Kako prepoznati pravi kulen, ali i koji nosi titulu najboljeg od najboljeg za ovu godinu otkriveno je u malom baranjskom selu Branjin Vrh poznatom po jedinstvenoj Kući Baranjskog kulena.

Upravo ovdje održan je prvi Festival kulena u sklopu kojega su dodijeljene i nagrade Drugog nacionalnog ocjenjivanja kulena. Vrijedni kulenari predstavili su tako svoje ‘blago’, a ocjenjivačku komisija u sastavu prof.dr.sc. Goran Kušec, prof.dr.sc. Krešimir Mastanjević, Miodrag Komlenić, Matej Perkušić i Vlado Ćorić među brojnim kulenima odabrali su najbolje. Nagrađeno je čak 33 proizvođača (13 zlata i 18 srebra), a glavni laureati ovogodišnjeg ocjenjivanja bili su viceprvak Mato Petričević i njegova firma PP BZ Babogredski Feniks, dok je šampionsku nagradu osvojio Stanko Josipović iz Koritne i njegov obrt Euro-farm.

“Naša udruga posvećena je proizvodnji i promociji kulena više od petnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO. Posebno sam ponosan jer su svi članovi Udruge koji su certificirani za proizvodnju Baranjskog kulena i koriste oznaku ZOZP (OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus), na ovom ocjenjivanju osvojili zlatnu medalju i time pozicionirali Baranju u središte proizvodnje vrhunskog kulena u Hrvatskoj” – istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača kulena – Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje ne krijući oduševljenje izvrsnim rezultatima baranjskih kulenara na 2. nacionalnom ocjenjivanju kulena.

Po čemu je Baranjski kulen toliko poseban? Delicija koja se u Baranji proizvodi još od 19. stoljeća, posebno je pripremljen suhomesnati proizvod za kojeg se recepti prenose s generacije na generaciju. Standardno Baranjski kulen se proizvodi u devet koraka i s pomno odabranim namirnicama – najbolji komadi svinjskog mesa, miješaju se s posebnim kombinacijama začina među kojima dominiraju crvena paprika i papar koji su ujedno i zaslužni za njegovu specifičnu aromu. Od najboljeg komada mesa pa do Baranjskog kulena treba proći nekoliko faza u kojima se i dalje čuva tradicija. Kako to izgleda pokazao je kulenar Dejan Šarošković, član udruge Baranjski kulen s pogonom za preradu mesa i pušnicom koja se nalazi u Kući Baranjskog kulena, objašnjavajući kako izgleda postupak proizvodnje. Od pripreme nadjeva po starom obiteljskom receptu, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa sve do dimljenja i sazrijevanja. Važno je napomenuti kako je svaki Baranjski kulen zapravo ručni rad, a unutrašnjost mu sve češće nalikuje cvijetu. U Baranji ga često režu na polovice kako bi se lakše odvojio od ovitka.

Kako ga sljubiti s vinima? Na ovo pitanje odgovorili su Damir Zrno, enolog i sommelier i Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica na radionici Sljubljivanja kulena i vina, za koju se tražilo mjesto više.

Iako je riječ o prvom Festivalu kulena u organizaciji Turističke zajednice Baranje, interes za ovu manifestaciju pokazali su mnogi. U Branjin Vrh tako su stigli brojni domaći znatiželjnici želeći kušati kulene svojih sugrađana, gastroljupci iz cijele Hrvatske, ali i političari koji vide veliki potencijal u ovom festivalu. Tako su na svečanom otvorenju bila dva zastupnika u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i Karlo Ressler, troje hrvatskih zastupnika Goran Ivanović, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Nataša Tramišak i Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Na okrugom stolu sudjelovao je i Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH, ali i gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob koji je istaknuo namjeru Gradske uprave Belog Manastira da Festival kulena učini tradicionalnim festivalskim događanjem koje će ljubiteljima domaćih suhomesnatih proizvoda dati razlog za dolaskom u Baranju i Beli Manastir.

„Komunikacijska platforma Osječko-baranjske županije je: Na istoku je Hedonizam, što znači sljubljivanje hrane, vina i događaja, čemu upravo kulen može dati značajan doprinos. Poruka kulenarima je jednostavna – udružite se čak i ako se ne morate udruživati i tako razvijajte sve dijelove proizvodnog lanca, budite inovativni u promidžbi i prodaji, a svoj proizvod učinite konkurentnim i prepoznatljivim“, rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije.

Kako je Baranja jedinstvena i drugačija, kad dotaknete njezino srce (kako mnogi opisuju unutrašnjost kulena) sljubljujući ga s finom graševinom i komadom kruha, krenite u istraživanje. Uz ljepote Belog Manastira, grada s velikim potencijalom i brojnim mladim koji ga nastanjuju, zavirite u Zmajevac u kojem vas čekaju vinari poput mladog Ivana Gerštmajera s podrumom i kušaonicom koja priča više stoljetnu priču o obiteljskom nasljeđu i predanom radu u vinogradu, prošećite jedinstvenim Zmajevcem u kojem će vas oduševiti priča o gatorima, podrumima ukopanim u zemlju te ozidani ciglama.

U ovom selu su gatori vinski podrumi, ali i posebno dizajnirane kućice za odmor. U samom centru nalazi se kuća za odmor Ondine (s podrumom ukopanim u zemlju i katom preuređenim u divan apartman), a na ulazu u Zmajevac, Oaza mira koja je spoj nekoliko kućica s gatorima i mjestom na kojem možete prespavati.

Kad ste u Baranji znajte da ćete kušati okuse koji su jedinstveni – neki će vas vratiti u prošlost poput fiš paprikaša Baranjske kuće u Karancu, jedinstvene i po Ulici zaboravljenog vremena na kojoj se pričaju priče o prošlosti koje oživljene žive za budućnost.

Objava Festival Kulena u Branjinom Vrhu otkrio tajnu Baranjskog kulena pojavila se prvi puta na Modni Almanah.