Svoju malu novinarsku turneju započeli smo u glasovitom starom podrumu Belje, gdje nas je dočekala ljubazna Djendji Burjan, voditeljica turizma. Nakon što se pobrinula da u obilazak ne krenemo žedni okrijepivši nas Premium graševinom, povela nas je kroz podrum koji datira iz davne 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. 1697. godine princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene (uistinu impresivne) nove bačve – svih 330.000l kapaciteta, u suradnji s uglednom talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, sve redom izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina s vlastitih površina u Hrvatskoj, s proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, broj oko 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.

Lokacija dva: podrumi Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi dočekuje nas Lajoš Kolar i započinje svoju priču o vinu. Naravno, uz – vina, kojih smo kušali ukupno četiri: Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine oko 12ha, sade čak 12 sorti grožđa, od kojih proizvode čak 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.

Vrijeme je za polazak u Zmajevac, direktno na radionicu „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Ovdje smo imali priliku kušati 4 nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017). Na radionici se, uz kušanje i učenje o samim predstavljenim etiketama, povela rasprava o važnosti graševine kao najvažnije hrvatske bijele sorte (svaki 4 zasađeni trs u Hrvatskoj je upravo graševina), o ekspresiji baranjskog terroira koji sve češće uspijeva pomiriti moć i eleganciju, o trendovima na tržištu vina, kao i o problemima s kojima se graševina susreće na svom putu tržišne afirmacije.

Došlo je vrijeme i za obilazak Vinatlonskih vinskih štandova, raspoređenih u dva surduka. U, nama bližem, Reformatorskom surduku, smjestila se većina izlagača: Vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović. Na obližnjem Katoličkom surduku, obišli smo još vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti – vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti namijenjenih prvenstveno ljubiteljima vina i hedonistima željnima dobre baranjske kapljice. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše nas je veselilo vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino.

Nakon što smo kušali najbolji ikad – grah iz ćupa (naravno, uz još malo vina – da ne ožednimo), saznali smo i legendu o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala ni manje ni više nego cijeli zlatnik. Ako putnik-namjernik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Glasine o Crvenoj Marti uskoro su došle do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i – zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Točno na mjestu ispod Banskog brda uhvatili su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vörösmart (Crvena Marta), na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati. Zbog (odsustva) Marte ili zbog truda vinogradara i vinara, ne znamo, no vinogradi su dan danas ovdje sretni i berićetni te rađaju zdravo i sočno grožđe od kojeg se dobivaju neka od najboljih hrvatskih vina.

Za kraj, da slučajno ne bismo ostali gladni ;), u vinariji Zlatno brdo nahranili su nas vrhunski spremljenim perkeltom od divljači s domaćim njokima. Poželjeli smo zauvijek ostati ovdje, naročito kad je na centralnoj pozornici započeo nastup kultnog benda Galija. No, raspored je rekao: morate za Zagreb. Baranjo, Majko vina, hvala na gostoprimstvu. Vraćamo se prvom prilikom.

Tekst: Irena Lučić, diWine Portal
Foto: Nikola Zoko

Objava Surduci, gatori, vina i legende – dobrodošli u Baranju pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Radionicu pod nazivom „Baranjski Decanteri“ otvorili smo Graševinom Zlatno brdo iz 2018 koja se okitila brončanom medaljom. Riječ je o vinu koje je izvrsna ekspresija baranjskog terroira – strukturirano, moćno i koncentrirano. Prema riječima Tome Jakopovića glavni je zadatak baranjskih vina(ra) pomiriti moć i eleganciju, odnosno zadovoljiti tržišni trend povećane potražnje za lakšim i pitkijim vinima. Graševina kao sorta vrlo je značajna za proizvodnju vina u Hrvatskoj – sačinjava oko 24% ukupnih nasada bijelih sorata, odnosno oko 11% ukupnih nasada vinove loze što će reći da je svaki četvrti trs u Hrvatskoj upravo graševina. Također, kako tvrdi Jakopović, riječ je o sorti koja ima vjerojatno najveći stilski potencijal na svijetu. Ipak, to ne znači da je bez problema: dok u Hrvatskoj još uvijek muku muči s tržišnim identitetom „vina za gemišt“, gdje polako pobjeđuje u toj dugotrajnoj i zahtjevnoj bitci, nije joj puno lakše niti izvan granica Lijepe naše. Pa tako i na velikom Decanteru među ocjenjivačima često biva žrtvom predrasude da je „bezvezna i osrednja“. Samim time je ova osvojena bronca uistinu veliko priznanje za vinariju Zlatno brdo, ali i za graševinu kao veliku i važnu vinsku sortu.

