Riječ je o vinskom “svetku” posvećenom najslavnijoj bijeloj sorti vinove loze na svijetu koji nije određen fiksnim datumom nego je riječ o četvrtku prije posljednjeg ponedjeljka u svibnju. Zašto? Bez posebnog razloga, osim što se grupa američkih vinoljubaca na taj dan sastala da proslavi pobjedu američkih vina nad francuskima na Pariškoj presudi 1976. Kušajući pobjedničko bijelo vino Chardonnay 1973. kalifornijske vinarije Montelena, u kojoj je glavni enolog bio naš Miljenko Mike Grgich, vjerojatno i ne baš samo kušajući, dogovorili su se kako će slaviti tu sortu u četvrtak nakon posljednjeg svibanjskog ponedjeljka.

Chardonnay raste na 4,5 posto svih svjetskih vinograda. To je 328.500 hektara, odnosno gotovo poput polovice ukupne francuske površine zasađene vinovom lozom. U Hrvatskoj je šesti na listi najrasprostranjenijih sorata s 568.45 hektara. To baš i nije puno. Najveće vinarije Belje i Laguna imaju svaka pojedinačno više od 600 hektara vinograda na kojima raste i chardonnay. Ispred njega kod nas su graševina, malvazija istarska, plavac mali, merlot i cabernet sauvignon, a u svijetu su na većim površinama nego chardonnay posađeni francuske crne sorte cabernet sauvignon i merlot te španjolske tempranillo (crni) i airen (bijela). Najznačajnija je bijela sorta u Champagnei i Burgundiji te Kaliforniji.

Svjetsku je popularnost je stekao 80-ih godina prošlog stoljeća zahvaljujući ženama. Poslovnim ženama koje su tad počele u značajnijem broju ulaziti u uprave najvećih globalnih kompanija. Puno su putovale i uživale u vinima čekajući u zračnim lukama, a naziv chardonnay zvučao je “nobl”: Glass of chard, please…

Proširilo se to i na sve restorane i barove. Trgovci vinima prepoznali su trend pa naručivali sve više jeftinih chardonnaya tako da je kvaliteta počela padati. Postao je dosadan pa je prije dvadesetak godina “iskovana” kratica ABC: anything but chardonnay, odnosno bilo što, samo ne “šardone”. Primat u zračnim lukama preuzeo je sauvignon, prošao isti put pa mjesto prepustio sivom pinotu, vidimo što i njega čeka, ali chardonnay je počeo vraćati slavu.

Najbolja vina daje tehnologijom “sur lie”, odnosno njegom u bačvama na finom talogu, a to su zdravi vinski kvasci. U prošlosti su ga zvali i clevner ili clävner, gamay blanc, weis edler, melon d’Arbois, auxerrois…, a hvalimo se i da je naše gore list. Roditelji su mu crni pinot i belina starohrvatska, što je hrvatski naziv sorte koju Francuzi zovu gouias blanc, a Nijemci heunisch weiß. Najpoznatiji svjetski znanstveni časopis Science objavio je 1999. kako su te crni pinot i ova belina tata i mama 16 francuskih sorata, a daljnjim istraživanjima dokazano je i kako naša “Zagorka” s drugim partnerima širom svijeta ima više od 80 potomaka. Neki od njih su i svjetski poznati rizling, frankovka te moslavac ili furmint.

U slavu te beline i njezina slavnog djeteta, a za uživanje 25. svibnja, ovom prilikom iz Bregovite Hrvatske preporučujemo dobar zagorski chardonnay te još po jedan iz ostalih hrvatskih vinogradarskih regija Slavonije i Podunavlja, Istre i Kvarnera te Dalmacije.

Chardonnay Sur lie ekološke vinarije Kopjar iz mjestašca Pece na padinama Ivančice. Na finom talogu odležava godinu dana, a potom još najmanje dvije u bocama. Vino puno i zrelo, bogatih aroma i slasnog okusa obogaćenog posebnom svježinom koju daje njegovanja na talogu. Primjereno je jelima od najbolje bijele ribe s bijelim umacima na bazi vrhnja, ali i pečenju od teletine, na primjer. Lijepo je s njime i uživati u dobrom, intimnijem društvu. Butelja je oko 16 eura.

Chardonnay Sur lie istarske vinarije Pilato iz Vižinade bio je najbolje vino od te sorte na ovogodišnjem ocjenjivanju Vinistra. Zlatnu medalju osvojio je i lani, što ukazuje na pouzdanost vina, odnosno da se ne treba plašiti naručiti ga u restoranu ili kupiti za uživanje kod kuće. Aromom isprva dominira tropsko voće karakteristično za sortu, a postepeno se pojavljuju začini pa zrelo naše voće. Okus je pun, dug i mineralan, odnosno ugodno slankast i osvježavajuć. Stoji oko 12 eura.

