No to je samo jedan mali dio priče o onome što nazivamo ekološkom osviještenošću. Riječ je o načinu razmišljanja i svakodnevnim navikama koje pomažu očuvati prirodu i smanjiti negativan utjecaj na okoliš. S dolaskom toplijeg vremena i češćih boravaka u prirodi, pravo je vrijeme da naučimo kako biti ekološki osviješteni u svakoj situaciji.

Recikliranje i prenamjena predmeta

Jedan od prvih koraka prema održivijem načinu života je recikliranje i prenamjena stvari koje već imamo. Umjesto da predmet bacimo čim ga više ne koristimo, možemo razmisliti postoji li način da mu produžimo vijek trajanja.

Kada jednom promijenite način razmišljanja i počnete gledati predmete kao resurse koji se mogu ponovno koristiti, vrlo brzo ćete primijetiti da trošite manje i kupujete racionalnije.

Primjerice, staklenke koje obično završavaju u otpadu mogu postati:

• spremnici za hranu
• čaše za napitke
• držači za pribor ili olovke

Takve male promjene pomažu smanjiti količinu otpada i potiču kreativnije korištenje predmeta.

Smanjite upotrebu plastike

Plastika je jedan od najvećih problema modernog društva. Koristimo je gotovo svakodnevno, iako postoje brojne alternative. Mnoge plastične predmete možemo zamijeniti proizvodima od prirodnih materijala poput drva, stakla ili bambusa. Primjerice, četkice za zube od bambusa, drvene kuhinjske žlice ili staklene posude sve su popularnije upravo zato što su održivije. Smanjenje plastike nije samo trend, već dugoročna promjena navika koja koristi i nama i prirodi.

Birajte proizvode bez ambalaže

Još jedan način kako smanjiti otpad je korištenje proizvoda bez ambalaže. Sve više trgovina nudi proizvode poput sapuna, šampona ili krema u čvrstom obliku, bez plastičnih pakiranja. Osim što smanjuju količinu otpada, takvi proizvodi često sadrže manje konzervansa i jednostavnije sastojke, što može biti bolje i za kožu.

Održive navike u svakodnevnom životu

Ekološka osviještenost odnosi se i na male svakodnevne odluke. Primjerice, tijekom menstruacije moguće je koristiti menstrualnu čašicu umjesto jednokratnih higijenskih uložaka. Kod skidanja šminke sve su popularniji perivi ručnici za lice koji se mogu koristiti više puta. Ove navike smanjuju količinu otpada, ali i dugoročno štede novac.

Ne bacajte hranu

Bacanje hrane jedan je od velikih problema modernog društva. Umjesto da višak hrane završi u smeću, možete ga podijeliti s obitelji, prijateljima ili susjedima. Dijeljenje hrane nije samo održivo rješenje nego i način stvaranja jačih odnosa s ljudima oko nas.

Održive proslave i druženja

Ekološka osviještenost može se primijeniti čak i na proslave i zabave. Dobar tulum ne mora značiti gomilu smeća nakon njega. Umjesto jednokratnih plastičnih čaša i tanjura, koristite posuđe koje se može oprati ili birajte papirnate tanjure i drveni pribor. Pića se često mogu kupiti i u rinfuzi, čime se smanjuje količina ambalaže.

Podržite prirodnu i lokalnu proizvodnju

Važan dio ekološke osviještenosti je i podrška lokalnim proizvođačima i organskoj hrani. Iako mnogi misle da je takva hrana skupa, često je riječ o kvalitetnijim proizvodima bez nepotrebnih kemikalija. Kupnjom lokalnih i održivo proizvedenih namirnica podržavamo male proizvođače i smanjujemo negativan utjecaj na okoliš.

