad su krafne spremne za pečene zagrijte mast i na vrućoj masnoći ispeći krofne.

SALENJACI su fini tradicionalni kolači koji se pripremaju u zimsko vrijeme te se vezuju uz poklade. Recept je dala Željka Jovanovac iz Gradišta puneći salenjake domaćim pekmezom od duda.

Kako pripremiti salenjake? Od 1 dl mlijeka oduzet 4 žlice mlijeka te dodati 2 kocke šećera i 1,5 kocke svježe germe te malo zagrijati na laganoj vatri. Kada se mlijeko ugrije sipati na brašno, dodati 1 žumanjak i 1 dl bijelog vina. Tijesto zamijesiti i razvaljati na 1 cm debljine te potom na pola površine dodati deblji sloj mljevenog sala. Ovako tijesto preklopiti nekoliko puta, kontinuirano ga razvaljivati te ostaviti da odstoji. Rezati u kocke i unutar staviti pekmez preklopiti a krajeve malo zavrnuti. Peći u zagrijanoj pećnici, a kad se ohlade uvaljati u šećer u prahu.

POGAČICE S ČVARCIMA – ČVARKAŠI tradicionalni su zimski slani kolač kojeg vole i muškarci i žene. Pripremajući ovaj kolač Marija Kobašević iz Županje našalila se da ima mušku i žensku verziju Čvarkaša, odnosno da muškoj smjesi doda papra i učini pogačice intenzivnijim.

Kako pripremiti čvarkaše? Brašno pomiješajte sa suhim kvascem. U sredini napravite udubinu i nastavite dodavati toplo mlijeko, šećer, sol, jaje i mast. Zamijesite tijesto. Pokrijte krpom i ostavite da odmori 1 sat.
Za nadjev čvarke sameljite (najbolje u mašini za kekse), te posolite ako nisu dovoljno posoljeni. Tijesto razvaljajte, pa polovicu premažite mljevenim čvarcima i krenite s preklapanjem tijesta nekoliko puta. Razvaljajte i tijesto čašom ‘izrežite’ na tanju plošku. Ostavite da odstoje pa ih ispecite u zagrijanoj pećnici.

GOJTANI su jednostavni ali i jednostavni ‘kolači’ za koje su recept u Gunju donijeli njemački vojnici za vrijeme 2.svjetskog rata. Domaćice su ga isprobale, zadržale kao svoj te ga tradicionalno i danas rade u vrijeme poklada. Gojtani se rade ‘na veliko’- od 7 jaja, te peku na vrućoj masti uz pomoć lijevka, te jedu topli samostalno ili u kombinaciji s pekmezom ili ‘na slano’ sa svježim sirom. ‘Čuvarice’ ovog recepta su Marica Adić i Katica Margetići iz Gunje.

Kako pripremiti Gojtane? Pjenasto umutiti 7 jaja, te dodavati malo po malo brašna, pa malo pomalo mlijeka te na kraju malo soli i malo šećera. Smjesa mora biti malo gušća nego za palačinke. Ugrijte mast, mora biti .uzavrela te u ljevak uspite polako smjesu i prstom držite donji otvor lijevka. Potom pustite prst na donjem otvoru i oblikuje kružnicu ( poput zamotane zmije) i jednom okrenite.

ROLICE S CIMETOM tradicionalno se u vrijeme poklada rade u Babinoj Gredi. Recept je otkrila Jasna Babić.

Kako pripremiti rolice s cimetom? U 2,5 dl mlijeka umiješati 3 žlice šećera i 1 kocku svježe germe te sve zagrijati na laganoj vatri. Kad se kvasac digne u 1 kg brašna i dodati 3 žlice soli, 3 žlice ulja, 2 jaja i zamijesiti tijesto. Potom ostaviti barem 2 sata da počiva. Nakon dva sata tijesto malo premijesiti dodati malo brašna, razvaljati 1 cm debelo te rezati dugačke ( oko 15 cm) trake (kaiše). Na tanji komad kukuruzovine smotati traku i peći na uzavreloj masti. Nakon pečenja uvaljati u cimet i krupni šećer.

