Pij lokalno, pij dobro, pij zlatna hrvatska vina s Decanterova ocjenjivanja

Potraga za lokalnim jelima već je desetljećima u svijetu ideja s kojom brojni turisti polaze na putovanja. Posljednjih godina dopunili su je i načelom “pij lokalno” pa u vinorodnim krajevima uz hranu od domaćih namirnica traže i tamošnja vina. Takve želje mogu se objasniti ekonomskim, ekološkim, emocionalnim i ezoteričnim razlozima.

Ekonomskih bi se trebali pridržavati i domaći ljudi. Ispijanjem lokalnog vina podupiru se susjedi, mali poduzetnici koji će “svome” dati dobro vino kako bi mu se vratio. U turizmu to i nije uvijek slučaj zato što će sljedeće gostovo putovanje biti negdje drugdje. Dobrosusjedska ekonomija vodi i boljem životu zajednice. Taj će lokalni vinar, barem teoretski, platiti više nameta lokalnim vlastima koja će, barem teoretski, lakše pokrpati rupe na cestama ili urediti dječje igralište. Šalim se s tim “barem teoretski”, ali valja se sjetiti da i put oko svijeta počinje prvim korakom pa nekoliko centa poreza na čašu vina može biti taj početak. Osim toga, vinarije zapošljavaju lokalno stanovništvo, što ponovno puniju lokalnu blagajnu. A ako “blagajnici” to ne shvate postoji mogućnost da ih se kazni na izborima.

Kupnja boce lokalnog vina, smanjuje potrebu za transportom i potrošnju goriva što uništava ozonski omotač. Kupnja od malih vinara smanjuje potrošnju goriva još i više, zato što oni u obradi vinograda koriste manje strojeva nego velike vinarije. Mali vinari uglavnom rade vina za bržu potrošnju pa koriste i manje aditiva, a proizvodnja zaštitnih sredstava ponovno ispušta plinove koji mogu loše djelovati na okoliš.

Kušanje u maloj vinariji u pravilu je intimnije i zabavnije nego u velikoj. Vinar želi izazvati lijepe emocije kod gosta vjerujući kako će prodati više vina, što kod zaposlenika nekog kombinata zaduženog za vođenje gostiju i nije uvije slučaj. Čak i ako, ponovno, nismo turisti, kod malog ćemo vinara učestalijim posjetama moći pratiti kako se vino mijenja što će iskrenog vinoljupca sigurno razveseliti.

U kušaonici vina lako je i upoznati nove ljude. To ne mora uvijek izazvati sreću, ali loše ljude treba zaboraviti, a s dobrima se sprijateljiti pa se ponovno “isplatilo”. Vino često ostavlja bolji dojam tamo gdje je nastalo, nego pri kušanju nekoliko dana kasnije kod kuće. Teško je objasniti zašto, ali to je ezoterija potvrđena puno puta tijekom 30 godina iskustva u obilaženju vinarija. Malo je smetala do zaboravljanja racionalnog i povratka emocijama, prihvaćanja da je jednostavno tako i uživanja u lijepim uspomenama.

S obzirom na to da smo na početku dijela godine kad se najviše putuje, nakon objave rezultata najvećeg svjetskog ocjenjivanja vina koje organizira britanski časopis Decanter, preporučujemo po jedno vino od hrvatskih autohtonih sorata sa zlatnom medaljom iz svake od četiri hrvatske vinorodne regije i to redom kojim bismo ih trebali kušati kad bismo ih skupili za istim stolom.

Međimurska obitelj Štampar dvaput je napravila pjenušac Urban White Extra brut od pušipela, što je lokalni naziv za veliku bijelu sortu koju mi zovemo i moslavac, Slovenci šipon, Nijemci i Austrijanci Mosler, a svi ostali znaju je kao furmint. Osnovni je sastojak glasovitih mađarskih Tokajaca. Prva berba bila je 2016. i četiri godine poslije se pozlatila u Londonu. Te 2020. napravili su novi Urban White koji je zlato osvojio ove godine. Vrhunski uravnotežen pjenušac ima fine mjehuriće i osvježavajuću kiselost upotpunjenu nježnim kvaščanim notama. Ugodnog je okusa i lako će osvojiti obožavatelje, opisali su ga Decanterovi ocjenjivači.

decanter-hrvatska-pij-lokalno-ivine-vinske-priče-modnialmanah-eno-gastro

U vinariji Kutjevo ove su godine predstavili novu graševinu Vinkomir 2022. s istoimenog vinogradarskog položaja gotovo u samom gradu. Vino je u kvalitativnoj liniji između Graševine de Gotho koja je 2020. osvojila platinastu Decanterovu medalju i Graševine vrhunske koja se pozlatila ove godine. Odlično vino napravljeno je od grožđa s tri poznata kutjevačka položaja, Vinkomira, Hrnjevca i Vetova. Ugodnog je cvjetnog i voćnog mirisa i svježeg, a skladnog, punog i dugog okusa.

decanter-hrvatska-pij-lokalno-ivine-vinske-priče-modnialmanah-eno-gastro

Vinarija Zoro iz mjesta Popovići u Konavlima osvojila je zlatnu medalju na ovogodišnjem Decanteru vinom Malvasija dubrovačka 2022. Riječ je o lokalnoj sorti koja nema veze s istarskom malvazijom. Jedna je od 40-ak malvazija koje uzgajaju širom Mediterana, a ista kao talijanska malvasia di Sardegna ili španjolska malvasia de Sitges. Vino je južnjački strasno, punog sočnog i slasnog okusa te iznenađujuće svježine koju zahvaljuje hladnijim noćima u vinogradima Konavoskog polja, a nakon svakog gutljaja kao da zove na novi.

decanter-hrvatska-pij-lokalno-ivine-vinske-priče-modnialmanah-eno-gastro
Foto: Lucija Biondić

Malvazija Unica 2019. bila je najbolja između 36 uzoraka na ocjenjivanju Amber Wines u Zagrebu prošle godine, a ove je osvojila 96 bodova i zlatnu medalju u Londonu. Vinar Marino Markežić Kabola među prvima u Hrvatskoj je još 2003. počeo raditi bijela vina dugom maceracijom, na način na koji se inače rade crna. Unica miriše na cvijet bagrema, bijelu krušku, suhu smokvu i badem, okus joj je mineralan, zreo, koncentriran, voćan, topao, ugodno gorak i dug, a odlično pristaje sirovim kamenicama i kozicama, škampima, te najboljim jelima od bijele ribe i bijeloga mesa.

decanter-hrvatska-pij-lokalno-ivine-vinske-priče-modnialmanah-eno-gastro

Piše: Ivo Kozarčanin – Bakhov sin

Zanima vas više o vinima čitajte više Ivinih priča

Trenutno nema komentara

Comments are closed

IMPRESSUM

Glavna urednica: Alma Premerl Zoko-almapz@gmail.com

Urednik fotografije: Nikola Zoko- nikola.zoko@gmail.com

DESK: modni.almanah@gmail.com

Novinari/urednici:

Urednica Zdravog života: Jasminka Premerl-Tabaković

Arnela Alibegović

Stručni suradnik:

Zlatko Povijač

Jedinstveni portal o svemu što je ženama važno: modi, ljepoti, šopingu, praktičnoj primjeni mode, putovanjima, izlascima, sportu, zdravom načinu života...

PRATITE NAS