Foto: Pexels

Objava Male promjene, velika razlika: Ovako izgleda stvarna ekološka osviještenost pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

“Činjenicu da za putovanje vlakom od Zagreba do Čakovca treba tri i pol sata, osmislili smo novi, brži način dolaska u Međimurje. Ova turistička priča nije samo izlet nego radimo na održivoj mobilnosti jer znamo koliko je vlak zapravo održivije putovanje u odnosu na automobile i autobuse, a da ne govorimo o kruzerima i avionima. Naši putnici nisu bili samo izletnici nego i volonteri koji su na desetak lokacija po Međimurju radili lijepe stvari za našu lokalnu zajednicu, da nam Međimurje bude čišće i još ljepše i kao takvo primilo buduće goste koji će uživati naše gostoprimstvo” – rekao je vidno zadovoljan direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula vidjevši odaziv izletnika/volontera koji su nasmijani stigli na prvi peron zagrebačkog Željezničkog kolodvora. Tamo ih je, kako i priliči gostoljubivim domaćinima, dočekala glazbena dobrodošlica Mirka Švende Žige, koji se sa svojim mini bendom ukrcao kasnije i u vlak i nastavio pjevati sve do dolaska u Čakovec. Za vrijeme ovog veselog putovanja Rudi Grula je sa svojim timom predstavio koncept Laboratorij održivog razvoja turizma tijekom kojeg su učenici Srednje strukovne škole Prelog i njihova profesorica kuharstva Slađana Herman svim putnicima poslužili međimurski doručak. U skladu s idejom održivosti, doručak je podijeljen u „pinklecu“, kuhinjskoj krpi izrađenoj u Socijalnoj zadruzi Humana Nova i to bez otpadne ambalaže. Ovaj tim bio je zaslužan i za večeru tog dana u Domu kulture Štrigova, u kojem su svi putnici volonteri uživali u specijalitetima Međimurja, ali i na interaktivnoj gastro radionici sa Slađanom u kojoj se naučilo puno o zero waist načinu kuhanja.

Datum prvog putovanja nije odabran slučajno, povezan je uz Dan planeta Zemlja, pa su dolaskom u Čakovec svi putnici iz vlaka podijeljeni u manje grupe i raspoređeni na radilišta kako bi sudjelovali u raznim ekološkim akcijama. Uređenje osjetilne staze uz eko kuću Holiday Home Lina, izrada „hotela“ za kukce u dvorištu divnog interaktivnog muzeja Med dvemi vodami, izrade kućica za ptice na skeli Mlina na Muri, izrada svijeće od voska u laboratoriju Termi sv.Martin od čije je prodaje prihod namijenjen fondu za zbrinjavanje napuštenih pasa – samo su neke.

Radilo se i u dvorištu Spomen doma rudarstva “Cimper” u kojem je prvo pokazan postav muzeja, te onda počela ‘radna akcija’ s Društvom žena Mursko Središće. Svi volonteri putnici sudjelovali su u izradi cvijeća od krep papira, samo nekim elementima tradicijske maske za potrebe doma za stare i nemoćne. Nakon odrađenog posla, volonterima je pripremljena okrjepa – vrijedne ženske ruke ispekle su i poslužile Međimursku gibanicu i zlevanku koja je se odlično spajala s netom napravljenom međimurskom rakijom žganicom.

Posebno veselje i zadovoljstvo putnika bilo je na radilištu udruge Pogled gdje su volonteri uredili okoliš objekta za djecu s autizmom, a smijeha nije nedostajalo ni na vrtu Pozojov Vrčak na kojem su domaćini Mirjana i Marijan Hren pokazali osnovni princip regenerativne poljoprivrede. Sudjelujući u proljetnim radovima u vrtu i mali i veliki volonteri naučili su puno o suživotu svih biljnih i životinjskih vrsta u ekosustavu vrta, a kad su s poslom završili pozvani su na zdravi ‘obed’ – prosenu kašu sa svježe ubranim, rascvjetanim vlascem.

“Izuzetno sam se veselila cijelom ovom putovanju u Međimurje, koje sam baš poklonila sebi, a nadam se time pridonijela i ekološkom osvješćivanju svih nas, prvenstveno i sebe same. Toliko sam sretna što sam posadila drvo, a i cijeli vikend je bio protkan brojnim zanimljivim događanjima. Osobito su me se jako dojmili međimurski konji kojih je ostalo još svega tridesetak. Iskreno se nadam da smo ovom akcijom dali poticaj ljudima da uživaju u našoj prekrasnoj prirodi, ovaj put u Međimurju” – izjavila je glumica Mia Begović koja je, s glumcem Damirom Poljičakom iskoristila priliku da u voćnjaku eko kuće Holiday Home Lina, prvog objekta ruralnog turizma u Hrvatskoj s prestižnim Ecolabel certifikatom i jedne od destinacije volonterskih radova, posade drvo. U tome je posebno uživala i Damirova kći Erin koja se tada prvi put vozila vlakom, a u novim ‘igračkama’ drvenim oblutcima i kamenčićima (korištenim za izradu taktilne staze) pronašla je zanimaciju ostavljajući svoj zeleni trag tog vikenda.