Objava Krofne, cimet rolnice, gojtani, čvarkaši, salenjaci… tradicionalni su pokladni specijaliteti u Županjskom kraju pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Koja tri stilska rješenja s pletenicama nositi?
Upletena sva kosa koja u konačnici uokviruje lice. Ovisno o dužini i gustoći kose pazite kako pletete. Kosu skupite u pletenicu i prije podizanja raširite pletene dijelove kako biste dobili širinu. Po potrebi dijelove možete ukrasiti cvijećem.

Imate li dugu i gustu kosu podijelite je na cjeline te počnite plesti pojedine dijelove kako biste dobile lijepu, dinamičnu frizuru. Ovakve frizure možete napraviti i same, a što je look više ‘messy’ to je frizura bolja.

Imate li tanju i rijetku kosu stvorite volumen tako da gornji dio odvojite i ispletete, a donji dio oblikujete u željeni volumen. Povezivanjem razdvojenih dijelova dobiti ćete odličnu frizuru.

Objava Tradicijske pletenice u novom modnom ruhu! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Sve je počelo davne 1968 kad je prvo Šokačko sijelo bilo samo nekoliko folklornih priredbi na kojima su nastupala kulturno-umjetnička društva s područja tadašnje Općine Županja. S godinama, program se počeo popunjavati novim sadržajima poput revije narodnih nošnji, izbora najljepše Šokice/Šokca, etnografskim, likovnim i gospodarskim izložbama, programima koji na poseban način potiču očuvanje i promicanje tradicijske zavičajne baštine. Unatrag nekoliko godina na Šokačkom sijelu se predstavilo više od 3.000 izvođača, većinom članovima zavičajne folklorne i vokalne skupine, svirači na tradicijskim glazbalima, članovi konjogojskih udruga, dječje skupine, pučki pisci i drugi nositelji zavičajnih tradicijskih vrijednosti, kao i gostujuće folklorne vokalne skupine iz Hrvatske i inozemstva.

Otvorenje 56.Šokačkog sijela i zbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji – Šokački cvit!
Šokačko sijelo je službeno otvoreno u Županjskom kinu 10. veljače (trajat će sve do 21.veljače) u organizaciji Grada Županje (Izvršni odbor Šokačkog sijela / Odbor za kulturu) i Turističke zajednice Grada Županje u suradnji s lokalnim udruga u kulturi (KUD “Tomislav”, KUU “Kristal-Sladorana”, KC “Igrišće”, KU “Stari Graničar” i Povijesna postrojba “Serežani”, PPK “Sinđir”… koji su se potrudili da na poseban način osmisle dramske i zabavne sadržaje te upozorenjima događaja/poslova iz nekadašnjeg seljačkog/narodnog života. U sklopu svečanog otvorenja (kojeg je proglasio sam gradonačelnik Damir Juzbašić te župan Damir Dekanić) održan je i jedinstven izbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji Šokački cvit! Natjecanje je to koje spaja ljepotu, tradiciju i način prezentacije narodnih običaja, a od 15 natjecateljica – mladih snaša iz Županje, Bošnjaka, Babine Grede, Bača, ali Našica, Bizovca… teško je bilo odabrati najljepšu. Ta je odluka pala na stručni žiri u kojem su bili Janja Juzbašić i Marta Huber iz Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber Županja, Katarina Bušić etnografski muzej Zagreb i Josip Forjan, ravnatelj Centra za tradicijsku kulturnu baštinu. Oni su najljepšom djevojkom u narodnoj nošnji proglasili Valentinu Jurković (16) iz Bača u Vojvodini. Dorotea Jagarniš iz Županje bila je druga, a treća u izboru bila je Božena Černava iz Našica. Zabava nakon otvorenja trajala je do dugo u noć, a Županjom se orila tamburica i popularni bećarac! U nedjelju je održano Pokladno jahanje kroz strogi centar Županje čije je ulice preplavilo najmanje 100 konjanika.