Uslijedio je, također brončani, Chardonnay Kolar 2018 koji je pokazao savršenu formu, ali i otkrio umijeće vinara. Naime, dvogodišnje odležavanje u velikoj 500-litarskoj hrastovoj bačvi pokazalo se kao idealna „doza“ hrasta za chardonnay. Riječ je o vinu koje se dugo pamti i koje u sebi nosi pečat terroira. Samozatajni Lajoš Kolar nam je prilikom kušanja otkrio i malu tajnu – uskoro od chardonnaya planira napraviti i svoj prvi pjenušac (blanc de blancs).

Treći po redu bio je Kolarov Sivi pinot (2018), ovjenčan Decanterovim srebrom te također optimalno školovan u velikom hrastu. Veliko vino. „Kao dijete, odrastao sam uz vinare i vinogradare i imao priliku boraviti u podrumima i kušaonicama. Već sam tada primijetio kako sivi pinot i traminac piju samo gazde.“ – otkrio nam je crticu iz djetinjstva Lajoš Kolar, dodavši kako se kasnije i sam uvjerio zašto je tome tako

Četvrto vino najnestrpljivije smo iščekivali. Riječ je naime o prvom Decanterovom zlatu koje je ikad otišlo u Baranju. S osvojenih 96 bodova, korak do platine, Gold Cuvée vinarije Zlatno brdo (2020) s punim se pravom „šepurio“ kao prava zvijezda ove radionice. Za uspjeh i kvalitetu ovog vina prvenstveno je zaslužan renomirani enolog Samir Nađ, koji je uspio pomiriti četiri naizgled nekompatibilne sorte: rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot (u varijanti izborne berbe) i traminac (izborna berba bobica). Riječ je o vinu koje je prepuno slasti, koje se s vremenom razvija u čaši i za kojim je tržište zbog njegovih nesvakidašnjih aroma i okusa naprosto poludjelo, čak i prije osvojenog zlata.

Moramo ovdje napomenuti kako su i brojne etikete Podruma Belje osvojile Decanterova odličja, no kako ih na ovoj radionici nismo imali priliku kušati, umjesto njih smo u čaše dobili dva crnjaka, koja možda nisu osvojila Decantere (jer se nisu ni kandidirali), ali su bez imalo lažne skromnosti ravnopravno stala uz bok dobitnicima. Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) prozvali smo „fenomen-vinom“ zato što uopće nije vidjelo drvene bačve. No, bez obzira na to što je čitava vinifikacija odrađena u inoxu (sa samo tri pretoka) ima nevjerojatnu sortnost i optimalno zaobljene tanine te je samim time vrlo užitno.

Merlot Kolar (2017) dobiven je od grožđa uzgojenog u osam godina starom (tj. mladom) vinogradu na vrhu Baranjskog brda, iz kojeg pogled puca na tri grada: Osijek, Sombor i Pečuh. „Kada se uzgoji na ovom položaju, merlot se zahvali vinaru što ga je posadio“ – slikovito nam je objasnio Lajoš Kolar ukazujući na savršenu kvalitetu grožđa iz kojeg je napravljeno ovo vino. Nakon školovanja u barrique bačvicama u trajanju oko 2 godine od njega je dobiveno bezvremensko vino, koje tek očekuje napredak kroz vrijeme.

S obzirom na to da smo nakon kušanja ovih šest vinskih velikana praktički ostali bez teksta, poručit ćemo vam samo to da što prije nabavite svoje primjerke ovih vina – za arhivu ili za uživanje u toplim ljetnim večerima, kako vam drago.

Tekst: Irena Lučić, diWine portal
Foto: Nikola Zoko

Objava Prvo Decanterovo zlato za Baranju pojavila se prvi puta na Modni Almanah.