Na radilištu nešto dalje dizajnerica Anamarija Ricov, poznata po upotrebi ekološki prihvatljivih tkanina u svojim kreacijama (svi komadi su izrađeni od recikliranih tkanina i obojeni bojama na bazi vode što ih čini biorazgradivim) pomogla je u radovima OPG OPOR iz Oporovca poznatom po uzgoju koza. Volonteri su vidjeli kako izgleda život pastira, pazeći na svoja stada taj dan, a Ana Marija je posebno bila ponosna što je njoj u pastirenju pomogla njezina četveronožna prijateljica, pas Shiba, koja je s vlasnicom dobro došla i u vlak i u Međimurje.

Operna pjevačica Antonela Malis volontirala na imanju PG Geler, pomažući u pripremi pašnjaka za Međimurskog konja, autohtonu kritično ugrožena pasminu, kojoj prijeti izumiranje. Riječ je o radnom konju, koji se koristio za obradu zemlje i prijevoz, jedinoj radnoj snazi i pomoći vrijednim ljudima ovog kraja. Danas je samo 40-ak grla i to na ovom PG-u.

“Vidjela sam ovu livadu iz sna i probala kositi, ali čini mi se da za košnju baš nisam talentirana pa mi je došlo da zapjevam i tako pridonesem ovoj sjajnoj akciji. Ovdje biti, u ovakvoj prekrasnoj prirodi kakva odlikuje cijelo Međimurje, a ne zapjevati, bio bi grijeh” – kaže Antonela Malis koja je svim ‘koscima’ zapjevala Jaltu.

U Štrigovi, još jednom radilištu, nije se baš pjevalo, ali se šumom orio smijeh. Volonteri su očistili šumski put uklanjajući granje i ostatke lišća, te svi zajedno slušali svoju ‘voditeljicu’ radne akcije glumicu Mirtu Zečević. Velika ljubiteljica prirode, navukla je radne rukavice i povela ‘svoju grupu’ da naprave ‘čudo’. Nakon što je staza postala prohodna i lijepa, uslijedila je i nagrada! Iznad Štrigove, na kultnom Mađerkinom bregu svi volonteri iz ove grupe nazdravili su lijepo provedenom vremenu i uspješno odrađenom poslu čašom pušipela – vina koje se pije u ovom kraju.

Međimurskom gibanicom zasladili su dan volonteri na Mlinu na Muri koji stojeći na skeli ispod koje je prolazila energična Mura u miru i skladu s prirodom izrađivali kućice za ptice. Na svoju, pomno dizajniranu posebno je bila ponosna aktualna miss Međimurja Luna Marija Novak kojoj je u radu pomogla i njezina mama.

I tako red rada, red odlične zabave, red uživanja u prekrasnoj prirodi ali i u eno gastro ponudi stiglo je vrijeme i za počinak. Svakom putniku na ovom zelenom izletu pružena je mogućnost odabira smještaja pa kako je večer padala stotinjak je ljudi krenulo do svog smještaja. Neki su spavali u eko kući Holiday home Lina, neki u Glamping resortu Toplice Sveti Martin, neki su odabrali robinzonski smještaj PG Geler, neki su prespavali u ekološkoj kući sa zemljanom fasadom (prirodnim izolatorom) Pozojovog Vrčaka. U izboru su bili i hostel Industrial, hotel Park u Čakovcu, a neki su krenuli prema Prelogu i spavali u hotelu Panorama s pogledom na najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj.

