Ukoliko ste današnji dan odlučile provesti u prirodi i ručak ‘smućkati na brzinu’, pripremite juhu! Ovaj se obrok može pripremiti od povrća, mesa, kostiju, ribe, rakova, školjaka, masti kuhanih u vodi ili odgovarajućem temeljcu. Kako bi okus bio bolji, dodaju se začini – najčešće sol i papar, ali i tijesto, žličnjaci, riža. Nas uvijek oduševljavaju juhe koje se lako kombiniraju uz svježe sendviče.
Recepte nećemo objavljivati, jer svaka domaćica ima svoj tajni recept za ovo jelo. No, zato ćemo s vama podijeliti nekoliko zanimljivosti koje trebate znati o juhicama.
• Juha se uvijek jede žlicom (u nekim zemljama i pije iz male posudice) i poslužuje se u večini slučajeva topla. Francuzi su jedina nacija koji jednu i hladnu juhu.
• Širom svijeta, u različitim civilizacijama i kulturama, juha je oduvijek bila izrazito cijenjena zbog svojih okrjepljujućih moći. Danas, uz dobro ukorijenjeno tradicionalno vjerovanje, postoje i znanstvene potvrde o zdravstvenim prednostima konzumacije juhe. Što su otkrila istraživanja? Istraživanja su pokazala da juha kao predjelo može smanjiti ukupni unos kalorija unesenih u glavnom obroku. U jednom istraživanju znanstvenici su muškarcima i ženama 15 minuta nakon što su pojeli šalicu i pol do dvije šalice juhe davali tjesteninu koje su mogli pojesti koliko su htjeli. U drugoj su prilici ispitanici također dobili tjesteninu, ali bez juhe kao predjela. Rezultati su pokazali da su ispitanici unijeli 20 % manje kalorija kad su pojeli juhu prije glavnog obroka.
• Juha je na svojem početku bila obrok sirotinje. Tek je u 19 stoljeću ušla na jelovnike prve klase.
• Različiti su načini posluživanja juhe. No i osnovni je princip – tanjuri i zdjelice moraju biti dovoljno duboki kako bi se zadržala toplina.