Što možete doživjeti na 56. Šokačkom sijelu?
Šokačko sijelo traje sve do 21.02.2023. pa Županja i njezini Županjci pozivaju sve ljubitelje tradicije da dođu i osjete gostoljubivost i tradiciju koja je prilagođena suvremenom načinu života. Nakon vikenda koji je bio u znaku otvorenja, u ovom tjednu Županja nudi pregršt zanimljivih sadržaja. U utorak, na samo Valentinovo u podne će biti promocija slikovnice za djecu kustosice Marte Huber i akademskog slikara Mislava Lešića: Priča o lopti kroz koju je na poseban način ispričana priča o Županji kao gradu u kojem se prvi put zaigrao nogomet pravom kožnom loptom prije više od 100 godina. U 14:00 sati, 15.02. ulicama grada će biti prikaz Pokladni ophod: vuk i bule, potom u gradskoj knjižnici radionica zlatoveza, a dan će završiti Šokačkim čušpajzom hrvatskog radija Županja. Šokačko sijelo je poznato i po sajmu Zlatne niti koji će biti otvoren u četvrtak 16.02. u 11:00 sati na središnjem trgu kralja Tomislava i trajat će sve do nedjelje 19.02. kad će u 13:00 sati ponovo Županjom proći Pokladna povorka. Šokačko sijelo će završiti 21. veljače, velikom Seljačkom zabavom na kojoj će svirati TS Tamburaši za dušu!

Kad završi Šokačko sijelo, Županja i njezini stanovnici i dalje nastavljaju pričati prekrasne priče o ljepoti života u ovom gradu. Turistička je ponuda velika – zavirite u Zavičajni muzej Stjepan Gruber i čujte povijest o počecima, ali i inovacijama u Županji (saznajte tko je donio prvu nogometnu loptu u Županju, kako je ovaj grad postao kolijevka tenisa), uživajte u zalasku sunca na nasipu uz rijeku Savu, poslušajte priču o nastanku tamburice u radionici Franje Juzbašića (pjevača TS Kristali), probajte kulen na OPG-u obitelji Lenić, probajte autohtoni fish u retro buffetu Štagalj, popijte kavu u Book Café-u u samom centru grada, spavajte poput šokca u kući za odmor Šokačka Lady, zavirite u Prvu kuću meda, kupite autohtoni suvenir – kasicu u obliku nogometne lopte koju unikatno izrađuje gđa. Katica Pauković začinite svakodnevicu posebno dizajniranim začinima Pannonicum čije sirovine rastu na poljima u Županji. Županju možete istražiti pješice, na biciklu a ako želite poseban doživljaj sjednite u šokačka kola s dva lipicanca, gazde Luke Galovića poznatog kao Papuškin.

Foto: Nikola Zoko

Objava U Županji, počelo 56. ‘Šokačko sijelo’ ! Evo što sve možete doživjeti do 21. veljače! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Upravo suvremene snaše plijenile su pažnju ovog vikenda noseći haljine, tunike,suknje, komplete napravljene po njihovim željama od starih komada platna ručno vezenih i štikanih.

Njih je svojim objektivom ovjekovječio naš fotograf Nikola Zoko.

Zar nisu divne?

Objava Slavonski đir – evo gdje su završili ručnici, posteljina, ručno rađena čipka… pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Gospođe i gospođice prošetale su moderne ‘nošnje’ pokazujući kako se savršeno spaja tradicija i moda.

Pogledajte našu veselu galeriju…

Objava Tradicionalne tkanine u novim trendy krojevima pojavila se prvi puta na Modni Almanah.