“Kako bismo goste ohrabrili da prespavaju u Međimurju te tako produže svoj boravak i pridonesu turističkom gospodarstvu, koncept “Z cugom v zeleno Međimurje” podrazumijeva jedno noćenje. U tom slučaju se vlakom putuje besplatno. Da je ideja naišla na pozitivan odjek pokazuje podatak da su u dva dana rasprodani svi aranžmani i svi su se izletnici, njih stotinjak, odlučili za vikend varijantu, dakle rezervirali su spavanje i dva dana proveli u Međimurju” – zaključio je direktor TZMŽ Rudi Grula napominjući kako je ovaj koncept zamišljen kao putovanja jednom mjesečno. “Z cugom v Zeleno Međimurje” tako možete ponovo u svibnju, a sve informacije pronađite na web stranici www.boje-medimurja.com

Tekst: Alma Premerl Zoko
Foto: Nikola Zoko

Objava „Z cugom v zeleno Međimurje“ – nova je turistička ponuda zelenog Međimurja pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Evo pet savjeta o ekološkoj osviještenosti koje prenesite na svoju djecu:

• Pokupite papiriće s travnjaka na kojem se igraju vaša djeca umjesto da psujete i vičete kako je opet netko sjedio na klupici u parku, jeo i sve ostavio za sobom. Nitko ne kaže da je to u redu, ali smeće je tu i ono se treba skupiti i baciti.
• Naučite razvrstavati smeće. Kad to naučite djecu nema muljanja!
• Ne bacajte otpatke kroz prozor automobila, ne stavljajte otpatke kraj kontejnera.
• Naučite djecu da je priroda živa. Umjesto da gaze cvjetnjake neka zasade novu biljku, umjesto da beru cvijeće po livadama neka uživaju u ljepoti rascvjetane livade. Dekica je uvijek dobar suputnik na izletu.
• Naučite reciklirati – od odjeće do predmeta koji vas okružuju. Prije nego li kupite nešto novo pogledajte može li se iskoristiti ono što već imate.

Foto: Pexels

Objava Pet savjeta o ekološkoj osviještenosti koje prenesite na svoju djecu! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Za početak – reciklirajte odnosno prenamijenite ono što koristite kako biste produžili vijek trajanja predmeta koji su dobri. U zamjenu za njihovim bacanjem. Kad jednom prebacite ‘sklopku’ u svojoj glavi i počnete ovako razmišljati racionalizirat ćete i svoju potrošnju.

Ne bacajte posebno ono što možete još koji put koristiti. Najbolji su primjer staklenke koje nakon što ih otvorite mogu postati spremnici, čaše, držači… Smanjite upotrebu plastike! Mnoge stvari napravljenih od plastike mogu se zamijeniti jednako dobrim – ili boljim – varijantama od prirodnih materijala poput bambusa, drva… Riječ je o novom načinu upotrebe predmeta, ali dugoročno i život bez plastike koju ni mi ni priroda ne trebamo!

Koristite predmete bez ambalaže- poput sapuna, krema… Na taj ćete način početi koristiti predmete s manje konzervansa, bez plastične ambalaže koju bacate.

Ostanite održivi cijelo vrijeme, čak i u vrijeme menstruacije. Zamijenite upotrebu higijenskih uložaka upotrebom menstrualne čaše, a šminku skidajte uz pomoć ručnika (ima poseban za lice u obliku rukavice). Ne bacajte hranu! Podijelite višak sa susjedima, prijateljima, obitelji! Dijeljenje hrane nije samo održivo nego i uspostavljanje dubokih veza s onima koje volite.

Pazite kako što slavite! Dobar tulum nije onaj nakon kojeg su ostale tri velike crne vrećice smeća! Fina vina kupujte u rinfuzi, kao i pivo, koristite posuđe koje će ipak oprati vaša perilica, a ako već koristite jednokratne predmete neka to budu papirnati tanjuri i drvene vilice.

Potičite prirodno! Ne komentirajte da je zdrava ili organski proizvedena hrana skupa! Jer nije u odnosu na kemiju koju svakodnevno uzimamo prilikom konzumiranja. Podržite proizvodnju prirodne hrane i manje tvrtke koje proizvode održivo.