Kad ne znaš što bi, uzmeš Krauthakerov Chardonnay Rosenberg. Nije šala. Kutjevački vinski mag Vlado Krauthaker desetljećima zadržava približno istu kvalitetu chardonnaya od grožđa s vinogradarskog položaja čije ime vino nosi. Kremastog je i zaobljenog, toplog okusa, čvrstog tijela i živahno u ustima pa lijepo osvježava. Pristaje slavonskim narescima, kao i brojnim jelima od slatkovodne i morske ribe te svjetlijeg mesa, a stoji oko 17 eura.

Uravnoteženo vino finog herbalnog te istodobno voćnog mirisa je CH, chardonnay vinarije Prović iz Opuzena. Tako su ocjenjivači Vinskih zvijezda još 2017. opisali berbu 2015. te dodali kako je vino svježe, ali puno, sočno i kremozno. Preporučili su ga uz bijelu ribu i jela od bijelog mesa s povrćem. Bio je to tada najjužniji hrvatski chardonnay i jedno od najljepših iznenađenja za ocjenjivače. Kvalitetu drži i danas, a CH2018 stoji oko 14 eura.

Piše: Ivo Kozarčanin – Bakhov sin

Objava Dan chardonnaya – vinski “svetak” posvećenom najslavnijoj bijeloj sorti vinove loze pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

Uživati u ljepotama Iloka i Iločkih podruma možete i u samom centru grada, gdje se nalazi turističko naselje Iločki podrumi koji je prostor nekadašnje vinarije s pripadajućim vinskim podrumima iz 15. i 18. stoljeća u kojima se čuva cca.150 tisuća litara vina. U Iločkim podrumima možete provesti vikend (smještaj je u dvokrevetnim sobama iz kojih se vidi Dunav), uživati u specijalitetima Iločke kuhinje (isprobajte krpice sa zeljem, čvarcima i kulenom ili fiš od filetiranih riba, čobanac ili fuziju tradicije i trendova šefa kuhinje), kupiti sve vrste vina koja se proizvode u Iločkim podrumima ili se prepustite organiziranom razgledu Iločkih podruma uz čašu vina i popularne srijemske uštipke. Upravo razgled Iločkih podruma je ono nešto što osvaja svakog posjetitelja, a spojite li razgled podruma i Muzeja grada Iloka dobiti ćete prekrasnu priču o bogatoj povijesti ovog kraja.

Prvu čujete već na ulasku u prvi dio Starih podruma koji su građeni početkom 18.st. Ovaj podrum je ukopan u brdu iznad kojeg je dvorac Odescalchi u kojem se danas nalazi Muzej grada Iloka. Najstariji dio podruma je građen u 15.st. u vrijeme kada je ovdje živio i vladao Nikola Iločki, moćni plemić koji je za svoga života bio Ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, Vojvoda od Transilvanije, a posljednjih 6 godina života Kralj Slavonije i Bosne. Nikola je, kako bi sačuvao svoja vina, ispod polovice dvora izgradio podrum u kojem su bili idealni uvjeti za čuvanje vina. U najstarijem dijelu podruma danas Iločki podrumi čuvaju arhivska vina (traminac, graševinu, rajnski rizling i bijeli pinot) koja su dokaz duge tradicije proizvodnje vina i proizvodnje vrhunskih vina. Najstarije vino arhive je Traminac iz 1947 godine kojem je cijena 55.000 kuna za butelju. Još su tu arhivska vina Traminac ’78, rajnski rizling 1983., bijeli pinot 1981, traminac 1982., graševina 1985. , traminac 1990., i poslijeratna arhiva. Tu još treba spomenuti Traminac ledena berba 2007. – najnagrađivanije Hrvatsko vino koje je ušlo na listu 100 najboljih vina svijeta (19. mjesto), a bilo je proglašeno za vino godine u Svijetu za 2010./11. u kategoriji predikatnih (slatkih) vina.

Tijekom razgleda Iločkih podruma naučit ćete puno o vinima, mnoga od njih kušati, ali i čuti još neke zanimljive priče iz daljnje i bliže povijesti ovih podruma.

Znate li zašto je 1952.godina bila posebna za Iločke podrume? Upravo te godine otpremljeno je na Engleski dvor 11.000 butelja Traminca, jer se ožujku 1953. god. traminac služio na krunidbi kraljice Elizabete II. te je baš Iločki uvršten u vinsku kartu kraljevskog dvora.Kasnije se ta suradnja nastavila, te je na svim značajnim i većim događanjima kraljevske obitelji slan Traminac iz ovih podruma ne tako davno, 19. svibnja 2018 na vjenčanju Princa Harryja i Meghan Markle – poslužen je Traminac izborna berba bobica iz 2015.- predikatno bijelo vino.

Ono što ćete čuti prilikom razgleda Iločkih podruma je priča o bačvama izrađenim 1953.godine, a koje su bile u upotrebi sve do 1991.godine, kad su Iločani bili prisiljeni napustiti Ilok, koji je punih 6 godina bio pod okupacijom srpskog stanovništva – ljudi koji nisu bili vješti održavanju vina i bačvi. Kad su ušli u Iločke podrume, vino koje su zatekli u bačvama, izdestilirali su u rakiju, a bačve su ostale prazne, neodržavane pa su se s vremenom rasušile i raspale pod utjecajem gljivica. Najveći dio prijeratne arhive, sačuvan je tijekom okupacije, zahvaljujući podrumaru Franji Volfu, koji je zazidao dio podruma starim ciglama koje je vrlo brzo prekrila plijesan, koja je sakrila odabrana arhivirana vina, a u fokus okupatora stavila pune bačve mladog vina. Kad se sve popilo okupatori su odustali od istraživanja pa su napustili podrum.

