Od ušća u Dunav, pa sve do mjesta Čađavica u Hrvatskoj Drava je plovna (čak 90 kilometara) ali i zaslužna za brojne prirodne ljepote. Od skrivenih rukavaca gdje se traži osvježenje ili lovi riječna riba, do sprudova na kojima se gledaju zalasci sunca i rađaju prve ljubavi, ali i povezivanje dvije županije – Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske. Želite li je istražiti – napravite plan i krenite u cjelodnevnu avanturu koja će vam napuniti baterije i ostaviti vas bez daha!

Prva stanica u Koprivničko-križevačkoj županiji neka budu Dravski peski, jedinstvena hrvatska pustinja koja očarava svojom ljepotom. Sitni pijesak, nastao otapanjem ledenjaka s Alpa koji je jakim vjetrovima prekrio prostor između Pitomače i Molvi (30-tak kilometara) nekad je stvarao velike probleme usjevima pa su ih seljaci prozvali Krvavim peskima. Danas, su Peski okruženi borovima koji ih drže na jednom mjestu, na jedinstvenoj Hrvatskoj pustinji koja je ujedno i nevjerojatna prirodna kulisa s koje puca pogled na Bilogoru i Dravu. U ovoj pustinji živi cjevasti pauk, endemska vrsta pauka sa staništem na ovom mjestu zanimljivom brojnim ljubiteljima prirodnih fenomena.

“Osim što su neosporna prirodna atrakcija, naši Peski (lokalitet Kloštar Podravski) su iznimno televizični, pa ih je zvjezdana prašina već puno puta dodirnula kroz snimanje brojnih spotova, reklama te i nekih filmova. Tako su se 2017 ovdje snimali kadrovi filma General, 2018 imali smo snimanje spota Kim Verson i Bojana Jambrošića, krajem 2019 godine snimljen je spot grupe Brkovi…” – kaže Alen Janći, direktor turističke zajednice područja ‘Dravski peski’ ukazujući na još jedan fenomen ovog kraja – iz pustinje se lako dolazi do rijeke, a na rijeci čeka osvježenje i brojni izazovi.

Dok se vozite prema rijeci Dravi, svakako treba pristati u malom mjestu Brodić u kojem se nalazi Etno imanje obitelji Karlovčan. Ono na poseban način svakog putnika vraća u prošlost, na početak 20.stoljeća, u vrijeme života bez buke. Domaćin imanja, Neven Karlovčan ispričat će vam priču o životu njegove obitelji na ovom imanju kojem je uz bakinu i djedovu kućicu dodao brojne detalje koji pričaju priču o prošlosti ovog kraja. Tu ćete vidjeti ambare, saznati kako se nekad pekao kruh, zaviriti u originalan ormar tog vremena, ali i sjesti u vlakić i krenuti prema Dravi.

Dolazeći prema rijeci, možete odabrati želite li pojesti nešto tradicionalno na skeli koja i danas služi za prijevoz robe i automobila s jedne strane na drugu ili ćete sjesti u čamac i zaveslati kroz brzace ove rijeke spuštajući se tokom Drave uživajući u njezinoj ljepoti. Neka vas ne iznenadi to što nećete imati signala! Mobitel ostavite po strani kako biste vidjeli najmanju lastavicu na svijetu – bregunicu, pozdravili čaplju koja se gnijezdi na naplavinama, vidjeli pokoju ribu koja vas mimoilazi… U čamcu vam treba samo složna ekipa za jednak ritam veslanja, krema za zaštitu od sunca ali ne i sredstvo za zaštitu od komaraca. Drava (proglašena rezervatom biosfere od strane UNESCO-a) sačuvana je od rojeva komaraca upravo zato što je stanište bregunicama koje se hrane kukcima među kojima su joj komarci posebna poslastica.

Dok tako veslate, niste ni svjesni da prolazite (čak tri puta na ovoj ruti) kroz Mađarsku, ali i da polako dolazite do mjesta iskrcavanja – na najveći riječni otok na Dravi – prekrasnu Križnicu! Otok je okružen Dravom i Mađarskom granicom, a čim kročite na njega shvaćate da ste na jedinstvenom mjestu. Na Križnici caruje priroda, a marljivi ljudi (kojih je 128) obrađuju zemlju i izletnicima željnima mira, tišine (signala za mobitele nema) i autohtonih proizvoda nude ono najbolje što im je zemlja dala. Na Križnicu možete doći ploveći rijekom Dravom, skelom s kopna na kojem se nalazi grad Pitomača ili 250 metara dugačkim pješačkim mostom, preko kojeg su, nakon što je šezdesetih godina izgrađen, propješačili mnogi, iako nikad nije dobio uporabnu dozvolu.