Objava Svi govore o ekološkoj osviještenosti! Znate li što znači taj pojam? pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Da je ekološka i biodinamička proizvodnja važan trend u poljoprivredi najbolje su primjerom pokazali sami izlagači. Vinari i maslinari Bolfan vinski vrh, Chresno, Eko gospodarstvo Zdolc, Ker-vin, Kosovec, Kota olive oil, M-enostavno dobra vina, Opus vina, Povratak winery, Prvo hrvatsko ekovino Čegec, Santei Natural Wines, Kmetija Šumenjak, Veralda, Vina Glavica, Vina i ulja Šuran, Vina Lunika te Vino Lovrec predstavljanjem svojih visokokvalitetnih proizvoda pokazali su kako prirodno i zdravo itekako može (istovremeno) biti ukusno i lijepo.

Na svečanom otvorenju, organizatorica izložbe i direktorica tvrtke diWine j.d.o.o. Irena Lučić kazala je kako se nada da je ova izložba samo prva u nizu, te da vjeruje kako će VinEko dogodine okupiti još više izlagača iz Hrvatske i regije. Ravnatelj narodnog sveučilišta Dubrava, Željko Šturlić, dao je svoju podršku ovom projektu kao domaćin izložbe, dok je Dijana Posavec, ravnateljica centra Rudolf Steiner naglasila važnost ove manifestacije, obzirom na sve veći broj ekoloških i biodinamičkih proizvođača vina i maslinovog ulja. Izložbu VinEko otvorio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, istaknuvši njen značaj za vinare, maslinare, ali i poljoprivredu Hrvatske u širem smislu, koja ima za cilj do 2030. godine u potpunosti prijeći na ekološku proizvodnju.

Veliku pažnju posjetitelja privukla su i stručna predavanja, tijekom kojih se razvila konstruktivna diskusija praćena nizom praktičnih pitanja. Prvo predavanje pod nazivom „O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda“ zajedno su održali dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Predavanje „Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu – pomodni trend ili održiva budućnost?“, održao je Nenad Trifunović Vinopija, nastojeći odgovoriti na važno pitanje pozicioniranja vina iz ekološke i biodinamičke proizvodnje.

VinEko izložbu krasio je bogat popratni program. Posjetitelji su tako imali mogućnost uživati u živoj glazbi dua Swing That Blues, te sudjelovati u nagradnoj tomboli. Veliku pažnju posjetitelja privukla je i ponuda sponzora izložbe. Tvrtka Letina Inox predstavila je svoj dinamizator – miješalicu za biodinamičke pripravke, koji je razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner. Tvrtke Green Cakes i Panonis prisutnima su približile ponudu svojih zdravih kolača i ekoloških suhomesnatih proizvoda kojima je uistinu bilo teško odoljeti.

Za potpuni doživljaj i još veće uživanje u izvrsnim vinima i maslinovim uljima, posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu Hrvatske udruge kreativnih amatera koja je pokazala svoje predivne radove izrađene na platnu napravljenom od tropa grožđa.

Tekst: Irena Lučić, diWine Portal
Foto: Nikola Zoko

Objava Ekologija i biodinamika – budućnost vinarstva i maslinarstva pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Osim što će vam dobro doći u kupnji, ova platnena vrećica – pobjednički dizajn Kauflandova natjecanja „Dizajnom za dobre stvari“ – jasno poručuje ono što nam priroda, konkretno u ovom slučaju Jadransko more, odavno govori: „Ne volin plastiku“. Radi se o dizajnu mladog osječkog studenta Ivana Perića koji je jedan od četiri pobjednika spomenutog natjecanja.

Kaufland je u veljači ove godine pozvao studente da misle zeleno i kreiraju dizajnerska rješenja inspirirana sljedećim temama: zaštita klime, biološka raznolikost, smanjenje plastike i smanjenje otpada. Članovi žirija u sastavu Lea Ileković Žigić,voditeljica marketinga Kauflanda, Ida Prester i Slavko Sobin odabrali su četiri pobjednika, a pobjednici natjecanja su kao nagradu osvojili Appleovo računalo MacBook Pro.