U zadnjem dijelu podruma, nalaze se betonske cisterne koje pričaju priču o staroj tehnologiji proizvodnje vina presudne za proces hladne stabilizacije vina. Kako su Odescalchi-jevi puno ulagali u kvalitetu vina, a samim tim i u tehnološke procese u proizvodnji, jedan segment je bio i označavanje bačvi vlastitim pečatom – time su bili prepoznatljivi na tržištu, a kasnije potkraj 19.st. i začetkom buteljiranja vina i označavanje boca vlastitom etiketom.

Podrum koji se može razgledati dugačak je nešto više od 100 m i stalna temperatura u podrumu je između 12 i 14 stupnjeva C. U najvećem postotku u ovom se podrumu čuvaju crvena vina, jer su i najpogodnija za dozrijevanje u drvenim bačvama, dok u dijelu bačava dozrijeva i graševina i to minimum 3 god. Želite li ih kupiti, na tržište se ovo vino naziva „Velika Berba“.

Nakon razgleda Starih podruma, ljubazni domaćini će vas pozvati za stol, servirati vam specijalitete kuhinje, ali i pokazati vam svoju gostoljubivost u svakom segmentu razgleda grada. Bez obzira sjednete li u vlakić Traminac express i krenete u panoramski razgled Iloka, uputite se pješice prema crkvi sv.Ivana Kapistrana odakle puca pogled na prekrasan kraj ili gradskim parkom krenete u šetnju prema Dunavu koji u svakom dijelu godine pokazuje svoju veličinu i moć.

Foto: Nikola Zoko

Objava Tražite li ideju za vikend izlet? Iločki podrumi vas čekaju! pojavila se prvi puta na Modni Almanah.

A to je pokazala Vesna Štajner, voditeljica turizma Iločkih podruma kroz jedinstvenu i pomalo ekskluzivnu vinsku avanturu predstavljajući tri zvijezde, tri vrhunska bijela vina iz berbe 2020.godine.

Vinogradarska godina 2020.može se opisati kao jedna od ljepših i manje zahtjevnijih proizvodnih godina s upola manje oborina u vegetacijskom ciklusu od 2019.godine (Vukovo 170 litara, Principovac 190 litara po kvadratnom metru, mjereno od početka mjeseca travnja do prve dekade mjeseca kolovoza). Takve vremenske prilike prate i razdoblje dozrijevanja grožđa pa grožđe dočekuje berbu zdravo i odlične kvalitete.

Graševina 2020 nastala u Iločkim podrumima suho je bijelo vino, žute boje s zelenkastim notama. U aromatskom profilu dominiraju voćni mirisi-miris zrelog voća, u okusu harmonično, kremozno i lijepe ugodne svježine. Savršeno vino za svečane prilike uz vrhunska riblja jela i jela od bijelog mesa. Ovo vino je najbolje poslužiti rashlađeno na temperaturi od 10-12 stupnjeva Celzijusa.

Chardonnay 2020
Na Principovcu, na nadmorskoj visini od 190 do 200 m, reljef je takav da su svi trsovi grožđa podjednako osunčani, a položaj omogućuje povoljno zračno strujanje sa Dunava. Priroda se pobrinula za idealne uvjete, a vrijedne ruke Srijemaca s trsova su pobrali najbolje grozdove grožđa kako bi nastao Chardonnay 2020. Vino je zlatno žute boje sa zelenkastim tonovima, mirisom bogat s naglašenim notama zrelog voća i orašastih plodova. Okus vina je izrazito pun,kremozan bogat ali ugodno i svjež. Chardonnay se izvrsno slaže s paletom odabranih predjela, juha i glavnih jela od bijelog mesa plemenite ribe, te s finim sirevima i desertima, servira se rashlađen na temperaturi od 10-12 º.

Traminac 2020
Zvijezda Iločkih podruma svakako je sorta traminac čija je sadnja bila 1988/89 godine. Razmak sadnje loze je bio 2 x 1 m( 5000 trsova/ha) a vinogradi se protežu na platou. Smjer sadnje je sjever -jug što u kombinaciji s tlom daje plod odlične kvalitete.
Traminac je zlatno žute boje, intenzivno razvijenog sortnog mirisa, sa cvjetnim notama gdje dominira miris ruža. U okusu je puno, harmonično i meko s dugim slatkastim okusom . Traminac se poslužuje uz jela od bijelog mesa, posebno uz deserte. Temperatura serviranja je 10-12 ºC.

foto: Nikola Zoko

Objava Iločki podrumi predstavili vinske zvijezde berbe 2020 pojavila se prvi puta na Modni Almanah.