“Dobro došli na Križnicu, najneobičniji otok na Dravi, a ujedno i višestruko zaštićeno područje, najveći meandar rijeke Drave od izvora u Austriji pa sve do njenog ušća. Dok teče, Drava radi prepoznatljiv meandar u obliku cvijeta, a neki kažu i obliku ruke pružajući utočište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Na ovom mjestu ćete vidjeti ptice poput pčelarica, bregunica, vodomara i orla štekavca te brojne druge biljne i životinjske vrste, ali je nesvakidašnji način na koji dolazite na ovo posebno mjesto – skelom ili pješačkim mostom” – rekli su nam Martina Jakelić direktorica Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije i Luka Sabo, stručni suradnik za turizam i turistički vodič.

Bez obzira kako dođete do Križnice, slušajući upute skipera te izbjegavajući virove i izrazito brze dijelove Drave, izađite bosi iz čamca i osjetite riječni pijesak. S ovog mjesta automobilom ili biciklima krenite istraživati otok. Ogladnite li, tu je „Dravska Iža“ (OPG Ruža Fabčić), u kojoj će vas uvijek dočekati autohtona hrana. Za obroke se koriste ubrani plodovi obližnjih vrtova i ulovljena riba koja je još jučer plivala Dravom koja, na svu sreću nezagađena, u svojim plićacima i dubinama krije veliku raznolikost flore i faune. Neka vas ne iznenadi miris lepinja koje su ispečene samo za vas, odličan fiš ali i slastice koje vas vraćaju u djetinjstvo poput slatke štrudle od sira. Na Križnici ipak pazite na vrijeme, posebno ako ste stigli automobilom, jer skelar ima točan sat i ne čeka nikog. Skela vozi svaki puni sat i nema kašnjenja!

U Virovitičko-podravskoj županiji u malom mjestu Noskovci u općini Čađavica, nalazi se jedinstveni Posjetiteljski centar „Dravska priča“. Njegovi stanovnici, djelatnici, stručnjaci i svi koji su predano radili da bi se ostvario ovakav projekt s pravom su ponosni. “Prije desetak godina bila je to ruševna zgrada ljetnikovca grofa Janka Draškovića, okružena šikarom. Danas je to, zahvaljujući Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom VPŽ te sredstvima fondova EU i različitih ministarstava prekrasna Dravska priča gdje se može noćiti, biciklirati ili kanuima istraživati floru i faunu na obližnjoj obali Drave” – govori Vladimir Ajhler, čuvar prirode u Javnoj ustanovi. Potpuno obnovljena predivna zgrada okružena je uređenim perivojem sa šetnicama, poučnim stazama, sjenicama, oporavilištem za bijele rode i druge rijetke ptice ovoga kraja, učionicama na otvorenom, vrtom (u kojem smo ubrali jagode i maline).

Iznenađenje vas očekuje već u dvorištu, odnosno ulazu u perivoj ! Na putu se nalazi 3D anamorfna slika rukavca rijeke Drave koju je naslikao umjetnik Filip Mrvelj. Zastanite, fotografirajte se i oduševite se ovim umjetničkim dijelom kojeg i vi postajete dio! Nakon razgleda perivoja u kojem se nalaze brojne biljne i životinjske vrste, zavirite i u podrum, u Centar za multimediju gdje ćete vidjeti kako izgleda dabrov brlog, što se nalazi u kapljici vode, kako izgleda život u vodi i izvan nje. “Bioistraživačka stanica opremljena je za analizu uzoraka s terena i video snimanje na mikroskopima. Tu se nalaze lupe i vage, uređaji za filtriranje vode, laboratorijsko posuđe, a posjetiteljima su na svjetlećim panoima prezentirane zaštićene i endemske riblje vrste rijeke Drave koja je najbogatija Hrvatska rijeka s čak 69 različitih vrsta riba” – objasnio je Vladimir Juhaz, biolog u Javnoj ustanovi. Budući da je Centar registriran i kao hostel s 34 kreveta raspoređena u 4 višekrevetne spavaonice i 2 jednokrevetne sobe namijenjene grupama ljudi koji vole prirodu.