Ljetna vrećica moći će se kupiti u svim trgovinama Kauflanda sve do rujna te iz ovog trgovačkog lanca pozivaju kupce da i oni misle zeleno, odbace plastiku i koriste platnenu vrećicu koja nije samo korisna, već i osvaja svojim jedinstvenim dizajnom.

Više na Dizajnom za dobre stvari | Kaufland

Objava Kaufland predstavio ekološke platnene vrećice za prave šopingholičare! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Nakon prodajne akcije u poslovnicama Kauflanda u kojim su, od 31. siječnja od 28. veljače, sudjelovali svi kupci Fa, Vademecum i Schauma proizvoda, stiglo je finale projekta – čišćenje podmorja, simbolično, 23. travnja, dan nakon Dana planete zemlje. Dobro poznati projekt Društva 20.000 milja već se može pohvaliti uspješnim čišćenjem lokalnih lučica od otpada na otocima Olib, Silba i Ist. Njihovim akcijama ne uklanja se samo otpad tih lučica već se i educira otočane o opasnostima koje prijete od otpada u moru. Ovom nacionalnom akcijom Henkela i Kauflanda, educiralo se i građane o količinama otpada koje više nisu nezamjetne.

Svako dosadašnje čišćenje bilo je zaokruženo pružanjem trajnog edukativnog alata otočanima i njihovim posjetiteljima u formi edukativno – informativnih ploča. Svaki otok dobio je po jednu personaliziranu ploču koja na hrvatskom i engleskom jeziku predstavlja svima osnovne činjenice i pojmove o otpadu u moru pa tako i Iž, maleni otok u zadarskom arhipelagu koji ima čišću uvalu Veli Iž, ali i okolne uvale zahvaljujući ekološkoj akciji „Zajedno protiv morskog otpada“.

„S morskog dna na kopno smo uspjeli izvući nešto više od 500 kg otpada. Možda najzanimljiviji podatak s ove akcije jest da smo na dnu pronašli čašicu od jogurta na kojoj se vidi da je proizvođač Zadarska mljekara koja ne radi od sredine 90-tih. No čašica je, nažalost, još uvijek bila na dnu do danas. Hvala inicijatorima Henkelu i Kauflandu što su se pridružili našoj akciji i veselimo se našim sljedećim suradnjama. Ako sve budu ovako uspješne, naše će Jadransko more biti plavije, veselije i zdravije“, ispričale su dopredsjednica Društva, Barbara Čolić i voditeljica projekta, Marta Sutlović.

Objava Sjajni rezultati volonterske akcije čišćenja podmorja „Zajedno protiv morskog otpada“ pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

„Važno je probuditi ekološku svijest i odgovornost građana te ukazati na bogatstvo vodenih resursa Hrvatske stoga i nastavljamo s ovakvim akcijama u cijeloj državi. Hvala volonterima, Jamnici i njihovim zaposlenicima koji su se odazvali i doprinijeli čišćenju obale rijeke Kupe. Time smo pokazali dobar primjer kako udruga i kompanija mogu suradnjom težiti ka zajedničkom cilju, a to je očuvanje okoliša, osobito u području u kojem kompanija djeluje“, izjavio je Hrvoje Jurković, Rangera – čuvara prirode Hrvatske.

Jamnica, partner akcije, kontinuirano radi na unapređenju standarda zaštite okoliša posebice kroz proizvodnju, a predanost brizi za okoliš dodatno ističe i na svojim pakiranjima žigom Going green – manje plastike, manje emisije CO2.

„Drago mi je što je Jamnica dio ove akcije jer rijeka Kupa protječe i u blizini naše punionice u Pisarovini, ali i izvora naše prirodne mineralne vode Jamnice. Voda je naš najvrjedniji resurs, a zaštita vode naša je obaveza i dužnost. Uz zaštitu vode, puno napora ulažemo u zaštitu okoliša. Tako smo ove godine napravili značajan iskorak uvođenjem ekološki prihvatljivije ambalaže: lakših PET boca i 100% recikliranih PET boca. Zahvaljujući tome na godišnjoj razini planiramo smanjiti količinu plastike za oko 900 tona, a emisiju CO2 za oko 3.470 tona što je kao da smo 870 automobila maknuli iz prometa. Također, iznimno me veseli odaziv zaposlenika jer i time pokazujemo da vodimo brigu o zaštiti prirode što je glavni fokus strategije društveno odgovornog poslovanja Jamnice“, zaključio je Ivan Čevra, predsjednik Uprave Jamnice i izvršni direktor Grupe pića, divizije Fortenova grupe te najavio da brend Jamnica nastavlja biti dio ovakvih akcija diljem Hrvatske.

Objava U akciji čuvara prirode i Jamnice čistila se obala rijeke Kupe u Sisku pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Nestlé poziva građane na eko-izložbu „Čista umjetnost“, od 1. do 3. listopada 2021. u sklopu festivala Greencajt u Rougemarin parku. Izložba je dio regionalne inicijative za očuvanje i zaštitu okoliša.

Postav čini pet umjetničkih djela, napravljenih od otpadnog materijala kojem su poznati umjetnici iz BiH dali novu svrhu. Eksponati, od kojih najveći ima promjer čak tri metra, predstavljaju izgled našeg biljnog i životinjskog svijeta ako se o njima ne počnemo brinuti već danas.

Pet skulptura djela su kreativnih ruku bosanskohercegovačkih umjetnika Centra za umjetnost i umjetničku edukaciju „ArkA”: Marko Frančešćević (Morska zvijezda), Adis Lukač (Američki ždral), Hana Hurem (Kit), Denis Haračić i Eldina Kožljak (Podvodni vs. zemljani svijet) te Samir Sućeska (Kornjača), pod vodstvom koordinatora, Amera Hadžića i Amele Hadžimejlić. Svako djelo svojim veličinom, ali i snažnom porukom poziva građane na djelovanje kroz smanjenje otpada, recikliranje i ponovnu upotrebu materijala, ali i očuvanja vodnih resursa i šuma.

,,Čista umjetnost novi je Nestlé projekt kojim želimo inspirirati građane da malim, svakodnevnim koracima doprinesu pozitivnim ekološkim promjenama. Izložba „Čista umjetnost“ dolazi u Zagreb, nakon Sarajeva gdje je nastala te ju je do sada vidjelo više od 100.000 posjetitelja. U sklopu ove inicijative, dodatno ćemo u Hrvatskoj zasaditi 150 sadnica hrasta lužnjaka u suradnji s projektom O2, dok ćemo do kraja godine zasaditi ukupno 35 tisuća sadnica drveća na razini Jugoistočnog tržišta“, izjavila je Irena Kurtanjek, voditeljica korporativnih komunikacija, Nestlé Adriatic.

Nestlé u potpunosti transformira svoje poslovanje od nabave sirovina iz 100% održivih izvora, proizvodnog procesa i reciklabilne ambalaže, pa do edukacije partnera i krajnjih potrošača o održivosti.

Unutar dvije godine, sva Nestlé vozila bit će s nižim emisijama ugljika, kako bi tako ubrzali napore prema nultoj neto emisiji ugljika do 2050. godine, odnosno, njenom prepolovljenu do 2030. godine.

Uspjeh se temelji na savezništvima s partnerima koji dijele istu viziju za održiviju budućnost i konkretnim djelovanja u području okoliša i klime.

Objava Ovaj vikend ne propustite u Zagrebu eko izložbu Čista umjetnost pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Žujina društveno odgovorna kampanja ‘Čuvaj, pazi, ne bacaj!’ u sklopu koje se čiste ilegalna odlagališta otpada ide dalje. Prošlog vikenda se čistilo u Opatiji, Rijeci i Slavonskom Brodu, u Razvođu će se čistiti 17. rujna, dan kasnije u Splitu, a finale druge faze čišćenja održat će se u Osijeku, 24. rujna. U prvoj fazi kampanje očišćeno je i pravilno zbrinuto čak sedam tona ilegalno odbačenog otpada, a početak druge faze najavljuje jednako uspješne akcije koje se provode u suradnji s lokalnim udrugama i klubovima.

Žuja je tako prošlog vikenda još jednom udružila snage s udrugama Žmergo iz Opatije i eRIpio iz Rijeke u akcijama čišćenja morskog dna opatijske lučice i riječke luke. U dvjema akcijama izvađeno je čak 50 vreća smeća te su napunjena tri kontejnera zapremnine po pet tona.