Putovanje koje je inspirirano tokom rijeke Drave, završite u Suhopolju, točnije u obnovljenom dvorcu Janković, jednoj od točaka na sada već slavnoj plemićkoj ruti. Dvorac će vas ostaviti bez daha. Virovitičko-podravska županija kao vlasnik dvorca, vratila mu je sav glamur i sjaj te ga u potpunosti stavila u funkciju turizma

Obnovom koja je trajala dvije godine, rekonstruiran je dvorac, a stvorio se i suvremeni, moderni multimedijalni izložbeni prostor koji objedinjuje turističke, prirodne, kulturne, umjetničke, materijalne i nematerijalne znamenitosti i baštinu Virovitičko-podravske županije. Osim multimedijalnog centra, kroz kojeg nas je provela direktorica Sanja Sudar, ovaj dvorac ima i lobby bar, konferencijsku salu, 5D kino s 20 sjedećih mjesta i restoran s oko 50 sjedećih mjesta te recepciju, jer na katu ima 15 dvokrevetnih soba s 4 zvjezdice.

Šećer na kraju: u dvorištu dvorca, na terasi koja se spaja s perivojem površine 8 hektara, možete uživati u ružičastom craft ginu Mountain Creek Lady’s Choice u kojem se na svjetlosnim zrakama „kupaju“ šljokice. U ponudi dvorca su i posebne, ručno rađene, dizajnerske slastice, poput proljetne voćne kugle, koje kreira i priprema svjetski poznata slastičarka Sandra Jadek. Svečan i upečatljiv kraj izleta u predivnim i neotkrivenim krajevima naše zemlje.

Vraćajući se u Zagreb, osjetit ćete mali umor, ali i ogromno zadovoljstvo koje proizlazi iz, do posljednjeg trena sadržajnog, ispunjenog i uzbudljivog putovanja za koje je inspiraciju dala rijeka Drava, a za realizaciju i uživanje u čarobnom dijelu naše zemlje zaslužni su Turistička zajednica područja Dravski Peski i Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije!

Foto: Nikola Zoko

Objava Tokom rijeke Drave – od hoda po pustinji, do uživanja na najvećem riječnom otoku! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Čarobna kugla grofice Ilke osvježavajuća je crvena kugla kojoj poseban okus daje višnja koju osjećate čim odlomite dio ovog kolača. Kako kaže tradicija grof Elimir je volio buču pa je tako Sandra osmislila zanimljiv prutić od dvije vrste čokolade – bijele i tamne u koje je dodala mljevene bučine koštice. Na dvoru se uvijek dobro jelo, a u slasticama koristile svježe namirnice, pa je upravo takvo sljubljivanje inspiriralo i Sandru da osmisli Tart perivoja Janković. Za najistančanija nepce je tako kombinacija kestena, meda, bundeve i cimeta. I na kraju najelegantnija kugla posuta zlatnim listićima nosi naziv Suhopoljski čokoladni choux koji u svom sastavu ima tamnu čokoladu, badem, lješnjak, kavu i kakao maslac.

“Suradnja s dvorcem Janković u Suhopolju, nedaleko Virovitice je za mene divna! Već neko vrijeme za njih kreiram ponudu kolača koji u sebi sadrže kompleksne elemente koje su sadržavali i kolači služeni na ovom mjestu u dalekoj prošlosti. Naziv projekta su Slatke grofovske priče, a ja se trudim da gosti isprobaju nešto posebno” – kaže ova, pomalo samozatajna slastičarka koja je prije nekoliko godina pokrenula svoj vlastiti biznis u Pakracu, nazvan Sandrini kolači. U njezinom se pogodnu svakodnevno, ako kaže, peku tradicionalni slavonski kolači koji se svi ručno režu, a završavaju na stolovima ljudi koji slave važne trenutke u svom životu.

Da je odabrala idealno zanimanje govori činjenica kako je Sandrin rad prepoznat i u svijetu. Bronca osvojena na Svjetskom kupu u Luxembourgu u studenom 2018., olimpijsko srebro u Stuttgartu 2020. godine i državno zlato iste godine samo su neke nagrade koje potvrđuju njezin predan rad. Kako se sve ponovo vraća u normalu, Sandra se priprema za novo natjecanje ove godine za koje, kako je rekla simpatično, smišlja fuzije i recepte u svom pogonu kad svi njezini radnici odu kući! Sandra sretno!

Foto: Nikola Zoko

Objava Upoznajte slastičarku Sandru Jadek, koja na jedinstven način spaja tradiciju i moderno! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.