‘’Čistili smo jedan dio Luke Rijeka, prema uputi Lučke uprave Rijeka koja nam je ukazala na dio luke koji je zagađen, a zaobišle su ga neke prijašnje akcije. Izvadili smo raznovrstan otpad: od glomaznog do sitnog otpada, gume, sidra, kolica i namještaj, te napunili tri kontejnera zapremnine po pet tona. Želja nam je potaknuti naše sugrađane da odlažu otpad na pravilan i savjestan način te da otpad odlažu na za to predviđene deponije. Luka je simbol našeg grada i na svima nama je da ju održavamo čistom’’, izjavio je Siniša Badovinac, predsjednik udruge eRIpio čiji su ciljevi promicanje vrijednosti civilne zaštite te organizacija i provedba svih oblika obučavanja u tehnikama civilne zaštite za operativno djelovanje uslijed velikih nesreća i katastrofa.

Udruga Žmergo od 1994. godine organizira različite projekte s ciljem promicanja brige o okolišu pa se tako rado uključila u Žujinu kampanju kao partner u akcijama čišćenja.

‘’Lučica dugo nije čišćena, skupila se velika količina otpada tijekom godina, i odlučili smo se reagirati. Otpad na dnu mora ugrožava sva živa bića koja žive u moru i o njemu ovise, a među njima su naravno i ljudi. Uz Udrugu Žmergo i Žuju, partneri akcije su Lučka uprava Opatija, Javna vatrogasna postrojba Opatija i Klub podvodnih aktivnosti ”3. maj” čiji su ronioci na površinu izvukli 50 vreća smeća ukupne težine pet tona. Pozivam sve sugrađane da odgovorno brinemo o vlastitom otpadu i čistoći okoliša, jer tako brinemo o sebi i svojoj budućnosti’’, komentirala je Helena Traub iz opatijske udruge Žmergo.

U nedjelju je u Slavonskom Brodu čišćeno riječno dno Save u blizini omiljenog kupališta Poloj. Ronioci Kluba podvodnih aktivnosti Marsonia i Žujini volonteri izvadili su čak 40 vreća smeća i manje količine glomaznog otpada.

“Poloj je jedna od najljepših kontinentalnih plaža u Hrvatskoj i omiljeno je kupalište mnogih generacija Brođana. Tu se okuplja puno ljudi i velike količine otpada završe u rijeci. Nažalost, riječno dno kod Poloja dugo nije čišćeno i nagomilani otpad počeo je narušavati ljepotu rijeke, ali i ugrožavati riječni ekosustav. Odlučili smo se za ovu akciju kako bismo primjerom pokazali našim sugrađanima kako brinuti o ljepoti naše Save kojom se svi ponosimo. Pozivam sve Brođane da otpad ubuduće odlažu na za to predviđenim deponijima kako bismo se i u budućnosti mogli kupati na Poloju’’, rekao je Robert Kalanj iz KPA Marsonia, kluba koji broji 108 članova, a već više od 50 godina bavi se ekološkim ronilačkim akcijama, školovanjem ronilaca i sudjeluju u akcijama spašavanja u vodi i pod vodom. Posebnu pažnju pridaju školovanju budućih generacija ronilaca.

Ilegalna odlagališta otpada gorući su problem današnjice s kojim će se morati suočiti i buduće generacije. Briga o okolišu i ekološka osviještenost su ove godine u fokusu društveno – odgovornog djelovanja Zagrebačke pivovare te je upravo zato pokrenuta aktualna Žujina kampanja ‘Čuvaj, pazi, ne bacaj!’. U suradnji s volonterima, udrugama partnerima, članovima kluba Pivovarci Zagrebačke pivovare, partnerima Pevexom i Pikom omiljeno hrvatsko pivo ove jeseni nastavlja s akcijama sanacije ilegalnih otpada.

Više informacija o aktualnoj kampanji dostupno je na webu https://cuvajpazi.ozujsko.com/

Objava Počela druga faza Žujine kampanje ‘Čuvaj, pazi, ne bacaj!’ pojavila se prvi puta na Modni Almanah.